Pratite nas

Naši u svijetu

Zvonko Milas: Val iseljavanja stao, nazire se val useljavanja

Objavljeno

na

Izvan domovine živi više od tri milijuna Hrvata. Vladin je cilj stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika i njihovih potomaka. No pitanje je zna li država na pravi način iskoristiti potencijal iseljenika, njihov kapital, životno i radno iskustvo, poznanstava i različite perspektive iz svijeta.

Gost emisije HRT-a Tema dana bio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te član Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Podaci o povratku i motivi povratka iseljenika

Na pitanje postoje li konkretni podaci koliko se Hrvata iseljenika ili njihovih potomaka vratilo u Hrvatsku i koji su motivi povratka Milas je rekao da je teško govoriti o točnim podacima iseljavanja te je isto tako teško govoriti o točnim podacima povratnika.

– Činjenica je da je val iseljavanja polako stao i usudim se reći da se nazire val useljavanja. Gospodarstvo raste, investicijski rejting raste, stvaraju se različite niše gdje mladi ljudi, poglavito iz Južne Amerike, Hrvati druge, treće generacije uz sigurnost koju ima Hrvatska pruža, koju su prepoznali dolaskom na učenje jezika, na sveučilišne tečajeve, vide mogućnost ostanka, života i oni to rado čine. Povratak postoji i vjerujem da će ga biti sve više, uvjeren je Milas.

– Motiv povratka je ljubav koji su u njih usadili roditelji, bake, djedovi, oni koji su davno otišli. ne zbog znatiželje. nego zbog potrebe napustili domovinu, dodao je.

Što iseljenike koji dvoje vratiti se u Hrvatsku ili ne, odbija od povratka Hrvatsku?

Milas kaže kako ih prije svega odbija, kako je rekao, dugi, dugi, dugi život koji generacijama provode po različitim destinacijama na svijetu.

– Kad dobijete djecu, unuke, nije lako iščupati korijene i krenuti bez obzira na to što se radi o domovini. Nesigurnost, sama po sebi, je više zbunjujuće okolnosti, multijezičnost, nerazumijevanje, neprepoznavanje nekakvih prepreka. Upravo zato naš ured i postoji da im pomaže svima koji se vraćaju u snalaženju i rješavanju svakodnevnih problema tako da im život i sve ono na što nailaze bude što jednostavnijiekako bi se što brže integrirali i afirmirali u sredinama u koje dolaze, rekao je Milas.

Na pitanje u kojoj se mjeri potomci naših iseljenika odlučuju školovati u Hrvatskoj Milas je rekao da je sustav školovanja u Hrvatskoj nešto na što možemo biti ponosni.

– Kad uzmete u obzir kvalitetu školovanja u Hrvatskoj u odnosu na kvalitetu školovanja u zapadnim zemljama i cijenu tog školovanja onda Hrvatska doista, pogotovo ulaskom u EU, ima priliku etablirati se sa svojim sveučilištima i to čini prilagođavajući različite studije i kolegije upravo Hrvatima iseljenicima, ali ne samo njima. Moram s ponosom istaknuti kako smo za naše iseljenike i pripadnike hrvatske nacionalne manjine raspisali posebne kvote gdje oni mogu doći i upisati se na sve fakultete na zagrebačkom Sveučilištu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu Sjever, a potpisali smo sporazum s rektorima svih sveučilišta i vjerujem da će to u budućnosti biti sve intenzivnije.

Cilj Vlade vratiti što više iseljenika u Hrvatsku

Inače, danas je u Varaždinu završena sjednica Vladina savjeta za Hrvate izvan domovine. Cilj Vlade je vratiti što više iseljenika u Hrvatsku pa je dogovoren način zajedničkog rada te drugi projekti bitni za iseljeništvo. Sudionici sjednice pohvalili su izmjene zakona koje su iseljenicima olakšale dobivanje hrvatskog državljanstva.

– To je ogroman prvi korak, i drago nam je da je to ostvareno jer puno Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo i to sam rekao prije i to ću ponoviti – to mi je šokantno u 2019. godini, rekao je Ivan Grbešić iz Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.

– Vjerujem da će to biti dodatni poticaj Hrvatima, potomcima Hrvata da doista uzimaju hrvatsko državljanstvo u time stiču prvu i najsnažniju temeljnu vezu s domovinom koja će im omogućiti sve drugo – od poslovanja, školovanja, života i povratka, a vjerujem i jednog dana prava glasovanja koje će biti utemeljeno na nekakvim drugim konceptima, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Grlić Radman pozvao državljane u inozemstvu da se registriraju za glasanje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani u inozemstvu će na parlamentarnim izborima 5. srpnja moći glasati u 41 zemlji, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i pozvao ih u nedjelju da se registriraju u diplomatskim misijama Republike Hrvatske.

Hrvatska je dobila suglasnost 41 zemlje za održavanje izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, u sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda bit će 109 glasačkih mjesta, a glasat će se i u misiji potpore u Afganistanu, rekao je Grlić Radman.

U Bosni i Hercegovini glasanje je predviđeno na 45 mjesta, od  toga u Mostaru 20, Vitezu 10, Sarajevu šest, Livnu četiri, Tuzli tri i Banjoj Luci dva, rekao je.

Glasanje u inozemstvu održavat će se dva dana, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, rekao je ministar.

Grlić Radman je pozvao hrvatske državljane u inozemstvu da najkasnije do 24 sata 24. lipnja izvrše aktivnu registraciju za glasovanje izvan mjesta prebivališta, osobno, poštom ili putem elektronske pošte na adresu diplomatskih misija ili konzularnih ureda, ali i putem sustava e-građanin.

Naveo je da u ponedjeljak očekuje dopremu glasačkih listića u MVEP nakon čega će odmah početi žurna distribucija u hrvatske diplomatske misije i konzularne urede.

Izbori u inozemstvu će se provoditi poštujući epidemiološke mjere koje vladaju u tim zemljama, najavio je Grlić Radman.

“Nije bilo jednostavno dobiti suglasnost za (održavanje izbora) za neke važne zemlje i hrvatska diplomacija je ulagala velike napore. Sjećate se Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Osobno sam zvao neke ministre kako bi govorio o važnosti da i hrvatskim građanima bude omogućeno glasovanje u tim zemljama”, rekao je hrvatski ministar i istaknuo da je suglasnost dobivena u svim zemljama gdje živi veliki broj Hrvata.

U 18 zemalja u kojima glasovanje nije odobreno, uglavnom bliskoistočnih, broj hrvatskih državljana nije velik, dodao je.

Grlić Radman je ocijenio da je epidemiološka situacija općenito održiva te da ne očekuje da bi mogla narušiti održavanje ili legitimitet izbora.

“Ne mislim da bi legitimitet izbora mogao biti ugrožen”  i ako broj zaraženih građana bude rastao, rekao je Grlić Radman i dodao da MVEP prati situaciju i ne postoje indikacije da bi se epidemioško stanje “trebalo pogoršati” u mjeri da ugrozi održavanje izbora.

Ministar je na kraju pozvao građane da se, ako trebaju, dodatno informiraju kod Državnog izbornog povjerenstva i MVEP-a, koji im stoje na raspolaganju.   (Hina)

VIŠE OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari