BiH u 2025. godinu ispraća uz ocjene da ju je obilježila najveća poratna politička kriza i faktični raspad vlasti. Blokirani reformski procesi i rastući osjećaj neizvjesnosti dodatno su pojačani činjenicom da je iduća godina izborna, što otvara prostor novim političkim napetostima.
Bosna i Hercegovina završava godinu u kojoj su izostali svi ključni pomaci prema Europskoj uniji, dok su unutarnji politički sukobi zemlju gurnuli u stanje trajne blokade.
Novi sukobi umjesto europskog puta
BiH je u 2025. ušla s očekivanjima da će europski put biti deblokiran, budući da je Europsko vijeće u ožujku 2024. načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora. No bosanskohercegovačke vlasti u međuvremenu nisu učinile ništa kako bi se taj proces i formalno pokrenuo.
Otvaranje pregovora trebalo je imati snažno simboličko značenje u godini obilježavanja 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma te 30 godina od genocida u Srebrenici, no ta su se očekivanja pokazala nerealnima.
Turbulentna politička zbivanja odvela su zemlju u novu fazu konfrontacija, pa i do ruba oružanih sukoba.
Presuda Miloradu Dodiku kao okidač krize
Okidač krize bilo je okončanje sudskog postupka protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske , kojega je Sud BiH u veljači proglasio krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti zbog potpisivanja ukaza o stupanju na snagu protuustavnih zakona koje je visoki predstavnik prethodno stavio izvan snage.
Nakon što je presuda u lipnju postala pravomoćna, Narodna skupština Republike Srpske donijela je niz zakona kojima se pokušalo zabraniti djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na području tog entiteta.
Rub izravnog sukoba i povlačenje zakona
Zbog donošenja spornih zakona Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv Dodika i njegovih suradnika zbog sumnje na napad na ustavni poredak. Raspisana je i tjeralica, a određen je i pritvor.
Situacija je gotovo dovela do izravnog sukoba državnih policijskih agencija i MUP-a RS, no do toga nije došlo nakon što je Dodik pristao dati iskaz, a sporni zakoni su povučeni.
Povlačenje zakona dogodilo se pod pritiskom Washingtona, nakon čega su Dodiku ukinute američke sankcije, što je ujedno potvrdilo promjenu američkog pristupa prema BiH.
Blokada vlasti i neuspjeli pokušaji rekonstrukcije
Kriza je ostavila duboke posljedice na odnose unutar vladajuće koalicije. Bošnjačko-građanski blok proglasio je Dodika i SNSD nepoželjnim partnerom, no pokušaj njihove zamjene oporbenim strankama iz RS nije uspio.
Razlog je odnos snaga u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD i dalje kontrolira klub srpskog naroda, čime može rušiti kvorum i blokirati donošenje zakona.
BiH na začelju europskih integracija
U takvim okolnostima propali su svi pokušaji usvajanja dvaju reformskih zakona koje je zahtijevala Europska unija kao uvjet za otvaranje pregovora.
BiH zajedno s Kosovom 2025. završava na samom začelju procesa europskih integracija u regiji, dok se političke napetosti pojačavaju uoči općih izbora planiranih za listopad 2026.
Ekonomski pokazatelji i raširena korupcija
Unatoč političkoj krizi, ekonomski pokazatelji ostaju relativno stabilni. Svjetska banka i MMF procjenjuju rast BDP-a u 2025. između 2,4 i 2,8 posto, dok je inflacija ispod četiri posto.
Istodobno, korupcija ostaje jedan od najvećih problema. Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, BiH je u 2025. zabilježila najgori rezultat u posljednjem desetljeću i nalazi se među najkorumpiranijim državama u Europi.
Ključni rizici za stabilnost zemlje ostaju politički prijepori, globalna ekonomska neizvjesnost i izostanak reformi koje bi omogućile dugoročnu stabilnost i povratak nade.