Pratite nas

Naši u svijetu

Zvonko Milas: Val iseljavanja stao, nazire se val useljavanja

Objavljeno

na

Izvan domovine živi više od tri milijuna Hrvata. Vladin je cilj stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika i njihovih potomaka. No pitanje je zna li država na pravi način iskoristiti potencijal iseljenika, njihov kapital, životno i radno iskustvo, poznanstava i različite perspektive iz svijeta.

Gost emisije HRT-a Tema dana bio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te član Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Podaci o povratku i motivi povratka iseljenika

Na pitanje postoje li konkretni podaci koliko se Hrvata iseljenika ili njihovih potomaka vratilo u Hrvatsku i koji su motivi povratka Milas je rekao da je teško govoriti o točnim podacima iseljavanja te je isto tako teško govoriti o točnim podacima povratnika.

– Činjenica je da je val iseljavanja polako stao i usudim se reći da se nazire val useljavanja. Gospodarstvo raste, investicijski rejting raste, stvaraju se različite niše gdje mladi ljudi, poglavito iz Južne Amerike, Hrvati druge, treće generacije uz sigurnost koju ima Hrvatska pruža, koju su prepoznali dolaskom na učenje jezika, na sveučilišne tečajeve, vide mogućnost ostanka, života i oni to rado čine. Povratak postoji i vjerujem da će ga biti sve više, uvjeren je Milas.

– Motiv povratka je ljubav koji su u njih usadili roditelji, bake, djedovi, oni koji su davno otišli. ne zbog znatiželje. nego zbog potrebe napustili domovinu, dodao je.

Što iseljenike koji dvoje vratiti se u Hrvatsku ili ne, odbija od povratka Hrvatsku?

Milas kaže kako ih prije svega odbija, kako je rekao, dugi, dugi, dugi život koji generacijama provode po različitim destinacijama na svijetu.

– Kad dobijete djecu, unuke, nije lako iščupati korijene i krenuti bez obzira na to što se radi o domovini. Nesigurnost, sama po sebi, je više zbunjujuće okolnosti, multijezičnost, nerazumijevanje, neprepoznavanje nekakvih prepreka. Upravo zato naš ured i postoji da im pomaže svima koji se vraćaju u snalaženju i rješavanju svakodnevnih problema tako da im život i sve ono na što nailaze bude što jednostavnijiekako bi se što brže integrirali i afirmirali u sredinama u koje dolaze, rekao je Milas.

Na pitanje u kojoj se mjeri potomci naših iseljenika odlučuju školovati u Hrvatskoj Milas je rekao da je sustav školovanja u Hrvatskoj nešto na što možemo biti ponosni.

– Kad uzmete u obzir kvalitetu školovanja u Hrvatskoj u odnosu na kvalitetu školovanja u zapadnim zemljama i cijenu tog školovanja onda Hrvatska doista, pogotovo ulaskom u EU, ima priliku etablirati se sa svojim sveučilištima i to čini prilagođavajući različite studije i kolegije upravo Hrvatima iseljenicima, ali ne samo njima. Moram s ponosom istaknuti kako smo za naše iseljenike i pripadnike hrvatske nacionalne manjine raspisali posebne kvote gdje oni mogu doći i upisati se na sve fakultete na zagrebačkom Sveučilištu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu Sjever, a potpisali smo sporazum s rektorima svih sveučilišta i vjerujem da će to u budućnosti biti sve intenzivnije.

Cilj Vlade vratiti što više iseljenika u Hrvatsku

Inače, danas je u Varaždinu završena sjednica Vladina savjeta za Hrvate izvan domovine. Cilj Vlade je vratiti što više iseljenika u Hrvatsku pa je dogovoren način zajedničkog rada te drugi projekti bitni za iseljeništvo. Sudionici sjednice pohvalili su izmjene zakona koje su iseljenicima olakšale dobivanje hrvatskog državljanstva.

– To je ogroman prvi korak, i drago nam je da je to ostvareno jer puno Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo i to sam rekao prije i to ću ponoviti – to mi je šokantno u 2019. godini, rekao je Ivan Grbešić iz Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.

– Vjerujem da će to biti dodatni poticaj Hrvatima, potomcima Hrvata da doista uzimaju hrvatsko državljanstvo u time stiču prvu i najsnažniju temeljnu vezu s domovinom koja će im omogućiti sve drugo – od poslovanja, školovanja, života i povratka, a vjerujem i jednog dana prava glasovanja koje će biti utemeljeno na nekakvim drugim konceptima, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Fotografije: Hina, HMI - Snježana Radoš

U sklopu ovog programskog paketa Hrvatske zaklade za znanost financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. prosinca 2019.

Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost (https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=7) koji provodi suradnju domovinske akademske zajednice s  hrvatskim znanstvenicima u dijaspori održalo se  9. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.  Program je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda u okviru Specifičnoga cilja 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za ljudske potencijale Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. te sredstvima iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika, te Association of Croatian American Professionals (https://croampro.com/) s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.

Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „Znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj moguća je tek ako  suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.

Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Okupljenim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.

Zadovoljstvo mi je vas sve skupa pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, kojeg Matica  podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad kojeg planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli  podupirući biblioteku Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno 9 knjiga koje opsežu skoro 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.

Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici : Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni iznos financiranja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika.

Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.

Državni tajnik Zvonko Milas je ocijenio kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.

Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.

Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama – onda mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.

Moguća pitanja mogu se uputiti  Zakladi na adresu elektroničke pošte [email protected]hrzz.hr.

Diana Šimurina-Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

U organizaciji Hrvatskog doma Beč održan velik skup Hrvata u Austriji – Odaslane poruke okupljanja i zajedništva

Objavljeno

na

Objavio

Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji održanog u kongresnoj dvorani svjetski poznatog Austria Center Vienna u Beču, istaknuto je u priopćenju što ga je objavio organizator.

Organizator skupa – Hrvatski dom Beč na jednom je mjestu uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH.

Svi su bili suglasni da je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promidžbe i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport, ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji, navodi se u priopćenju.

“Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik austrijskog društva kako nas svi ti procesi ne bi mimoilazili kao prije. Potrebno nam je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedan od drugoga, svatko je u svojem kutu, i to nije dobro”, poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na panelu održanom u prigodi Kongresa.

Pojasnio je da cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkud su i kada su došli, da bude spoj svih generacija, a sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu.

“Kongres je samo jedna stepenica na našem putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva”, rekao je predsjednik Hrvatskog doma, istaknuvši da će među prioritetima biti uspostavljanje info centra, a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji je već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata.
“Vjerujemo da ćemo Hrvatski dom imati u 2020.”, rekao je Lucić.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je potporu Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu da će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima.

“Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš Ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unaprjeđenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna”, istaknuo je Magdić u obraćanju.

Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka.

“Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje”, rekao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je da je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu.

Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo.

“Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga. Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom”, kazao je fra Josip u emotivnom govoru.

Potporu radu Hrvatskog doma Beč dao je i Petar Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati.

U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koji imaju iskustvo i kompetencije u raznim područjima društvenog djelovanja – za kulturu Andrea Nikolić, za jezik Marina Turkalj te za djecu i mlade Martina Horvat.

Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni su bili i nastupi renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari