Ugledni američki vojni povjesničar i bivši časnik vojske SAD-a dr. Charles R. Shrader u svojim istraživanjima i knjizi Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni (1992.-1994.) iznio je zaključke koji ozbiljno dovode u pitanje godinama nametani narativ o isključivoj hrvatskoj odgovornosti za sukobe u srednjoj Bosni, piše Bild.ba..
Shrader, doktor povijesti sa Sveučilišta Columbia, bivši predavač na West Pointu, Ratnoj školi i Školi Glavnog stožera američke vojske, autor brojnih znanstvenih radova te sudionik vojnih misija u Vijetnamu, Italiji i Njemačkoj, proveo je višegodišnje terensko i arhivsko istraživanje.
Analizirao je tisuće dokumenata, razgovarao s brojnim sudionicima i svjedocima te obišao gotovo sva ključna bojišta srednje Bosne. Rezultat tog rada je jasan. Sukob nisu započele hrvatske snage, nego Armija BiH i to planski.
Cijela priča ispričana naglavačke
“Nakon svega što sam proučio, postalo mi je jasno da je cijela priča ispričana naglavačke”, izjavio je Shrader u jednom intervjuu, dodajući kako su međunarodni promatrači i sudovi često djelovali na temelju djelomičnih i netočnih informacija.
Prema njegovim nalazima, odluka o napadu na Hrvate donesena je u muslimanskom političkom i vojnom vrhu u Sarajevu već u jesen 1992. godine, dok su operacije na terenu započele početkom 1993.
Shrader posebno kritizira način na koji su pojedine presude ICTY-a u Haagu donesene bez potpune vojne slike događaja.
Prvi udari već u siječnju 1993.
Armija BiH već u siječnju 1993. pokreće koordinirane napade u srednjoj Bosni, s ciljem presijecanja komunikacija HVO-a, ponajprije pravca Kiseljak, Busovača, Vitez. Već 23. siječnja blokirana je regionalna prometnica kod Kaćuna, a 27. siječnja iz pravca Zenice, Lašve i Dusine započeo je snažan napad muslimanskih snaga na Busovaču, u kojem je sudjelovalo oko 8.500 vojnika. Ti su sukobi, prema Shraderu, bili uvod u veliku ofenzivu koja je započela u travnju 1993. godine.
Nakon toga otvaraju se nova žarišta u Vitezu, Travniku, Novom Travniku i drugim općinama srednje Bosne.
Pet brigada, mudžahedini i Zelena legija
U napadima je sudjelovalo najmanje pet brigada Armije BiH, vrlo šarolikog sastava, od regularnih postrojbi do mudžahedina i tzv. Zelene legije. Shrader navodi kako je riječ o ranije planiranoj operaciji Glavnog stožera Armije BiH, s ciljem razbijanja hrvatskih prostora u srednjoj Bosni i otvaranja nove bojišnice prema postrojbama HVO-a.
HVO nije imao ni plan ni snagu za ofenzivu
Američki vojni stručnjak naglašava kako HVO u srednjoj Bosni nije planirao ofenzivne operacije niti je imao kapacitete za takav pothvat.
“Svatko tko razumije vojne odnose snaga jasno vidi da Hrvati nisu započeli sukob”, zaključuje Shrader, odbacujući tvrdnje o navodnom planu etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Naprotiv, smatra da je riječ o unaprijed pripremljenoj ofenzivi Armije BiH.
Propaganda presudno oblikovala percepciju
Shrader upozorava i na snažan propagandni aparat muslimanske strane, koji je, uz potporu pojedinih islamskih zemalja i njihovih medijskih i obavještajnih mreža, uspio stvoriti sliku isključive hrvatske krivnje. Istodobno su, navodi, sustavno prešućivani zločini Armije BiH, djelovanje mudžahedina, etnička čišćenja te politički dogovori i kontakti s drugom stranom.
Njegova studija do danas ostaje jedno od najdetaljnijih vojno-povijesnih istraživanja sukoba u srednjoj Bosni i predstavlja ozbiljan izazov službenim interpretacijama rata u Bosni i Hercegovini.