HNES ā Mimara Radna sjednica 25. svibnja 2016.
Naslov pozivnice:
NA DAN 25. SVIBNJA, KADA TZV. ANTIFAÅ ISTI PJEVAJUÄI PO Å UMAMA I GORAMA POLAZE NA POKLON SVOJOJ LJUBIÄICI BIJELOJ U KUMROVEC, MI POZIVAMO U MIMARU DA BISMO ETIÄKI OSUDILI JBTITA I JUGOKOMUNISTE.
[ad id=ā111317ā³]
Nikola H. DebeliÄ
Izlaganje na 9. Radnoj sjednici HNES-a u muzeju Mimara dana 25. svibnja 2016.
Hrvati su vjerojatno jedini narod europskog civilizacijskog kruga koji ne posjeduje svoju povjesnicu 20. stoljeÄa. Umjesto da se znanstvenim Äinjenicama osvijetli viÅ”estruko krivotvorena službena verzija II. svj. rata i poraÄa, dakle razdoblja koje i dan danas izaziva najveÄe kontroverze, desetljeÄima je javnost, domaÄa i strana, obasipana tisuÄama tona jugokomunistiÄkih krivotvorina koje je akad. DuÅ”an BilandžiÄĀ nazvao jednostavno āsmeÄemā, a akademik Dubravko JelÄiÄ zabilježio da je jugokomunistiÄka pseudohistoriografija imala samo jedan jedini sveti cilj, a to je diskreditirati Hrvatsku i svako hrvatstvo. U ovom izlaganju podsjetit Äemo na ulogu Broza u genocidu poÄinjenom nad Hrvatima, genocidu koji je Milovan Äilas u knjizi āVrijeme rataā iz 1977. nazvao āpokoljem kakvog europska civilizacija nije poznavalaā, a ukazat Äemo i naĀ neka obilježjaĀ fiziÄkogĀ i duhovnog terora nad Hrvatima koji jeĀ vladao od 1945. do 1990. Nažalost, taj je razorni titoizam snažno prisutan i danas jer su na vlasti veÄinom izravna ili ideoloÅ”ka ādjeca komunizmaā koja se na vodeÄim položajima u politici i gospodarstvu izmjenjuju sliÄno kao u doba nasljednog feudalizma.
- U ulozi Å”efa KPJ i Vrhovnog komandanta partizanske vojske JBT je bio inicijator, organizator i naredbodavac pokolja civila i zarobljenika na Bleiburgu i Kriižnom putu. To je uÄinio osobnom naredbom obavjeÅ”tajnom generalu Jefti Å aÅ”iÄu: Pobiti zarobljenike i tu naredbu proslijediti komandantima u Sloveniji i Hrvatskoj. Tito potvrÄuje pokolje i vlastitim izjavama. U svom govoru u Varaždinu 20. svibnja kaže: jedinice JA vrÅ”e konaÄan obraÄun s hrvatskim smradom i najavljuje da Äe svi protivnici njegovog režima gledati svjetlost dana samo do najbliže jame. Tito kaže u Ljubljani: Likvidirali smo 200.000 bandita i joÅ” toliko zarobili. Slovenski povjesniÄar dr. Jože Dežman bilježi: āUbijanje 100 do 200 tisuÄa ljudi u dva mjeseca golem je logistiÄki podhvat, najveÄi podhvat Titovih partizana , to je Titovo remek djelo. On je po zloÄinima uz bok Staljinu, Mao ce tungu, Pol Potuā¦ā zavrÅ”en citat.
- Masovna ubijanja civila i zarobljenika nareÄena od Tita i vrÅ”ena od redovitih jedinica JA otkrivaju namjeru organiziranog zloÄina u najÅ”irim razmjerima, genocida, o Äemu izvjeÅ”Äuju generali pa se tako general Kosta NaÄ hvali: āStopedeset hiljada protivnika vlasti palo je u naÅ”e ruke⦠sve smo likvidirali. Odmah sam izvestio Tita o tom uspehuā. Janez Stanovnik kaže: Pokolji su vrÅ”eni po zapovjedi Tita. Simo DubajiÄ izjavljuje da je odluku o pokolju 30-40 hiljada zarobljenika na KoÄevskom RoguĀ mogao donijeti samo Tito. Umjesto zaslužene kazne i javnog prezira ti ratni zloÄinci na Äelu s Titom redom su nagraÄivani najviÅ”im položajima i privilegijama.
- Model terora koji je Tito uveo u Jugoslaviju bio je vjerna slika osvajanja vlasti od strane boljÅ”evika u Rusiji nakon oktobarske revolucije, s time da su pojedini postupci JBT-a bili joÅ” okrutniji, kao na pr. upotreba redovne vojske u ubijanju zarobljenika, dok je Staljin viÅ”e volio logore, masovna izgladnjivanja i smrzavanja. Kao instrument izravnog terora na terenu Lenjin je 1918. u SSSR-u osnovao Äeku, neki oblik kasnije Titove Ozne. Grigorij Zinovjev piÅ”e: āTreba uvesti red, naÅ” socijalistiÄki terorā, a Pravda u kolovozu 1918. piÅ”e: ā¦ā svi protivnici Äe biti istrijebljeni. Himna radniÄke klase biti Äe pjesma mržnje i osvete.ā Nakon neuspjelog atentata na Lenjina u rujnu 1918. donesen je Dekret o crvenom teroru. Kao posljedica te odluke u 60 dana je ubijeno 10.000 ljudi Å”to je bio samo poÄetak a uskoro zatim je ubijeno ili deportirano 300 do 500 tisuÄa Kozaka. Usporedo s fiziÄkim terorom voÄena je bjesomuÄna propaganda kako protiv ideoloÅ”kih protivnika tako i u hvalospjevima Lenjinu i Staljinu, kao kasnije Titu. I neki hrvatski lijevi intelektualci kao August Cesarec, Miroslav Krleža, Filip FilipoviÄ i mnogi drugi nasjeli su na te laži. To je gotovo identiÄna slika kao u Titovoj Jugoslaviji, gdje je mega zloÄinac Tito uza sva ostala priznanja proglaÅ”en i trostrukim narodnim herojem.
- Sve boljÅ”eviÄke blagodati Tito je revno uveo posebno u Hrvatsku Äiji narod je zbog svoje slobodoljubivosti i državotvorstva osuÄen na genocid, na trajnu sotonizaciju i progone. Utoliko viÅ”e treba cijeniti naÅ”e junake iz 1991. i njihove majke i bake Å”to su ih uprkos nasilju i gladi odgojili u hrvatskom duhu. ZaÅ”to prvenstveno one? Zato Å”to su nažalost, mnogi njihovi oÄevi i djedovi zavrÅ”ili u Titovim jamama, pa nisu rijetki razredi u Å”kolama gdje nijedno dijete nije imalo oca. Sve to je dodatno obogaÄeno patoloÅ”kom mržnjom na Hrvate od strane velikosrpskih elemenata u Hrvatskoj kao i izdajniÄke pete kolone prodane ekstremnoj ljevici za koju je Tito ānajbolje Å”to se Hrvatskoj moglo dogoditiā kako nesuvislo govori Zoran MilanoviÄ.
- Koga kriviti Å”to ime jednog od najtežih zloÄinaca 20. stoljeÄa joÅ” uvijek nagrÄuje KazaliÅ”ni trg? Sigurno ne vas koji ste i danas doÅ”li ovamo u Mimaru da Äujete i dignete svoj glas za ISTINU a protiv LAŽI i ZLA, vi koji svake godine stojite satima na suncu ili kiÅ”i na Krugu za trg i podnosite razne druge neugodnosti,Ā jer vi ste doÅ”li ovamo zato Å”to vam to nalaže vaÅ”a Äast, Äast vaÅ”ih predaka koji su stotinama godina stajali na braniku domovine i Äast kao temeljna hrvatska vrjednota. Ima i dobrih naznaka. KonaÄno se ove godine od jednog visokog Äelnika Äula prava rijeÄ, maknut Äemo Tita s naÅ”ih trgova i ulica, i to od strane potpredsjednika Vlade g. Karamarka na Bleiburgu. Äekamo ne samo ispunjenje tog obeÄanja nego tražimo da svaka vlast stoji na braniku interesa i Äasti RH.
- Svi znamo da je u presudi FIFE hrvatskom junaku Joe Å”imuniÄu izreÄena sramotna laž da su na ādanaÅ”njem teritoriju RH u vrijeme NDH živjeli milijuni Srba i drugih naroda koje su Hrvati sve poubijali.ā TeÅ”ka laž, naravno. Ali joÅ” je straÅ”nija Å”utnja od strane tadaÅ”nje hrvatske vlasti koja je bila dužna tu laž demantirati, Å”to nije uÄinila i stoga je izdajniÄka jer ne Å”titi nacionalne interese. OÄekujemo da taj demanti uÄini ova vlast, jasno i glasno. Ne samo nacionalni interesi nego i goli opstanak hrvatskog naroda ovisi o ponaÅ”anju hrvatske vlasti. DesetljeÄa titoistiÄkog fiziÄkog i duhovnog zatiranja hrvatskog duha i imena, krajnje bijede i ispiranje mozga jugopropagandom i demonizacijom svakog hrvatstva, osim ostaloga, otrovao je i okrenuo dio hrvatskog pukaĀ protiv vlastitog imena i identiteta, približio je jugoslavenstvu i petoj koloni i suodgovoran je za kukaviÄku āhrvatsku Å”utnjuā, posebno prisutnu u dijelu inteligencije.
ZakljuÄak
Svaki narod se trudi u javnosti razviti pozitivnu predstavu o sebi u Å”to su ukljuÄene sve kreativne snage druÅ”tva. Stoga je nejasno kakvu korist Hrvatskoj donosi sustavna blokada znanstvenog istraživanja hrvatske povijesti, posebno II. svj rata i poraÄa, o Äemu kaže dr. Andrija Hebrang: āIstina je zamraÄena i jame zatamnjene kako se ne bi kazala istina o onima koji su to poÄinili i onima koji su danas njihovi ideoloÅ”ki sljedbenici. Upravo zbog te laži Hrvatska je danas duboko podijeljena zemljaā kraj navoda. Jednako je tako na nedavnom okupljanju u Jasenovcu doÅ”lo od strane državne vrhuÅ”ke do viÅ”estrukog osuÄivanja, faktiÄki sotonizacije, NDH i navodnih ustaÅ”kih zloÄina bez navoÄenja ikakvih argumenata. Ministar kulture se založio da se u Å”koli viÅ”e obraÄuje židovski holocaust, ali nije ni spomenuo āpokolj poÄinjen nad Hrvatima kakav europska civilizacije ne poznajeā, ni preko 1700 grobiÅ”ta u koje su partizani pobacali 89% žrtava II. svjetskog rata i poraÄa. Iako u Jasenovcu, na komemoraciji nije bio spomenut ni vrijedan i hrabar pothvat grupe struÄnjaka i pregalaca okupljenih u DruÅ”tvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac na Äelu s dr. Stjepanom Razumom koji su doÅ”li do važnihĀ nalaza vezanih uz djelatnost logora. Sotonizacija bilo koga nije niti može biti konstruktivna, pa tako ni sotonizacija NDH i ustaÅ”kog pokreta. Njima treba vjerodostojna i istinita povijesna evaluacija utemeljena na Äinjenicama i znanstvenim nalazima. Hrvatskoj treba istina pa Äe se brzo oporavit i ostvarit napredna, jedinstvena i moÄna hrvatska stare slave djedovina.
Nikola H. DebeliÄ
