Pratite nas

Povijesnice

24. 12 1994. završena Zima ’94 – Veličanstvena pobjeda i panika četnika u Kninu!

Objavljeno

na

Na današnji dan 24. prosinca 1994. završena je veličanstvena vojna operacija Hrvatske vojske Zima ’94 koja je stvorila pretpostavke za napad na Knin i osvajanje zloglasnog četničkog uporišta, a time i pad fašističke tvorevine tzv. „SAO Krajina“ nastale na istrebljenju i etničkom čišćenju Hrvata.

Tom prilikom ranjen je i legendarni zapovjednik 4. brigade Damir Krstičević, a mnogi hrvatski mladići i junaci su poginuli ili izgubili ekstremitete amputacijom zbog smrzavanja i ratovanja u gotovo nemogućim uvjetima, piše Kamenjar.com

Operacija Zima ’94 odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km: ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a, a posredno je smanjen veliki pritisak na Bihaćku enklavu koja je definitivno oslobođena akcijom Oluja ’95.

Uspjeh operacije Zima ’94 izazvao je veliku paniku u Kninu, središtu fašističke politike i pobune protiv hrvatske države. Naime, ovi uspjesi Hrvatske vojske, kao i nemoć srpske vojske pred prodorima HV-a i HVO-a izazvala je veliku neugodu među Srbima jer se situacija počela razvijati u za njih neželjenom smjeru.

S obzirom na vojnu premoć kninski četnici očekivali su brzu pobjedu nad golorukim Hrvatima. Hranjeni mitovima o „nepobjedivosti srpske vojske“ bili su neugodno iznenađeni uspjesima Hrvata od samog početka rata, a osobito od akcije Maslenica 1993. Akcija Zima ’94 im je dala naslutiti kraj njihove fašističke i rasističke politike istrebljenja.

Osobito ih je šokirao poraz koji je dan ranije 23. prosinca legendarna splitska 4. brigada nanijela elitnim srpskim postrojbama pod vodstvom generala Mladića, a koje su pomagale probrane četničke postrojbe srpskih dobrovoljaca iz „Belih orlova“. Tog dana hrabri Dalmatinci su kod mjesta Sajkovići potpuno razbili srpske vojnike borbama prsa u prsa i natjerale ih u panični bijeg.

Tom prilikom ranjen je i legendarni zapovjednik 4. brigade Damir Krstičević. Njega i još 11 junaka i ratnih zapovjednika Hrvatske vojske nasilno je umirovio bivši predsjednik države Stjepan Mesić, vjerojatno kao zaslugu za njihove nemjerljiv doprinos slobodi Hrvatske i Hrvata.

Zbog neprekidnog boravka i borbenog djelovanja u teškim zimskim vremenskim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici u ovoj operaciji pretrpjeli smrzavanje pojedinih ekstremiteta, ruku i nogu, koji su im morali biti amputirani. Zbog toga je operacija Zima ’94 u povijest Domovinskog rata ušla kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih napora kroz koje su prolazili hrvatski branitelji u obrani od agresije i oslobađanju okupiranog teritorija.

Pročitajte opširnije o operaciji: KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA: Operacija “ZIMA ’94”

Kamenjar.com

Uredništvo portala Kamenjar.com pozdravlja sve čitatelje uz riječi generala Bobetka:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Osnovana Specijalna jedinica policije PU Zagrebačke ‘ALFA’

Objavljeno

na

Objavio

Krenuli su iz Zagreba 1991. ne znajući što ih čeka. Sudjelovali su u svim najvažnijim vojnim akcijama za obranu naše domovine.

Specijalna jedinica policijske uprave zagrebačke ALFA osnovana je 23.7.1991. godine. U Domovinskom ratu prešla je gotovo sva ratišta Banovine, Zapadne slavonije, Like pa sve do Dubrovnika.

U Alfama je bilo 369 aktivnih i 454 pričuvna djelatnika. To su bili uglavnom dragovoljci i ljudi koji su radili u policiji.

U borbenim akcijama ubijeno je 8, a ranjeno 100 pripadnika. Zahvaljujući profesionalizmu Alfe su jedna od rijetkijh jedinica čiji je odnos gubitaka nanesenih neprijatelju 10 puta veći od gubitaka.

Jedinica je pohvaljena Ukazom predsjednika dr. Franje Tuđmana 1991. za osvajanje vojarne Velika Buna. Odlikovana je i Grbom grada Zagreba, Medaljom Grada Zagreba i Redom Nikole Šubića Zrinskog. Alfe su odigrale i značajnu ulogu u Oluji, ulazak u Zagreb su okarakterizirali kao najsretniji dan za njih.

 

9. kolovoz 1995. – Doček Specijalne Jedinice Policije ALFA u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari