25. studenoga Dan državnosti BiH Federacija obilježava kao državni praznik, dok ga Republika Srpska odbacuje, potvrđujući duboke političke razlike unutar zemlje. Istodobno, Hrvati tradicionalno slave svetu Katarinu, podsjećajući na svoje identitetske korijene i povijesni doprinos stvaranju današnje BiH.
U Federaciji se naglašava da je 25. studenoga Dan državnosti BiH povezan s prvim zasjedanjem ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943., gdje je potvrđena državnost Bosne i Hercegovine. Odluke ZAVNOBiH-a poslije je potvrdio AVNOJ, a prvi Ustav BiH donesen je 1946. kao temelj republikanskog statusa unutar jugoslavenske federacije.
Uloga hrvatskog naroda i političke napetosti
Bošnjački politički vrh, uključujući Željka Komšića i Denisa Bećirovića, redovito ističe da je upravo taj povijesni okvir bio ključan za neovisnost BiH 1992., nakon referenduma koji je podržalo više od 63 posto birača. Međutim, pritom se redovito prešućuje uloga hrvatskog naroda, koji je u političkom, vojnom i institucionalnom smislu omogućio stvaranje međunarodno priznate BiH, a danas ne može birati vlastitog legitimnog člana Predsjedništva.
U većem dijelu hrvatskih sredina 25. studenoga obilježava se blagdan svete Katarine Aleksandrijske. Ovaj blagdan duboko je ukorijenjen u lokalnoj tradiciji i simbolički najavljuje ulazak u božićno vrijeme. U brojnim općinama, poput Ljubuškog i Gruda, sveta Kata je zaštitnica te se datum godinama poštuje i na društvenoj i na kulturnoj razini.
Neujednačeno tumačenje državnosti
Politički predstavnici Hrvata već su ranije upozoravali na paradoks u kojem se u Sarajevu slavi Dan državnosti, a istodobno se zanemaruju odluke ZAVNOBiH-a koje jasno naglašavaju da BiH pripada jednako Hrvatima, Srbima i Muslimanima. Time se potvrđuje da jedinstveni državni praznik nikada nije zaživio kao zajednički identitetski simbol.
U Republici Srpskoj se od 1996. godine sustavno osporava obilježavanje 25. studenoga. Dužnosnici RS-a tvrde da današnja BiH nema institucionalnu ni povijesnu poveznicu s predratnom republikom te da ovaj datum nije zajednički praznik. Lideri RS-a ističu kako BiH nema jedinstven zakon o praznicima te da se federalna odluka ne odnosi na cijelu državu.
Selektivna interpretacija povijesti i trajne podjele
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović prošle je godine podsjetila da političko Sarajevo selektivno bira povijesne događaje prema vlastitim potrebama. Poručila je da je nemoguće istodobno slaviti ZAVNOBiH i one koji su ga tijekom povijesti osporavali. Takav stav RS-a ostat će nepromijenjen i u godinama koje dolaze.
U zemlji u kojoj bi zajednički identitet trebao biti nadstranački i nadnacionalan, realnost pokazuje da se svake godine 25. studenoga pretvara u još jedan podsjetnik na duboke unutarnje razlike.