Pratite nas

Povijesnice

21. studenog 1991. srušen Maslenički most

Objavljeno

na

Na današnji dan, 21. studenog 1991. godine hrvatski vojnici srušili su Maslenički most i tako spriječili potpuno okruženje već ugroženog grada Zadra i cijele sjeverne Dalmacije. Most je izgrađen 1960. godine.

Značaj Masleničkog mosta

maslenicaS obzirom na okupaciju Knina i ostalih dijelova sjeverne Dalmacije i Like, Maslenički most je u ljeto i jesen 1991. godine bio jedina kopnena poveznica južne Hrvatske sa ostatkom zemlje.

Namjera komunističkih snaga JNA potpomognutih srpskim milicijama bila je rascjepkati Hrvatsku na nekoliko dijelova i razbiti njenu kompaktnost i povezanost. To su već učinili kod Okučana, a pokušavali su isto učiniti kod Podravske Slatine, doline Neretve s odsijecanjem krajnjeg juga, Masleničkog mosta i svakako stožerne i ključne točke veze sjeverne i primorske Hrvatske – grada Karlovca.

S obzirom da je okupirani teritorij sjeverno od ždrila bio pod kontrolom Srba, a Ravni Kotari sa Novigradskim morem su pali nedavno u srpskoj ofenzivi, da bi obranili grad Zadar branitelji ruše Maslenički most.

Tako su nastupili još teži dani za stanovnike Dalmacije i južne Hrvatske koja je bila pod stalnom prijetnjom i napadima srpskih i komunističkih snaga.

Povratak Masleničkog Ždrila u hrvatske ruke

Akcijom Maslenica početkom 1993. godine i briljantnom pobjedom Hrvatske vojske Masleničko Ždrilo je vraćeno pod slobodni hrvatski teritorij.

Bio je to težak gubitak za Srbe, osobito jer su sve najbolje snage prebacili u protuofenzivu, koju je Hrvatska vojska odbila kod sela Kašića i zadarskog zaleđa. Zbog toga, Srbi počinju shvaćati izuzetno visok moral i obučenost hrvatskih snaga i počinju gubiti bitku za bitkom do konačnog poraza 1995. godine.

Povratkom Ždrila u hrvatske ruke, gradi se pontonski most koji je bio pod stalnom paljbom Srba do konačnog oslobođenja cijelog zadarskog zaleđa u akciji Oluja 1995.

narod.hr/kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. studenog 1991. – Vukovar Zlatnih dukata

Objavljeno

na

Objavio

Šture informacije koje su mjesecima stizale iz okupiranog Vukovara nisu dale ni naslutiti kakva sudbina čeka mučenike grada heroja.

Nije izostala potpora njegovim braniteljima koja je stizala iz svakog kutka Hrvatske, pa bar i pjesmom.

Tako je bilo i 17. studenog 1991. na kraju Dnevnika Hrvatske televizije kada je predstavljena pjesma Zlatnih dukata „Vukovar“ koje se i danas rado sjećamo.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica porazila jugomornaricu

Objavljeno

na

Objavio

Poslije dva dana silovitih borbi 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu.

Njome je prekinuta blokada hrvatskih luka, a poražena jugo-mornarica morala se povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.

Osim toga, bilo je to prvi put u povijesti ratovanja da je neki ratni brod napadao grad po kojem je dobio ime.

U borbi za hrvatski Jadran diverzanti su dva dana prije u uvali Bobovišća na Braču improviziranim vođenim torpedom potopili neprijateljski patrolni čamac “Mukos”.

Ubrzo su posade ostalih brodova i jugo-vojnici iz ratne luke Lore i drugih svojih uporišta otvorili žestoku vatru koja je potrajala cijelu noć. Sutradan ujutro zapucali su i ratni brodovi taktičke grupe “Kaštela” iz Splitskog kanala, ne mareći za cilj. Osim Splita, bombardirani su otoci Brač i Šolta, a u napadu je uz potporu taktičke grupe “Vis” sudjelovalo i šest bojnih zrakoplova.

U Splitu su pogođeni mnogi civilni objekti. Poginula su dva hrvatska pomorca, a šestero je građana ranjeno. Razaranja su pretrpjela i mjesta na zapadnoj obali otoka Brača, te Grohote na Šolti.

Kada od prosvjeda nije bilo ništa, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica izdao je jednostavnu zapovijed: “Raspali!” Hrvatske postrojbe, naoružane poluispravnim topovima na najnižoj granici uporabne vrijednosti, snažno su uzvratile.

Pogodile su i oštetile razarač “Split” i jednu topovnjaču, a iznad otoka Brača i Šolte srušile su dva zrakoplova. Agonija jugo-mornarice nastavila se i sljedeći dan. Oštećeni razarač dvije su topovnjače oteglile Bračkim i u Hvarskom kanalu spojile se s borbenom grupom “Ploče” dok ih je na izlazu čekala taktička skupina “Vis”. Uskoro je počeo novi sukob s hrvatskim obalnim bitnicama Lovište na Pelješcu i Blace na Korčuli.

U Hvarskom kanalu tada se našlo ukupno devet brodova, koji su i po broju i vatrenoj moći bili višestruko jači od hrvatskih snaga. U velikoj bitki neprijatelju su potopljena dva plovila, a više ih je oštećeno. U povlačenju prema otočiću Šćedru preostali brodovi naišli su na vatru topničkih bitnica iz Črne Luke i rta Privale, ali je magla spriječila njihove nove gubitke.

Naposljetku su se jugo-brodovi povukli u svoje baze da iz njih više nikada ne isplove, osim prema svom posljednjem uporištu – zaljevu Boki Kotorskoj. U siječnju 1992. jugomornarica je morala napustiti ratnu luku Loru, a u svibnju i otoke Vis i Lastovo.

 

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari