Connect with us

BiH

BiH će do 2050. godine biti država siromašnih staraca

Objavljeno

on

[su_heading size=”18″]Prema procjenama studije koja je rađena za potrebe Crvenog križa BiH, naša zemlja će za 35 godina postati država s najvećim udjelom stanovnika starije dobi na Balkanu.[/su_heading]

Broj starijih osoba bit će dvostruko veći nego danas, a gradovi bi mogli izgledati poput današnjih povratničkih sela u kojima uopće nema škola, budući da nema djece koja bi u njih išla. Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto, odnosno, u BiH će živjeti 740 tisuća stanovnika manje.

Cijeli svijet praktički se danas priprema za velike demografske promjene koje nas očekuju, osim BiH. Pri tome se najviše radi na reformama mirovinskih sustava kako bi oni mogli odgovoriti na krizu koja se čini neizbježnom. Na to poziva i Madridski međunarodni akcijski plan o starenju (MIPAA) iz 2002. koji je potpisalo 150 država.

BiH o tome uopće ne brine pa još nije donijela nacionalni akcijski plan o starenju na što poziva dokument iz 2002. Bez odgovarajućih priprema novi naraštaji neće biti u stanju podnijeti teret skrbi za osobe treće životne dobi, upozorava se u tom dokumentu. U našoj zemlji je i današnje stanje više nego alarmantno.

Svaka druga starija osoba ima mirovinu od tek 310 maraka, a svaka osma živi od iznosa koji se kreće od 100 do 300 maraka. Više od 14 posto starih osoba u BiH nema nikakva osobna primanja, a dvije trećine takvih preživljava hraneći se u javnim kuhinjama koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Čak i oni koji imaju mirovine žive iznimno teško jer su od tih mizernih iznosa prisiljeni uzdržavati djecu i unučad budući da je u zemlji više od pola milijuna nezaposlenih koji, zbog katastrofalnog općeg stanja, imaju male šanse pronaći kakav-takav posao.

Prema spomenutoj analizi, više od četvrtine umirovljenika prisiljeno je tražiti dodatne izvore prihoda radeći “na crno”. Na to sve treba dodati i neprihvatljivo lošu zdravstvenu i socijalnu skrb osiguranim umirovljenicima što se sve skupa može okarakterizirati i kao ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava. Stoga i ne čudi što je, prema podacima Unije za održivi povratak u BiH sažetih u dokumentu “Potpora Aneksu 7 Daytonskog sporazuma i evidentiranje najugroženijih obitelji u BiH”, samo u prošloj godini zemlju napustilo više od 68 tisuća stanovnika.

Iz BiH odlaze kompletne obitelji, a mladi svoju domovinu napuštaju zauvijek, jer mogućnosti koje im BiH nije ponudila nalaze u uređenijim državama.

Najkritičnije stanje je Hercegbosanskoj županiji. Hrvatske obitelji odlaze u Hrvatsku i zemlje EU-a, jer za to imaju mogućnost s hrvatskim putovnicama.

Bošnjaci, mahom povratnici, pošto-poto prodaju svoju imovinu i masovno sele iz sjeverozapadne Bosne, ali i iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kasabe i područja prema Kalesiji i Doboju. Bošnjaci se sele u Europu, uglavnom kod ili preko rodbine u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Njemačkoj… kao i Srbi koji se osim u Njemačku i Austriju sele i u Srbiju, posebno oni iz jugoistočne Bosne.

U razdoblju od 1991. do 2013. godine iz BiH je se odselilo oko milijun ljudi. Od toga je u tuđini ostalo 527.000, a ostali su se vratili u domovinu, no oni sad ponovno emigriraju. Ekonomska kriza, besperspektivnost i siromaštvo ne poznaju naciju. No, podaci o odlasku Hrvata su frapantni. Prema podacima Katoličke crkve, samo prošle godine je BiH izgubila više od 11.000 Hrvata katolika.

Zanimljivo je kako se europske zemlje službeno i ne bune previše zbog masovnog doseljavanja. Štoviše, redovito se objavljuju podaci o potrebnoj radnoj snazi, mahom u građevinskom i industrijskom sektoru (posebno za inženjerima) te medicini gdje se traže liječnici, medicinske sestre i njegovateljice.

Europa također muku muči sa starenjem stanovništva i slabim natalitetom. Prema izvješću organizacije “Human life”, samo su dvije zemlje u Europi iznad razine reprodukcije – Malta i Albanija. Među zemljama koje se suočavaju sa stalnim padom nataliteta ističe se BiH. Posljednjih dvadesetak godina broj umrlih u našoj zemlji premašio je broj rođenih. Statistike govore da se, pored sve manjeg broja rođenih, smanjuje i broj sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste.

Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto ili za 740 tisuća ljudi. Većina demografa i statističara, kao i sociologa, uzroke u niskom natalitetu vidi u teškoj ekonomskoj situaciji, socijalnoj nesigurnosti i pojačanoj migraciji.

Prema službenim podacima državne Agencije za statistiku, u 1996. godini u BiH rođeno je oko 46.500 beba. U 2013. registrirano je 30.600 novorođenih. U prvih šest mjeseci prošle godine rođeno je 13.441 dijete, što je u odnosu na godinu ranije pad za 5,67 posto dok je umrlo 17.009 osoba. Od siječnja do srpnja prošle godine sklopljeno je 7788 brakova (u FBiH 5622), što je manje za 1,74 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a istodobno je došlo do 852 razvoda braka što je povećanje za 9,79 posto u odnosu na 2013. Na nizak natalitet u BiH velikim dijelom utječe i neuređeni sustav raspodjele porodiljskih naknada. To je posebno izraženo u FBiH gdje su prava rodilja različita od županije do županije. Samo rodilje koje su zaposlene u javnom sektoru, bilo da su to proračunske ili izvanproračunske organizacije, primjerice zdravstvo i obrazovanje, imaju solidnu porodiljsku naknadu.

One zemlje koje su prepoznale problem nedovoljnog rađanja djece i u vezi s tim poduzele mjere navode kako se prvi vidljivi rezultati mogu očekivati tek nakon 15 do 20 godina njihove intenzivne primjene. Mjere u BiH se svode na par stotina maraka jednokratne pomoći za treće ili četvrto dijete.

Tko će puniti proračun?

Teško je pronaći stranku koja je u predizbornoj kampanji u svoj program uvrstila podizanje nataliteta. U entitetskim i županijskim parlamentima bilo je nekih prijedloga da se obitelji stimuliraju kroz dječji dodatak, jednokratnu pomoć koja se gdjegdje i isplaćuje, no prava stimulacija nikad nije zaživjela jer novca u proračunima jednostavno nema. Ironično je i da nestanak naroda nije prioritet u odnosu na, recimo, održavanje ogromnog administrativnog aparata ili izgradnje autoceste koja izlazi na rijeku bez mosta. Na kraju se postavlja praktično pitanje i za političku elitu tko će i gdje raditi i puniti proračun iz kojega bi se trebale isplaćivati plaće vojsci stranački zaposlenih činovnika, službenika i namještenika za dvadesetak godina.

• 600.000 siromašnih
Prema službenim podacima, 600.000 ljudi u BiH živi na granici siromaštva, a službeno smo i najgora zemlja regije za investicije
• 540.000 nezaposlenih
Broj nezaposlenih, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, premašio je 540.000, a stopa nezaposlenosti među mladima veća je od 50 posto
• 1218 razvoda
U BiH je u prva tri kvartala 2014. sklopljeno 13.570 brakova, što je manje za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2013., dok je razvoda bilo 1218 ili 3,84 posto više u odnosu na isto razdoblje 2013.
• 15 % neplodnih
Zanimljivo je spomenuti i neke neslužbene podatke prema kojima je čak 15 posto bračnih parova u FBiH neplodno
• 21.607 beba, 25.410 umrlih
U BiH je u devet mjeseci prošle godine registrirano 21.607 novorođenčadi. U istom razdoblju umrlo je 25.410 osoba
• 2431 beba u Hercegovini
Što se tiče federalnog dijela Hercegovine, u HNŽ-u su tijekom 2014. rođene ukupno tek 1432 bebe, u HBŽ-u 353, a u ZHŽ-u 646 beba
• 72.769 živih
Prema prošlogodišnjem popisu, u dijelu Hercegovine koji pripada RS-u živi svega 72.769 osoba. U porodilištu u Trebinju navode kako se broj rođenih beba svake godine smanji za jedan školski odjel
• 83
BiH, u kojoj godišnje budu rođene tek 83 bebe na 10.000 stanovnika, po natalitetu zauzima posljednje mjesto u regiji
• Stari momci i cure
Stručnjaci ističu da je u BiH sve izraženiji i problem odgađanja stupanja u brak. Tako prosječna starost mladoženje sada iznosi oko 29, a nevjeste oko 26 godina
[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari