Pratite nas

Kultura

14. studenoga 1838. rođen August Šenoa

Objavljeno

na

August Šenoa rođen je 14. studenog 1838. u Zagrebu. Otac je bio njemački kraljevski slastičar, a majka, slovačka Mađarica, je umrla kad je imao osam godina.

Pučku je školu završio u Zagrebu, jedan razred gimnazije u Pečuhu, a ostalih sedam u Zagrebu.

Studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu. Iako je uvijek bio među najboljim učenicima nije završio studije. August Šenoa je prvi u obitelji počeo pisati hrvatski svoje prezime Schönoa.

Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac. Autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od brojnih rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).

Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.

Pisao je lirske i epske pjesme, pripovijetke, povjestice, novele, romane, kritike i feljtone (Zagrebulje). Teme svojih djela uzimao je najčešće iz hrvatske prošlosti, ali i iz suvremenih društvenih zbivanja. Više djela posvetio je Zagrebu, u kojemu je rođen i gdje je živio do smrti. Šenoa je prvi hrvatski pisac koji je književnu pozornost usmjerio na društvene slojeve – feudalce, građane, seljake.

Zahvaljujući zanimljivosti tema, privlačnosti sadržaja i likova te živom pripovjedačkom jeziku, doslovce je stvorio i odgojio hrvatsku čitateljsku publiku.

Oženio se Slavom Ištvanić i imao sina Milana. Kako bi se riješio siromaštva i osigurao dobar život svojoj obitelji, radio je razne poslove. Bio je umjetnički ravnatelj kazališta, dramaturg, veliki gradski bilježnik, gradski senator, državni činovnik i radio kao uređivač časopisa “Vijenca”.

Kad je nakon potresa u Zagrebu 1881. pomagao ljudima kao gradski senator, dobio je upalu pluća od čega je i umro.

Neka značajna djela Augusta Šenoe:

a) Romani: “Zlatarevo zlato” (1871. g.), “Čuvaj se senjske ruke” (1876. g.), “Seljačka buna” (1878. g.), “Diogenes” (1878. g.) i “Kletva” (1882. g.)

b) Pripovijesti: “Prijan Lovro” (1873. g.), “Prosjak Luka” (1879. g.), “Barun Ivica”, “Branka”, “Karanfil s pjesnikova groba”, “Mladi gospodin”, “Turopoljski top”, “Kako došlo, tako prošlo” (1876. g.)

c) Povjestice: “Smrt Petra Svačića”, “Propast Venecije”, “Fratarska oporuka”, “Kugina kuća”, “Kameni svatovi”, “Grobovi Hrvata“
d) Kritika i esejistika: “Naša književnost” i “Zašto pišemo”

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
kao brat i sestra, jedno drugom liče,
oboje slomljeni od preteške boli,
Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

I oboje plaču, najmilije oplakuju svoje,
kao jedno sada njih su dvoje,
ni vrijeme ne liječi im rane
a jesen ih vraća u krvave dane!

Kad je smrt stalni gost im bila,
ulice bi krvlju obojila
a nečiste i paklene duše
ne prestaju da ubijaju i ruše!

Osamdeset i četri tih je teških dana
u Škabrnji otvoreno rana,
osamdeset i četri zapaljene svijeće,
pravi Hrvat nikad zaboravit neće!

A Vukovar, ni sam ne znam broja,
niti može reći ova pjesma moja,
koliko boli u jednu suzu stade
kad Vukovar u ruke im pade!

Palili su i rušili, čupali mu dušu,
svakim danom tukli ga sve jače
i dan danas kad lišće požuti
svaki križ na Ovčari plače!

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
zaboravit nikad, glas sa neba viče
i uvijek na sve spreman biti
ili će se priča opet ponoviti!!!

Velimir  Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA HRVATSKIH STUDIJA

Objavljeno

na

Objavio

hrstud.unizg.hr

Zagreb, 16. studenoga 2017. – Svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma HAZU u Opatičkoj 18 u Zagrebu Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu obilježili su dvadeset i petu obljetnicu svojega osnutka i Dan Hrvatskih studija.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u čije se ime okupljenima obratio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner. U svojem govoru on je istaknuo: „Hrvatski studiji trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno važna i nezaobilazna.

Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim narodima.“

Proslavi su nazočili: državni tajnik za znanost doc. dr. sc. Matko Glunčić, pomoćnica ministrice za visoko obrazovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, izaslanik predsjednika HAZU akademik August Kovačec, izaslanica gradonačelnika Bandića mr. sc. Katarina Milković, dva prorektora Sveučilišta u Zagrebu, rektor HKS-a, tridesetak dekana i ravnatelja instituta; oko stotinu i pedeset umirovljenika, nastavnika, zaposlenika i vanjskih suradnika Hrvatskih studija, više od pedeset studenata Hrvatskih studija te prijatelji Hrvatskih studija iz svijeta kulture i znanosti. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su: Akademski muški zbor FER-a pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellia, prvak drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Dragan Despot, student Hrvatskih studija Matija Podnar i Fran Šokić. Program je vodio alumn Hrvatskih studija Siniša Kovačić.


Govor akademika Reinera na Danu Hrvatskih studija 2017.

Poštovani,
Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu sudjelovati na ovoj svečanoj akademiji proslave 25. obljetnice Hrvatskih studija te Vas sve skupa pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, ali i u svoje osobno ime i obratiti Vam se s nekoliko prigodnih riječi.

Svaka je obljetnica, a osobito ovakva četvrtstoljetna, trenutak kad treba zastati, okrenuti se i sagledati što smo učinili u prošlosti, u kojem se trenutku danas nalazimo i kakvi su planovi za budućnost. Hrvatski studiji imaju zavidnu prošlost. Nastali su ubrzo nakon demokratskih promjena, koje su se dogodile osnivanjem slobodne i neovisne Hrvatske države i to zbog potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište u Zagrebu, koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni prošlim sustavom. Svi dobro znamo da je, posebice u društvenim i humanističkim znanostima još od 1918. godine, a onda osobito od 1945. godine mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano.

U svojoj su četvrtstoljetnoj povijesti Hrvatski studiji doživjeli i nekoliko značajnih strukturnih promjena, osobito u zadnje vrijeme, no treba jasno reći da oni itekako trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno značajna i nezaobilazna. Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim  narodima.

Naš je prvi Predsjednik dr. Franjo Tuđman bio veliki zagovaratelj i podupiratelj Hrvatskih studija. Dopustite mi stoga da navedem njegove riječi, koje su izrečene u jednoj sasvim drukčijoj prigodi, ali se itekako dobro mogu primijeniti na ovu: „Hrvatski je narod jedan od  najstarijih naroda današnje Europe. Našavši se na razmeđi civilizacija, on je svoju nacionalnu opstojnost i samobitnost održao prihvaćanjem i razvitkom naslijeđenih i svojih izvornih kulturnih stečevina, dajući svoj osebujni prilog kulturi čovječanstva na svim područjima duhovnoga i tvarnoga stvaralaštva.“

Na vama je kolegice i kolege, profesori i studenti Hrvatskih studija, da upravo to o čemu je dr. Tuđman govorio, očuvate, znanstveno izučavate i unaprjeđujete.

akademik Željko Reiner,
potpredsjednik Hrvatskoga sabora,
u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja obilježavanja
25. obljetnice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
u Zagrebu, 16. studenoga 2017

hrstud.unizg.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari