Pratite nas

BiH

Biskup Franjo Komarica: Cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica prokomentirao je proslavu 9. siječnja Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Vidno rezigniran stanjem u kojem se Hrvati nalaze u bh. entitetu Republika Srpska, biskup Komarica kaže da ne odustaje od služenja istini i pravdi.

“To je moja dužnost, a svatko pokazuje svoje lice. Ne mogu ostati kamena srca i gluha uha kad me ljudi preklinju i pitaju kada ćemo dobiti temeljna ljudska prava i slobode, kad ćemo se moći vratiti u svoju domovinu.

Prošlo je 20 godina nakon rata i mi nemamo temeljna ljudska prava. Kako to? Kome ćemo se obratiti kad nitko od političara neće da nas primi?”, pita se biskup Komarica u razgovoru za N1.

Kako kaže, sve što je ljudsko njemu nije strano i bori se za obespravljene ljude, ne samo za katolike Hrvate.

“To je moj posao. Ovo tko što radi, kako radi službena politika, oni znaju i trebaju se odgovorno ponašati. Ne možemo prihvatiti da oni budu bogovi naši.

To nikada neću prihvatiti nego ću upozoravati. Na te pozicije su izabrani da služe narodu, svakom narodu, ne pojedincu i svojoj kliki”, kaže biskup Komarica.

Upozorio je da cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje i da taj narod nema pravo artikulirati da je nekad postojao tu.

“U subotu ću imati sastanak s jednom velikom grupom izbjeglica koji se nalaze u Hrvatskoj da traže što će biti s nama i tko će nam pomagati. Dole nismo prispjeli, ovamo nismo dospjeli. Međunarodna zajednica za nas ne zna jer nas nitko ne zastupa. Kako to?”, pita se Komarica.

Kako kaže, cilj je zalagati se za dostojanstvo svakog čovjeka.

“Previše dugo ovdje traje magla i mračina laži i obmanjivanja javnosti i sebe. Ljudi rade to što rade, to je njihov domet. Nekako kao da nema nekog vođe, koordinatora.

Neupitno je pravo svakog čovjeka na temeljna ljudska prava, među njima na identitet i svoje mjesto. Gdje su ljudi, gdje su Banjolučani u Banjoj Luci.

Pola Banjolučana nedostaje u Banjoj Luci. Tko kome baca prišinu u oči? U pola Bosne nedostaje jedan konstitutivni narod koji nije Kinez, koji nije s Aljaske došao, nego domaći.

Zašto se to nitko ne pita, što je s time?”, kazao je biskup Komarica vidno nezadovoljan stanjem u kojem se Hrvati u Republici Srpskoj nalaze, ali i odnosom hrvatskih političara prema njihovim problemima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari