Povijesnice
9. rujna 1993. – Operacija Medački džep
Na današnji dan, u rano jutro 9. rujna 1993. godine granatiranjem neprijateljskih položaja otpočela je akcija hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi “Medački džep“. Područje je to koje obuhvaća Divoselo, Čitluk, dio Počitelja, brojne zaseoke iz kojih je grad Gospić i okolno područje svakodnevno napadano.
Ujutro, 9. rujna 1993., nakon topničke pripreme i proboja oklopništvom, pripadnici 9. gardijske brigade, specijalnih postrojba MUP-a i lokalnih domobranskih postrojba na svim smjerovima udara iznenadili su i nadvladali protivnika. Napredovanje u dubinu neprijateljskog područja bilo je munjevito, ali je do kraja dana zaustavljeno jer je cilj bio postignut. U borbama je poginulo 6, a ranjena su 53 pripadnika hrvatskih snaga, dok je suprotna strana brojila 52 poginula vojnika.
Akcija je potrajala do 11. rujna i u njoj je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija.
Unatoč trodnevnim pokušajima, vojska pobunjenih Srba nije uspjela povratiti izgubljeno područje. Ipak, nakon postignutog sporazuma, hrvatske su se snage povukle, a nadzor je preuzeo kanadski bataljun UN-a.
Provođenje plana stvaranja Velike Srbije na području Like počelo je još u II. svjetskom ratu protjerivanjem i ubijanjem ličkih Hrvata, odnosno potpunim uništenjem sedam katoličkih župa s oko 4.000 žitelja. U II. svjetskom ratu i poraću Lika, sa svojim središnjim mjestom Gospićem, postala je mjesto krvavog pira partizana nad Hrvatima i Hrvaticama, ubijalo se isključivo na nacionalnoj osnovi sa šovinističkim ubilačkim porivima zamaskiranim pod parolama antifašizma i borbe „za narode Jugoslavije.
U Domovinskom ratu ponovno su brojne župe u Lici uništene, a hrvatsko stanovništvo pobijeno i protjerano.
Akcijom Medački džep, 9. rujna 1993. tek je dijelom do 1995. zaustavljen ovaj proces.
Što vi mislite o ovoj temi?
Povijesnice
28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)
Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak prvome predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga
U kasno proljeće 1991. sve je upozoravalo na katastrofu demokratske Hrvatske. Četnička pobuna koju je pokrenuo Beograd, a svojim tenkovima štitila jugovojska, bila je krvava najava unaprijed smišljene velikosrpske agresije.
Svi međunarodni čimbenici očekivali su brz hrvatski slom temeljeći svoje prosudbe na ubojitoj snazi JNA, četvrte vojne sile u Europi, piše HRT
Na opće iznenađenje 28. svibnja 1991. u Zagrebu je održan svečani mimohod prvih postrojba hrvatske vojske, tada još pod nazivom Zbora narodne garde i u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova.
Predsjednik Tuđman odlučio se na taj potez suočen s predvidivom agresijom i poučen povijesnom spoznajom da nijedan narod nije izborio slobodu i nezavisnost bez vlastitih oružanih snaga.
Pred državnim vrhom tog su se dana postrojili odredi pješaštva, policije, mornarice, zatim plave beretke, diverzanti i pripadnici protuoklopnih i zračnih snaga Republike Hrvatske. Tu su bili i sinjski alkari da bi podsjetili na junaštvo mnogih hrvatskih generacija.
Poslije svečane prisege domovini predsjednik Tuđman predao je zastave zapovjednicima postrojenih brigada.
“Mi smo miroljubiv narod”, rekao je predsjednik Tuđman, “no moramo stvoriti silu jer ima onih koji bi htjeli protiv hrvatske slobode i suverenosti. Nećemo se naoružavati radi osvajanja tuđih teritorija. Imat ćemo onoliko koliko je potrebno za slobodu Hrvatske i hrvatskog naroda…”.
Mladićima sa “Zagrebovog” stadiona uskoro su se pridružili još deseci tisuća boraca. Uz veliko samoodricanje hrvatski je narod s vremenom stvorio snažnu vojnu silu koja je obranila Hrvatsku, a zatim u “Bljesku” i “Oluji” munjevito oslobodila zaposjednute hrvatske krajeve.
Damir Krstičević: Hrvatski narod može biti ponosan na našu sjajnu Hrvatsku vojsku
Što vi mislite o ovoj temi?
Povijesnice
Prije 25 godina otvoren prvi Muzej Domovinskog rata
Malo je poznato da je u Koprivnici, u sklopu Muzeja Grada, prva u Hrvatskoj, 27. svibnja 1995., otvorena stalna postava eksponata vezanih uz hrvatski obrambeno-osloboditeljski Domovinski rat.
Prvih godina izložba je bila postavljena u većini izložbenih prostora ove ustanove, ali kasnije, pa sve do danas, svedena je na dvije. Po riječima višeg kustosa prof. Dražena Ernečića svake godine dolazi sve više posjetitelja, poglavito mladih, iz osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke županije.
Inicijativu za ovaj projekt, kojeg su podržale sve Udruge proistekle iz Domovinskog rata, dao je Mladen Pavković, inicijator i glavni urednik prvog hrvatskog vojnog lista „Gardist“, ali i velikog broja knjiga i fotografija vezanih uz Domovinski rat.
Zajedno s Vladimirom Kostjukom osmislio je i jedan od najboljih i najzapaženijih ratnih plakata – „Hrvatska vas zove“ (1991.), koji je pored Koprivničanaca pozivao u obranu hrvatske Domovine i – Osječane, jer ga je general Branimir Glavaš dao tiskati i polijepiti i u tom gradu u nekoliko tisuća primjeraka!
Muzej danas raspolaže s brojnim eksponatima od policijskih do vojnih postrojbi, ratnih plakata, knjiga, kataloga, pa sve do proizvoda Podravke i Belupa koji su se koristili u vrijeme stvaranja hrvatske države.
Ovu prvu ratnu zbirku iz Domovinskog rata trebalo bi premjestiti u drugi, veći prostor. Svi su se s time složili, ali zasad je sve ostalo na ideji, odnosno prijedlogu – rekao je Ernečić.
Milan Pišković
