Pratite nas

Magazin

PETI DAN: Joker ili što je pošlo krivo ?

Objavljeno

na

Tema emisije Peti dan bila je zlo i kriminalistički film Joker koji puni svjetske kino dvorane. Gosti komentatori bili su Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski, Nino Raspudić.

Film Joker

Bijelić navodi da je “film zanimljiv. Joker predstavlja čovjeka sa društvenog dna. Zanimljiv je moment prijelaza iz jednog lika koji podnosi patnju prelazi u sadističko iživljavanje nad onima koju su mu nanijeli zlo.”

Raspudić: Anarhističko stanje društva

Raspudić smatra da “film neće potaknuti nasilje. Vizualno je dobro napravljen, radi se o mješavini žanrova.”

Navodi da su Jokera potaknule “traume iz djetinjstva, on živi na margini promatra svijet u moralnom raspadanju i u stanju psihičke bolesti počinje se osvećivati i uzimati pravdu u svoje ruke. Dobro je prikazan element nasilja i spirale zla te se pretvara u anarhističko stanje društva. Glavni junak ima poremećaj napada smijeha i pokazuje koliko je nemotiviran smijeh jeziv.”

Nadalje navodi da mršavost lika, jer je glavni glumac zbog potreba filma smršavio 20 kilograma, “postaje njegova snaga”.

“Film otvara temu – otkud zlo?”, naglašava Raspudić.

Mitrikekski također preporučuje film. Međutim preporuča film odraslim osobama.

“Film ne opravdava zlo, već se osvrće na zlo ako fenomen. On je produkt samog zla.”, kaže Mitrikeski.

Zašto se čovjek udaljio od dobrog?

Mitrikeski temu o zlu otvara s pitanjem: “Što je uopće zlo?”

Kao definiciju zla Mitrikeski navodi citat Tome Akvinskog: “Zlo je nedostatak dobra”.

Mitrikeski nadalje navodi primjer Miloševića. “Bio je zločinac, no je li bio zao? Navukao se na zlo potaknut idejom o Velikoj Srbiji. Falila mu je mudrost. Da smo dovoljni mudri, okrenuli bi se od osvete. Tada smo izloženi mogućnosti da nas zlo napadne.”

Raspudić: Čovjek je krhak, sklon kušnjama i opasnostima

Raspudić govori o opravdavanju nacističkih zločinaca.

“Najlakše opravdanje bilo bi da su to monstrumi, a ne korisni članovi zajednice. Možda je bio konformistička kukavica koja se nije suprotstavljala ideologiji. Tako bi možda i Milošević bio bankar, no to ne možemo znati.”

“Netko tko nema empatiju, najvažniji je osobni interes. Primjer je silovanje. U sebičnoj hijerarhiji vrijednosti, zadovoljenje spolnog nagona je ispred posljedica što će oskvrnuti nečije dostojanstvo i izvršiti nasilje.”

Zbog toga postoje zajednice i zakoni. “Zlo dolazi iz slobode”, naglašava Raspudić.

“Velika nevolja počinje sa prosvjetiteljstvom. To je u temelju lijevo liberalne misli, da je u temelju čovjek dobar, a da je kriva okolina, zajednica i dr. No to baš nije tako. Čovjek je slab, krhak, sklon kušnjama i opasnostima. Upravo zato postoje države, zakoni, propisi, pravila, kulturu, tradiciju i sve ono što nas usmjerava i educira.”, pojašnjava Raspudić.

Bijelić: Strana mi je ideja straha od Boga

Bijelić je nasuprot pojmu zla stavila ljubav.

“Strana mi je ideja straha od Boga. Empatija, ljubav i solidarnost su bitni pojmovi. Osim psihopata, svi imamo potencijal za empatiju.”

Za Bijelić kultura nije nužno neophodna za razvoj empatije.

“Slažem se s marksističkom idejom da su dominante ideje u kulturi uvijek bile ideje vladajuće klase.”

“Iz slijepe poslušnosti vjere u dominantnu ideologiju i autoritetu događaju se sistemska nasilja. Tako je i nacizam funkcionirao.”, navodi Bijelić.

Raspudić je replicirao na izlaganje Marijane Bijelić:

“Po čemu je Shakespeare rezultat vladajuće klase? Bilo je režimskih umjetnika, no dio je ostao i izvan tog vremena. Vrijeme destilira klasike. Klasik je nešto što nadrasta svoje vrijeme”.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari