U moru tajni obavijenih velom Å”utnje o zloÄinima Armije BiH nad Hrvatima posebno mjesto zauzima ruÅ”enje ili oÅ”teÄenje gotovo 300 katoliÄkih crkava, kapela ili vjerskih objekata.
Naime, od strane postrojbiĀ Armije BiHĀ sruÅ”eno je, teÅ”ko oÅ”teÄeno ili oÅ”teÄeno ukupno 294 katoliÄke crkve i ostala vjerska objekta, od toga 290 u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, 3 u Mostarsko-duvanjskoj i 1 u BanjaluÄkoj biskupiji, prenosi narod.hr
Äetvorica pripadnika Armije BiH ubili su 13. rujna 1993. godine gvardijana samostana u Fojnici fra Nikicu MiliÄeviÄa i vikara fra Leona MigiÄa. FojniÄki samostan je jedno od duhovnih srediÅ”ta Hrvata u BiH)
āBosna i Hercegovina je, Bosanski narod, ako se asocira na BoÅ”njaÄki narod su najveÄe žrtve u proÅ”lom ratu. Oni su pretrpili najviÅ”e i najviÅ”e ih je ubijeno, a nikada nismo posegli za odmazdom, nikada nismo posegli za osvetom. I kada se dododila Srebrenica u Bosni i Hercegovini nije bilo odmazde i osvete.
Nikad se nismo koristili terorizmom kao metodom borbe. To je suprotno naÅ”em biÄu, suprotno politici koju mi vodimo u BiH. Tako da, mislim da su to uglavnom politiÄke Å”pekulacije, da BiH nije pogodno tlo, bosanski muslimani, oni su europski autohtoni narod, oni nemaju te sklonosti, to je narod koji je nauÄio na jednu toleranciju, uvažavanje drugoga i drugaÄijega, to je rat pokazao, uostalom tamo gdje su bili BoÅ”njaci u jaÄini ni jedna crkva nije sruÅ”ena, znate. Tamo bogami na drugim podruÄjima u Republici Srpskoj znate da je sve sruÅ”eno, pa tamo gdje je bio HVO, takoÄer uglavnom.ā (Sulejman TihiÄ, bivÅ”i predsjednik SDA )
MeÄutim, prema knjizi Slobodana PraljkaĀ āSruÅ”ene i oÅ”teÄene katoliÄke crkve i vjerski objekti u BiH u ratu od 1991 do 1995. godineā od strane muslimanskih snaga (potpuno uniÅ”teno, teÅ”ko oÅ”teÄeno ili oÅ”teÄeno) Ā stradalo je 38 župnih crkava, 37 ostalih crkava, 94 kapele, 49 župnih kuÄa i ostalih župnih objekata, 7 samostana i 94 katoliÄka groblja.
Srbi su joÅ” viÅ”e od BoÅ”njaka muslimana viÅ”e uniÅ”tavali katoliÄke objekte. Od Srba je stradaloĀ 147 župnih crkava, 131 ostala crkva, 133 kapele, 23 samostana i 95 katoliÄkih groblja.
Kao primjer uniÅ”tenja ili teÅ”ke devastacije katoliÄkih objekata od strane Armije BiH navodimo:
GRAÄANICA-HUMAC, župa Skopaljska GraÄanica ā filijalna crkva Srca Marijina. Crkva je u potpunosti opljaÄkana i devastirana, a župna kuÄa je opljaÄkana i spaljena.
GORNJI VAKUF/USKOPLJE, župa Gornji Vakuf Ā ā Dom svetog Ante je granatiran i spaljen 05.02.1993. godine.
BILIÄI, župa Deževice ā grobljanska kapela. Kapela je opljaÄkana i oÅ”teÄena.
Å ÄITOVO, župa Fojnica ā filijalna crkva Presvetog Srca Isusova. Zajedno s inventarom u potpunosti je spaljena.
KOSTAJNICA, župa Obri ā filijalna crkva. UnutraÅ”njost crkve je opljaÄkana i devastirana.
ŽITAÄE, prostor župe Podhum/ŽitaÄe ā župna crkva sv. Ante Padovanskoga. U vremenu od 02.05. do 02.10.1993. godine crkva je oskrvnuta i opljaÄkana i djelomiÄno spaljena. Župna kuÄa i dom su devastirani.
BJELAVIÄI, župa Kraljeva Sutjeska ā filijalna crkva. Nakon okupacije mjesta 13.06.1993. godine crkva je devastirana i opljaÄkana.
BUKOVLJE, župa Kakanj ā kapela. Kapela je opljaÄkana a potom spaljena.
VAREÅ MAJDAN, župa VareÅ” ā filijalna crkva. Pripadnici 3. Korpusa Muslimanskih snaga 02.09.1993. godine crkvu su oÅ”tetili, a unutraÅ”njost devastirali.
GUÄA GORA, župa GuÄa Gora ā župna crkva sv. Franje AsiÅ”koga i franjevaÄki samostan. Nakon zauzimanja mjesta 08.06.1993. godine samostan je opljaÄkan kao i crkva, koja je joÅ” i devastirana.
TRAVNIK, župa Travnik ā grobljanska kapela i groblje Bojna. Kapela je devastirana i oÅ”teÄeno 39 nadgrobnih spomenika.
ZENICA ā STRANJANI, župa sv. Ilije ā filijalna crkva. Crkva je devastirana, a na groblju sruÅ”eno 50 nadgrobnih spomenika
Itd.
OÅ”teÄene su i brojne crkve i vjerski objekti U srediÅ”njoj Bosni, na podruÄju pod kontrolom Armije BiH, u Donjem Vakufu, u Gronjem Vakufu-Uskoplju, Kiseljaku, Kaknju, Novom Travniku, Travniku, Vitezu, Zenici, ZavidoviÄima. U knjizi su pobrojane i poslikane sve poruÅ”ene i oÅ”teÄene crkve i vjerski objekti.
Tu vrijednu publikaciju možete proÄitati ovdje.
