Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić i Marijini legionari svjedočili na Mladifestu u Međugorju

Objavljeno

na

U petak, 2. kolovoza na 30 .Mladifestu u Međugorju tijekom popodnevnog programa svjedočanstvo je dala zajednica Marijine legije iz Petrinje zajedno sa Sisačkim biskupom Vladom Košićem.

Tema svjedočanstva bio je 1. Mladifest Hrvatska koji je održan u Sisačkoj biskupiji od 21.- 23. lipnja 2019. godine.

Međugorski župnik fra Marinko Šakota je najavio svjedočanstvo. Prvo je pozvao b. Vladu Sučeca predsjednika Komicija Gospa Snježna Petrinja koji je govorio o tome kako mu je došla ideja za organizacijom Mladifesta u Hrvatskoj po uzoru na onaj u Međugorju.

Brat Vlado je ukratko predstavio Marijinu legiju, njezin postanak, djelovanje u Hrvatskoj te nastavio:„Kad vas gledam ne mogu ne reći kakva me radost obuzima i kakva se meni radost dogodila kada sam čitao jednog velikog pisca Pascala kad je rekao: ‘Radost, radost, izvjesnost, osjećanje, mir.’ Radost je velika u mome srcu. Kaže jedan pisac, kad su Adam i Eva prestali razmatrati da se dogodio grijeh. Kako ne razmatrati ovaj događaj koji traje već skoro četrdeset godina? I trideset je godina Mladifesta, a prva godina Mladifesta u Hrvatskoj. Jednog dana kada sam bio na sv. misi, bio sam mlad kao i vi, bilo mi je neizdrživo teško. I onda sam na toj misi čuo uvodnu pjesmu. ‘Dajmo hvalu Gospodu.’ I to me umirilo. Kako danas ne dati hvalu Majci Božjoj koja je s nama 38 godina, kako ne dati hvalu Bogu što je to dopustio? Kako ne dati hvalu Bogu što je nas izabrao da održimo taj Mladifest?“

U nastavku je b. Vlado ispričao kako je došlo do realizacije početne ideje o Mladifestu u Hrvatskoj. Kada se krenulo u realizaciju početne ideje, prvi razgovor je bio s međugorskim župnikom fra Marinkom Šakotom, kaže b. Vlado te dodaje:

„Usred razgovora je fra Šakota počeo razmatrati. ‘Što to Gospa hoće preko tog Mladifesta? Sigurno je da hoće obnovu svijeta.’ I to nas je nekako učvrstilo u tome da u to idemo. Usudili smo se u to upustiti, blagoslov je bio od biskupa, i to je to. Vidite, možda ovdje, a sigurno je da da, Gospa želi preko nekog od vas iz Italije, Rumunjske, Njemačke, možda s drugih kontinenata, možda ima netko, a ima sigurno, od koga Gospa želi da pokrene taj Mladifest.

Nama se to dogodilo na prošlom Mladifestu, prekrasno je bilo kao i sada. Ovdje dolazim već 24 godine i svaki put mi je sve bolje. Najljepših tjedan dana u životu mi je ovdje.

Nakon tog prvog jutarnjeg programa prošle godine sjeo sam u jedan u kafić i pomislio, kako bi to bilo lijepo, kako bi bilo dobro da to ima u našoj Domovini. I kasnije otvorim novine i pročitam da se Mladifest već održava u drugim zemljama. Nisam mogao doći sebi. Obratio sam se župniku Marijanu.

„Marijane, mogli bi napraviti Mladifest.“

„Ma daj, kako to?“, kaže on. I tu je stalo.

Sljedeći dan su na Mladifestu bila svjedočanstva mladih iz Francuske, o njihovom Mladifestu. I to je to. Samo smo se pogledali Marijan i ja, znali smo, to je to.

„Bogu hvala što smo uspjeli, a ovim putem zahvaljujem svima koji su nam pomogli da se Mladifest održi.“ , poručio je b. Vlado.

Potom je govorio župnik župe sv.Franjo Ksaverski iz Viduševca velečasni Marijan Štingl, domaćin prvog Mladifesta u Hrvatskoj. Prvo je progovorio o tome kako je njegov svećenički poziv plod Međugorja te pozvao druge mlade da ostvare Mladifest u zemljama iz kojih dolaze.

Ponovio je svoje početne sumnje u pokretanje Mladifesta u Hrvatskoj kada je čuo prijedlog b. Vlade. No, kada je međugorski župnik dao svoju potporu riječima:

„Ne brinite se za to je potrebno samo malo ljubavi.“, osjećao se ohrabrenim za taj pothvat.

“Dragi mladi, Gospa želi da budemo njezini apostoli, upravo možda preko Mladifesta kojeg će te možda i vi na naš poticaj već iduće godine započeti. Mi smo kroz tri dana tog susreta imali brojna svjedočanstva. Drago nam je da je s nama bio naš biskup i da je festival otvorio upravo fra Marinko koji je u našu župu došao s grupom mladih. Imali smo snažna svjedočanstva, kateheze i scenski prikaz Isusove muke, smrti i uskrsnuća koju ovi naši mladi u korizmi izvode u našim župama. Kao što je fra Marinko rekao, dragi mladi, potrebno je samo malo ljubavi. Otvorite se toj ljubavi koju nam Gospa ovdje daruje i da čujemo već iduće godine da je netko od vas u vašim zemljama pokrenuo još jedan festival mladih u svojoj zemlji.“

Na kraju je govorio Sisački biskup Vlado Košić. Inače, u Sisačkoj biskupiji je upravo ovogodišnjim hodočašćem 300-injak mladih na Mladifest u Međugorje okončana Godina mladih Sisačke biskupije proglašenja u kolovozu 2018.godine tijekom biskupijskog hodočašća u Mariju Bistricu.

Na početku se biskup zahvalio zajednici Marijine legije na organizaciji 1.Mladifesta Hrvatska te predsjedniku Komicija Gospa Snježna Petrinja b. Vladi Sučecu. Rekao je da je u Međugorju danas ponosan na Marijine legionare, na mlade i na svećenike Sisačke biskupije. Mlade je iz biskupije u Mladifest vodio vlč. Ivan Grbešić.

„Želim reći da sam ponosan kao biskup katoličke crkve na vas mlade koji ovdje dolazite po ovoj vrućini, koji ste sabrani, spremni na meditaciju, molitvu, pjesmu, ples i time izražavate svoju vjeru i svoje traženje. Potresna su svjedočanstva koja se ovdje čuju, kako mladi ljudi traže Boga. Nemojte odustati od tog traženja, budite vedri, budite uvijek sposobni gledati preko problema. Kada se dogode neke teškoće, one nisu za to da nas zadrže, da nas unište. One nam mogu pomoći. Moramo se u molitvi pouzdati u Boga i on će nam dati snage da ih nadvladamo. Evo čuli smo kako je nadbiskup Karvaljo rekao kako je papa izjavio kako mnogi kršćani izgledaju kao da su na sprovodu. Ja sam mons. Hoseru rekao da ovi ovdje ne izgledaju tako. Ovi naši pjevačice i pjevači u međunarodnom zboru iz 25 zemalja s mojim siščanima, to su veseli ljudi. Mi smo na Mladifestu u Hrvatskoj imali temu „Pustite dječicu k meni.“

Drago mi je da tu ima puno male djece. Vidite, ovi mali tu šeću, neke nose njihove mame, čuvaju. To je naša budućnost. Vjerujmo u budućnost, vjerujmo dragi mladi da je pred nama nešto lijepo i veliko, da nam je Bog stvarno darovao svoju ljubav i milosrđe i da nas vodi putem koji nam pokazuje Blažena Djevica Marija, naš Blaženi Alojzije Stepinac i toliki sveci. Vjerujmo u to i ostanimo uvijek optimisti. Naš blaženi Alojzije je rekao da kršćanstvo i pesimizam ne mogu ići zajedno. Ako smo kršćani, onda uvijek moramo biti optimisti. Evo, ja u vas vjerujem, vama se radujem, zahvaljujem vam na vašem sudjelovanju. Ponosan sam na sve vas dragi mladi kršćani iz koje god zemlje došli, iz osamdeset zemalja, koji ste prisutni na ovom festivalu mladih. Ponosan sam dakako i na svoje siščane, na svoje Hrvate, na naš prvi festival mladih koji je bio u Viduševcu i na ovaj trideseti festival. Neka vas Bog dalje vodi i Blažena Djevica Marija i svi sveci štite. Živjeli!“

Tijekom svjedočanstva Zbor mladih Marijine legije i band Kraljica od Sabe izveo je pjesmu „Vodi nas Majko na prave izvore“ koja je bila himna 1.Mladifesta Hrvatska.

Tekst: Marin Fran/Sisačka Biskupija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo: Židovi su naša braća i oni ne smiju biti proganjani

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u srijedu osudio antisemitizam, u vrijeme zabrinutosti zbog porasta antisemitizma u Europi.

“Židovi su puno patili kroz povijest”, rekao je papa Franjo tijekom opće audijencije srijedom na Trgu Svetog Petra, pri čemu je osudio “brutalnosti” holokausta.

“Svi smo bili uvjereni da je s time gotovo. Ali danas ponovno vidimo progone Židova ovdje i tamo. Braćo i sestre, to nije ljudski ili kršćanski. Židovi su naša braća i oni ne smiju biti proganjani. Razumijete”, rekao je Papa.

Ovoga mjeseca je osamdesetdevetogodišnjoj talijanskoj senatorici Liliani Segre, koja je preživjela holokaust, pružena policijska zaštita, nakon što su joj krajnji desničari prijetili smrću putem društvenih mreža. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

25. obljetnica diplomatskih veza Svete Stolice i Izraela obilježena u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) u Zagrebu pozdravio je sudionike Konferencije povodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael koja je u ponedjeljak 11. studenoga, u organizaciji Veleposlanstva Države Izrael, Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, Zagrebačke nadbiskupije i HKS-a, te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, svečano otvorena u Sveučilišnoj Velikoj dvorani.

– Gledajući nas ovdje okupljene, postaje jasno da taj događaj uspostave diplomatskih odnosa ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina, ostvarenoga najprije potpisivanjem Temeljnoga ugovora u prosincu 1993. godine između Svete Stolice i Države Izrael, koji je stupio na snagu 10. ožujka 1994. godine, a zatim su se 15. lipnja 1994. godine otvorila veleposlanstva u Tel Avivu i Vatikanu. – kazao je kardinal Bozanić, upućujući, između ostaloga, zahvalan pozdrav predavačima koji su došli iz Izraela, Vatikana i Austrije kako bi pomogli razmatrati, prisjetiti se, ponovno otkriti duboke poveznice i izvorišta zajedničkoga hoda u dijalogu između kršćanstva i židovstva.

Govoreći kako je događaj od prije 25 godina znak koji ne prestaje privlačiti i poticati, Kardinal je istaknuo kako je uspostava diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael – plod ne samo dijaloga koji se oslanja na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog koncila, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo pape Ivana Pavla II., kojega u Crkvi častimo kao sveca. (…) Ta 1994. godina, u povezanosti s papom Ivanom Pavlom II., draga je hrvatskomu narodu i našoj Crkvi, jer u rujnu te godine on je prvi put pohodio Hrvatsku u Zagrebu, i to upravo u godinama ratnih stradanja, dok smo čeznuli za slobodom i mirom, navodi Zagrebačka nadbiskupija.

Budući da uspostavljanje odnosa uvijek poziva na njihovo razvijanje i snažniju suradnju, Kardinal je naglasio kako je ovaj povod također važan za Hrvatsku kao okvir koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja. – U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zaprjeke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno.

Pritom ne smijemo prešućivati hrabre i neustrašive muževe i žene koji su nam ostavili sjajno svjedočanstvo kako se i u teškim vremenima pomaže, svjedoči ljubav i poštovanje. S njima se Hrvatska treba ponositi jer oni su vrijedni pozornosti na europskoj i svjetskoj razini. –

U svome govoru Kardinal je posebno izdvojio prisutnost mladih, naraštaja rođena tijekom proteklih 25 godina: – Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe. – rekao je Kardinal.

Napomenuvši kako današnji dan vidi i kao prihvaćanje odgovornosti za vrijeme koje nam je povjereno, jer je puno područja u kojima osjećamo da treba progovoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života, govor je završio riječima: – Ovdje smo u iskrenosti svoje vjere i dobre volje. Siguran sam da će nas to jačati u zajedništvu istine, međusobnog poštovanja i zbližavanja u svjetlu Božjega Duha. –

Osim Kardinala, sudionike Konferencije pozdravili su predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Sebastian Rogač, Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Ilan Mor i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Rektor Tanjić podsjetio je na riječi pape Franje upućene sudionicima Foruma o budućnosti zdravlja i ekosustavu sveučilišta organiziranog od strane Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta prema kojima sveučilišni odgoj nije samo punjenje glave pojmovima: – Potrebna su tri jezika. Potrebno je da se u igru uključe različiti jezici: jezik uma, jezik srca i jezik ruku, tako da čovjek misli u skladu s onim što osjeća i čini, da osjeća u skladu s onim što misli i radi, da čini u skladu s onim što osjeća i misli.“ Prema tome, – i naš je današnji susret, kao i sva događanja vezana uz proslavu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael, u svjetlu ove važne obljetnice i Papinih riječi zapravo dio odgojnog procesa u životnoj školi međusobnog upoznavanja, dijaloga i poštovanja Židova i katolika, upravo u svjetlu ove obljetnice, bez obzira kolikog godina imali i koje službe obnašali. – istaknuo je Rektor.

Također je posebno istaknuo studente, koji uza sve poteškoće, uče povezati različite jezike sporazumijevanja koji nam otkrivaju bogati, često bolni i nadom ispunjeni odnos Katoličke Crkve i židovstva te se referirao na riječi kardinala Jeana Marie Lustigera, nadbiskupa pariškoga koji je za uspješan kršćansko-židovski dijalog istaknuo četiri pretpostavke i tri koraka:

– Prvo, kršćani moraju poznavati oba Pisma, Novi Zavjet i Prvi Zavjet, drugo, potrebno je poznavati post-biblijsko židovstvo u svom njegovom bogatstvu, treće, potrebno je zajedno ostvarivati konkretne inicijative djelotvorne ljubavi, služenja, pravde i mira i četvrto, tamo gdje postoje sukobi potrebno je biti prisutan i sve učiniti da prestanu neprijateljstva i da se shvati bol drugoga. A tri potrebna koraka da se u svemu uspije su molitva, obraćenje srca, na hebrejskom teshuvah, pojedinca i zajednice te studij i proučavanje u međusobnom dijalogu. Vjerujem da ovaj današnji skup na našem sveučilištu, mjestu studija, podučavanja i dijaloga, vođen molitvom za obraćenje srca svakoga od nas može učvrstiti naš zajednički hod. – kazao je rektor Tanjić, posebno zahvalivši predavačima koji će pomoći razumjeti ono što čini jedinstvenima u različitosti i pomoći započeti procese razumijevanja produbljujemo i razvijamo.

Prisjećajući se povijesti odnosa Države Izrael i Katoličke crkve, veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Nj. E. Ilan Mor rekao je kako je Drugi vatikanski koncil omogućio „revoluciju“ odnosa između Katoličke crkve i židovskoga naroda. Sam je Koncil, kako je rekao, bio trenutak transformacije Katoličke crkve. Ujedno je izdvojio i važnost deklaracije Nostra aetate o odnosima Crkve prema nekršćanskim religijama, osobito četvrti odlomak deklaracije u kojoj se promišlja o odnosu Katoličke crkve i Židova. Nj. E. Mor pozvao je na međusobno duhovno poštivanje te njegovanje dijaloga i političkih odnosa te, citirajući papu Franju da kršćanin ne može biti antisemit zbog svojih židovskih korijena, naglasio važnost prenošenja poruke deklaracije Nostrae etate na sveučilištima, u Crkvi, u političkom životu i medijima, a ponajviše mladima jer, kako je zaključio, obrazovanje omogućava nadilaženje fanatizma i osposobljava za dijalog.

Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Sebastian Rogač podsjetio je kako je Hrvatska 2017. obilježila četvrt stoljeća diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom, a iste godine i dvadesetu obljetnicu odnosa s Izraelom. – Sveta Stolica zauzima posebno mjesto u sveukupnoj povijesti hrvatske države i naroda. Naše spone s Rimom su čvrste i neraskidive. Na drugoj strani zajedničkog nam Mediterana, nedavnim uzvratnim državnim posjetom Predsjednice Republike Izraelu učvrstili smo snažne temelje prijateljstva i partnerstva između Hrvatske i Izraela te potvrdili zajedničku želju za trajnom i strateškom hrvatsko-izraelskom suradnjom. – kazao je Predsjedničin izaslanik, apostrofirajući kako su odnosi Svete stolice i Izraela presudni, ne samo u diplomatskom i političkom smislu, već kao most i platforma dijaloga i razumijevanja dviju vjera odnosno kršćana, katolika i Židova općenito zbog čega je, osobito u kontekstu sve većih globalnih izazova i prijetnji miru, važan međureligijski i međukulturni dijalog.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Lingua, govoreći o teškoćama, ali i važnosti uspostave odnosa Svete Stolice i Države Izrael, apostrofirao je pontifikat pape Ivana Pavla II. koji je odrastao uz mnoge pripadnike židovskoga naroda te svjedočio holokaustu Drugoga svjetskoga rata. – Potrebno je vrijeme kako bi se izgradilo povjerenje i temelji za snažne odnose. Nadajmo se da će ova 25. obljetnica ojačati zajedničku volju Svete Stolice i države Izrael za rastućim uzajamnim povjerenjem i međusobnom poštovanju – kazao je mons. Lingua.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u svome je obraćanju pozdravio inicijativu izraelskoga Veleposlanstva, Apostolske nuncijature i Hrvatskog katoličkog sveučilišta da se ovaj važan događaj obilježi i u Hrvatskoj. – Porukama na ovoj Konferenciji dat ćemo snažnu potporu daljnjem osnaživanju odnosa između Svete Stolice i Države Izrael i kršćansko-židovskih veza. – kazao je. Istaknuvši također kako su za Hrvatsku posebni značajni odnosi sa Svetom Stolicom i Državom Izrael baš kao što su kroz cijelu hrvatsku povijest do danas za hrvatski narod iznimno važni odnosi s Katoličkom crkvom, napomenuo je kako je katolička vjera uvijek bila temelj hrvatskog nacionalnog jedinstva, kohezije, opstojnosti, otpora i borbe za slobodu, te da – u Izraelu Hrvatska vidi istinskog prijatelja s kojim želi dalje razvijati partnerski odnos i svekoliku suradnju. –

Dva glavna predavanja na Konferenciji održat će rabin prof. dr. sc. Daniel Sperber sa Sveučilišta Ban-Ilan u Ramat Ganu iz Izraela, koji će govoriti o viziji Nostra aetate sa židovske strane, te salezijanac dr. sc. Norbert Hofmann, tajnik Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i jedan od vodećih stručnjaka za odnose sa židovstvom pri Svetoj Stolici. Tajnik Hofmann govorit će o trenutnoj situaciji po pitanju dijaloga između katolika i Židova. U drugom dijelu sudjeluju doc. dr. sc. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji će govoriti o duhovnom i političkom zbližavanju kršćana i Židova od devedesetih godina 20. stoljeća do danas, zatim glavni rabin izv. prof. dr. sc. Kotel Da-Don s temom odnosa između judaizma i Rimokatoličke crkve i 25. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izraela s teološke perspektive i austrijski teolog prof. dr. sc. Jan-Heiner Tück sa Sveučilišta u Beču koji će govoriti o „vraćanju Isusa“ u židovstvo kao poticaju za kršćansku teologiju.

Na Konferenciji sudjeluju brojni visoki uzvanici, nositelji građanskih vlasti, predstavnici i članovi akademskih i odgojno-obrazovnih ustanova, političkoga i poslovnoga svijeta, umjetnosti, kulture i medija.

U nastavku pročitajte pozdravni govor kardinala Bozanića u cijelosti:

Pozdravni govor na otvorenju konferencije prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael (1994. – 2019.) Hrvatsko katoličko sveučilište, 11. studenoga 2019.

1. Danas sam istinski radostan i zahvalan Gospodinu što vas, kao zagrebački nadbiskup, mogu pozdraviti ovdje u dvorani Hrvatskoga katoličkog sveučilišta na početku konferencije, organizirane prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael.
Gledajući nas ovdje okupljene, postaje jasno da taj događaj uspostave diplomatskih odnosa ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina, ostvarenoga najprije potpisivanjem Temeljnoga ugovora u prosincu 1993. godine između Svete Stolice i Države Izrael, koji je stupio na snagu 10. ožujka 1994. godine, a zatim su se 15. lipnja 1994. godine otvorila veleposlanstva u Tel Avivu i Vatikanu.
Želim da se svaki i svaka od vas osjećate srdačno dobrodošlima na ovom akademskom činu i da čujete riječ poštovanja i prihvaćanja, a među nama posebnim pozdravom ističem one čija je prisutnost osobito znakovita u ovome susretu.

2. Pozdravljam predstavnika pape Franje u Republici Hrvatskoj, preuzvišenoga gospodina apostolskoga nuncija mons. Giorgia Lingu i Njegovu ekselenciju, veleposlanika Države Izrael u Republici Hrvatskoj, gospodina Ilana Mora.
Pozdravljam Predsjednika Hrvatskoga Sabora, gospodina Gordana Jandrokovića, kao i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, gospodina Sebastiana Rogača.

Pozdravljam cijenjenu gospodu rabine i sve članove židovskih zajednica. Pozdrav upućujem subraći biskupima, svećenicima i sestrama redovnicama. Pozdravljam nositelje građanskih vlasti te predstavnike i članove akademskih, kulturnih institucija. Poseban pozdrav upućujem studentima, nastavnicima i djelatnicima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, na čelu s veleučenim gospodinom rektorom, prof. dr. Željkom Tanjićem.
Zahvalan pozdrav upućujem predavačima koji su došli iz Izraela, Vatikana i Austrije i koji će nam danas pomoći razmatrati, prisjetiti se, ponovno otkriti duboke poveznice i izvorišta zajedničkoga hoda u dijalogu između kršćanstva i židovstva.

3. Na početku ove konferencije smatram važnim podsjetiti da je događaj od prije dvadeset i pet godina znak koji ne prestaje privlačiti i poticati. On je plod ne samo dijaloga koji se oslanja na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog koncila, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo pape Ivana Pavla II., kojega u Crkvi častimo kao sveca. Sveti papa Ivan Pavao II. svojom je osobnošću, blizinom židovskomu narodu i svima koji trpe, svojom gorljivošću za mir i evanđeoskim osjećajem za pravednost, pozivao na otvorenost i svjedočio neprolazne vrjednote, utemeljene na dostojanstvu čovjeka kao Božjega stvorenja i na slobodi koja teži prema dobru i suradnji s drugima.
Ta 1994. godina, u povezanosti s papom Ivanom Pavlom II., draga je hrvatskomu narodu i našoj Crkvi, jer u rujnu te godine on je prvi put pohodio Hrvatsku u Zagrebu, i to upravo u godinama ratnih stradanja, dok smo čeznuli za slobodom i mirom.

4. Osjećam se potaknutim reći i to da je ovaj povod važan za nas u Hrvatskoj. Uspostavljanje odnosa uvijek poziva na njihovo razvijanje i snažniju suradnju. To je okvir koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja.

U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zaprjeke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno. Pritom ne smijemo prešućivati hrabre i neustrašive muževe i žene koji su nam ostavili sjajno svjedočanstvo kako se i u teškim vremenima pomaže, svjedoči ljubav i poštovanje. S njima se Hrvatska treba ponositi jer oni su vrijedni pozornosti na europskoj i svjetskoj razini.

Zbog toga me ovdje osobito raduje prisutnost mladih, naraštaja rođena tijekom proteklih dvadeset i pet godina. Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe.

Zato današnji dan vidim i kao prihvaćanje odgovornosti za vrijeme koje je povjereno nama. Puno je područja u kojima osjećamo da treba progovoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života.

Dragi prijatelji, organizatori, sudionici i gosti, ovdje smo u iskrenosti svoje vjere i dobre volje. Siguran sam da će nas to jačati u zajedništvu istine, međusobnog poštovanja i zbližavanja u svjetlu Božjega Duha.
Molim Gospodina da nas sve blagoslovi i prati svojom ljubavlju i mirom. Šalóm!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari