Pratite nas

Religija i Vjera

11. Srpnja: sveti Benedikt – zaštitnik Europe

Objavljeno

na

Sveti Benedikt je osnivač benediktinskog reda, „otac zapadnog redovništva” i velikan zapadnoeuropske kršćanske kulture. Rođen je oko 480. u talijanskom gradu Norciji (Umbrija).

Mladi rimski patricij stekao je naobrazbu u Rimu, povukao se 497. u pećinu na litici u pustom kraju (danas Subiaco, Lazio), gdje je živio kao pustinjak i okupljao učenike. Prema legendi tamo mu je hranu donosio pitomi gavran.

Sa svojim sljedbenicima oko 529. osnovao je i sagradio u Campagni samostan Monte Cassino, matičnu opatiju novog reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Proučio je redovničko pravilo svetog Bazilija Velikog i na poticaj svoje sestre blizanke, Skolastike, napisao Redovnička pravila, prvi zakonik redovništva na Zapadu, koji je ujedinio rimsko pravno iskustvo (stabilnost, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, pismenost, poljodjelstvo, zanatstvo).

„Ora et labora! Moli i radi!”

Krilatica svetog Benedikta glasi: „Ora et labora! Moli i radi!” Poznato je i njegovo drugo geslo: „Odložite mačeve!” Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: „Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. U tadašnjem svijetu, uzburkanom seobom naroda i vojnim pohodima, utemeljio je Europu rada i mira.

Posjedovao je dar proroštva i čitanja savjesti. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu (danas provincija Frosinone, Lazio).

Njegovi benediktinci najstariji su katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (kamaldolezi, silvestrinci, valombrozi, cisterciti, trapisti). Danas red postoji kao unija 21 samostalnih samostanskih kongregacija te ima oko 200 samostana i opatija s oko 8 tisuća članova na svim kontinentima. Ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika. Danas benediktinke djeluju u oko 840 samostana s približno 16 tisuća redovnica u oko 60 kongregacija i federacija.

Vjerojatno ste mnogo puta čuli o snazi i zašiti koju pruža medaljica, odnosno križ sv. Benedikta. O čemu se točno radi?

U samom početku potrebno je razlučiti što se sve točno na medaljici nalazi i što označava.

S prednje strane medaljice nalazi se slika svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i „Sveto pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. Iznad čaše i gavrana utisnute su riječi: „Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na samom rubu medaljice stoji zapisano: „Eius in obitu nostro praesentia muniamus” (Neka nas u času smrti naše zaštiti njegova prisutnost).

Sa stražnje strane medaljice nalazi se križ na kojem su utisnuta početna slova ovih riječi: „Crux Sacra Sit Mihi Lux” (Neka mi križ bude svjetlo) i početna slova riječi: „Non Draco Sit Mihi Dux” (Neka mi zmaj ne bude vođa). Oko samog križa nalazimo početna slova riječi „Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na obodu su utisnuta početna slova dvostiha: „Vade Retro, Satana, Nunquam Suade Mihi Vana ‒ Sunt Mala Quae Libas, Ipse Venena Bibas” (Odlazi Sotono, ne savjetuj me ispraznostima – zlo je to što nudiš, sam pij svoj otrov). Na vrhu samog križa možemo vidimo utisnute riječi Pax (Mir) ili monogram I H S (Isus).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Puljić: Biskup Pero Sudar je čovjek zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je papa Franjo, 18. listopada 2019. prihvatio odreknuće od službe pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Pere Sudara, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za KTA BK BiH je govorio o sada umirovljenom pomoćnom biskupu vrhbosanskom mons. Peri Sudaru.

Kardinal Puljić je rekao kako mu nije poznat tekst kojeg je mons. Sudar napisao Svetom Ocu, ali zna da je spomenuo zdravstvene razloge.

Ispričao je i detalje je kako je on 6. siječnja 1994. tadašnjeg rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa mons. Peru Sudara posvetio za pomoćnoga biskupa u opkoljenom Sarajevu tijekom rata.

– Bilo je to vrlo teško vrijeme kada su granate padale na sve strane, pa i na samu Vrhbosansku bogosloviju gdje je bio pripremljen zajednički objed. Hvala Bogu, nitko nije stradao. Njegova posveta bila je pozitivna poruka narodu koji je strahovao za opstanak, pogotovo jer je on snažno nastupao s nadom, rekao je kardinal.

Biskup Sudar prošao je s kardinalom Puljićem ili sam tijekom i nakon rata brojna mjesta stradanja te vodio brojne projekte. Jedan od njih je i partnerstvo župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– I prije nego je postao biskup, zajedno smo obilazili mjesta stradanja, a s nama je koji put bio i pokojni fra Ljubo Lucić. Svjedok je našeg stradanja. Posebno u ratnom vremenu i u prvim godinama poraća, ali i danas posebno značenje ima njegov hrabri stav za naš ostanak i opstanak na ovim prostorima. Tijekom vođenja programa partnerstva između župa Vrhbosanske nadbiskupije u poratnim godinama učinio je brojne poteze potpore da se dižemo iz pepela i gledamo s vjerom u budućnost, ispričao je kardinal.

Kardinal Puljić je ispričao kako je biskup Sudar začetnik ideje o katoličkim školama što je njemu i povjereno kao promicatelju katoličkog školstva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– Uspješno je stvarao strukturu rada, obnove i izgradnje zdanja te praćenje rada. Kasnije je i Biskupska konferencija BiH povjerila mu poslanje da to radi i u njezino ime kao predsjednik Pedagoškog vijeća Sustava katoličkih škola za Europu, rekao je kardinal.

Biskup Sudar godinama je bio kardinalov najbliži suradnik, i o tome je rekao nekoliko riječi.

– Biskup Sudar je čovjek vrlo zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu. Ima poseban osjećaj za one koji trpe bilo siromaštvo bilo nepravdu. Njegove propovijedi i predavanja vrlo su domišljeni s mudrim porukama, rekao je kardinal Puljić u razgovoru za KTA koji je vodio Ivo Tomašević.

Podsjetimo, vijest o ostavci biskupa Pere Sudara objavio je danas (18. listopada) u podne Tiskovni ured Svete Stolice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskupi o ćirilici u Vukovaru: Treba puno mudrosti da se ‘na rane koje još nisu zacijeljene ne otvaraju nove rane’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HBK: Biskupi raspravljali o kurikulumu za katoličke škole i ekumenizmu

Hrvatski biskupi raspravljali su u protekla tri dana na redovitom plenarnom 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK)  o ekumenizmu i kurikulu katoličkih škola, a na konferenciji za novinare komentirali su i neke aktualnosti.

Požeški biskup mons. Antun Škvorčević predstavio je prijedlog kurikula za katoličke osnovne i srednje škole, što je nadopuna nacionalnom kurikulumu.

“Na temelju onoga što je na nacionalnoj razini postalo obvezno, katolička crkva je nastojala na temelju ugovora države i Svete stolice oblikovati svoju nadopunu, na način da se definiraju posebnosti i identitet katoličkih škola”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, prihvatili su izazov otvorenosti nacionalnog kurikuluma pa su učitelji i nastavnici iz katoličkih osnovnih i srednjih škola izradili radni dokument koji je predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola.

Neki od ciljeva dokumenta su, među ostalim, izgradnja identiteta katoličkih škola te učenika u svjetlu evanđelja, za svaki predmet napravljeni su uvodni tekstovi i opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti, uz popis korisne literature.

Tekuće školske godine provodit će se eksperimentalni kurikulum u katoličkim školama, nadopunjavat će se na temelju iskustva i na kraju godine napraviti revizija i konačni tekst. “Za iduću godinu ćemo imati konačno oblikovanu nadopunu kurikula za katoličke škole”, najavio je Škvorčević.

Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu sa Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje, s obzirom da ekumenska ideja doživljava određeni zamor, ističući da ekumenizam pitanje vjere, ne politike ili nacije. “Kod nas ima poimanja da je to strategija katoličke crkve za političke ili nacionalne ciljeve, pa odmah nastaje nesporazum”, rekao je.

“Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego od biskupa očekuju jasnu riječ i mi to želimo ovim dokumentom koji želi ostati na načelnoj razini, dati smjernice i poticaje na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa katolička crkva u svojim službenim dokumentima. Ovaj dokument će olakšati razumijevanje tog područja ne samo što se tiče crkve nego i šire, postojat će dokument koji je okosnica za naš razgovor o tome”, istaknuo je.

Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je predstavio prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji pod nazivom “Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju”, koji je objavila kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja, sada je preveden na hrvatski i uskoro će biti tiskan.

“Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama i vjernicima u državnim školama kada je u pitanju ljudska seksualnost”, rekao je Križić.

Prema tom dokumentu, rodna ideologija donijela je kulturnu dezorijentaciju. Dokument ima tri djela – slušanje, razmišljanje i prijedlozi, a  naglasak je na tome da se tom ideologijom negira prirodna razliku muškarca i žene te dokida antropološki temelj obitelji.

Križić smatra da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, te manipulira onime što je priroda.

Dokument stavlja naglasak na točke susreta, prije svega borbu protiv svake diskriminacije, ravnopravnost muškarca i žene, odgoj djece i mladih u toleranciji različitosti s obzirom na rasu, vjeru afektivne sklonosti, te promicanje ženskih vrijednosti i njihovom doprinosu u odgoju.

Dodao je da crkva prije svega nudi kršćansku antropologiju koja je utemeljena na činjenici da čovjek poštuje prirodu, naglašava ulogu obitelji u odgoju djece, kao i škole te društva, jer se ne može nametnuti samo jedan oblik odgoja u školama, već roditelji moraju biti pitani o tome, a i sama znanost se treba izjasniti.

Biskupi o aktualnostima

Novinare je zanimalo kakav je stav crkve o štrajku učitelja, iako katoličke osnovne i srednje škole nisu u štrajku.

“Traženje prava svakoga djelatnika i radnika, osobito onih koji smatraju da su ponešto zakinuti sasvim je legitimno, ali na drugoj strani je pitanje tražimo li nešto što je nemoguće”, rekao je biskup Škvorčević.

“Mi kao vjernici trebamo izraziti solidarnost na drugi način koji ne isključuje i ovaj, ali nije štrajkaški, postoje mogućnosti i mi ćemo o tome raspraviti s ravnateljima katoličkih škola pa vidjeti što možemo na ovo pitanje još čvršće zastupati”, dodao je.

Djelatnici katoličkih škola nisu potpisnici kolektivnih ugovora i nemaju te mehanizme, ali imaju neke druge.

“Nije dobro da mi kažemo za ili protiv, jer imamo svoju specifičnost, i u tom smislu, ne da smo protiv radničke borbe za prava i dostojanstva, nego metode, puta koji ćemo upotrijebiti za postizanje svojih prava”, ustvrdio je.

Na pitanje novinara izjašnjava li se crkva dovoljno o nasilju nad ženama ili nacionalnim manjinama, biskupi su rekli da je pitanje gdje se to može reći, a u zadarskom slučaju premalo je detalja, iako ovdje “nema nikakvog opravdanja o nasilju”.

Biskup Škvorčević je ustvrdio da su jasna polazišta crkve, no pita se je li oportuno da ona odmah osuđuje. “Katkad se od crkve očekuje da bude arbitar, ona to nije i ne može biti. Znamo što je čovjek u svojoj idealnoj koncepciji, treba osuditi onoga tko čini zlo, nekoga može smetati da nismo osudili, no to nije naša prva zadaća, naša je zadaća i u najtežim situacijama promicati dostojanstvo čovjekovo jer i oni najgori imaju pravo na dostojanstvo”, dodao je.

Upitani o tome da se biskupi protive ukidanju Dana neovisnosti, što se pisalo u Glasu Koncila, biskupi kažu da je to mišljenje glavnog urednika, a na plenumu se o tome nije raspravljalo. “To je pitanje društvene zajednice, onih kojima smo povjerili da promisle što je dobro, a što nije za hrvatsko društvo, da su u pitanju crkveni blagdani, onda bismo se uključili ovako ne”, kazao je.

Za slučaj ćirilice u Vukovaru, biskupi su rekli kako treba puno mudrosti da se “na rane koje još nisu zacijljene ne otvaraju nove rane”, no pitanje je kako liječiti tu situaciju, s osjećajima za obje strane, koje su ranjene i imaju problema. (Hina)

 

SDSS-ovac Penavi dao statut na ćirilici, on ga bacio na pod

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari