U rujanskom krvoproliću stradalo je oko 1400 osoba.
Na današnji dan ubijena su 3 biskupa, 127 svećenika, 56 redovnika i redovnica (časnih sestara) te 5 laika. Njih su, potpuno nevine, ubili krvlju opijeni i zaluđeni francuski revolucionari, čak tri godine nakon pada Bastille i početka revolucije.
To su samo jedne od žrtava Francuske revolucije, čija se masovna ubojstva svećenika i katolika ne razlikuju u biti od sličnih događanja kasnije u Rusiji, Španjolskoj, Jugoslaviji, Albaniji, Kini…
Crkva pod imenom blaženih mučenika rujanskih progona časti brojnu skupinu mučenika ubijenih iz mržnje prema katoličkoj vjeri u četiri pariška zatvora, između 2. i 3. rujna 1792. godine pod tragičnim okolnostima francuske revolucije.
Ubijeni su na čelu s biskupima Ivanom Mariom du Leau d Alleman, Franjom Josipom i Petrom Ljudevitom de la Rochefoucauld koje je slijedilo još 188 svećenika i redovnika.
Crkva spominje 191 mučenika, pretežito Crkvenih dužnosnika, no stradale su i brojne druge osobe čija su imena ostala nepoznata, poput četrdesetorice dječaka u dobi ispod 18 godina.
Malobrojni postojeći službeni dokumenti uništeni su u požaru pariškoga hotela de Ville 1871. godine, tako da su glavni izvori podataka bila svjedočanstva očevidaca, osobito nekolicine svećenika koji su uspjeli izbjeći pokolj.
Beatifikacija 191 žrtve pod nazivom rujanskih mučenika, održana je 1. listopada 1926. Blaženima ih je proglasio papa Pio 11.