Pratite nas

Religija i Vjera

Blaženi Ivan Merz

Objavljeno

na

Veliki apostol – laika. Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu.

Danas slavimo blaženog Ivana Merza. Rođen je u Banjoj Luci 16. prosinca 1896., a umro na glasu svetosti u Zagrebu na današnji dan 1928. U rodnom gradu Ivan pohađa realnu gimnaziju i maturira s odličnim uspjehom. Kroz srednjoškolsko razdoblje na njega je izvanredan duhovni utjecaj ostavio profesor književnosti dr. Ljubomir Maraković.

Nakon mature Ivan polazi u Vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto gdje ostaje samo tri mjeseca. Potom na Bečkom sveučilištu upisuje studij prava, no već u ljeto iste godine, u jeku Prvoga svjetskog rata, pozvan je u vojsku. Polazi na talijansko bojište na kojem ostaje sve do svršetka rata. Boravak na ratištu, gdje je svakodnevno gledao smrti u oči, produbio je njegovu vjeru i učvrstio mu kršćanski pogled na svijet.

Godine 1919. nastavlja studij književnosti u Beču. Godinu dana kasnije odlazi u Pariz gdje nastavlja studij na Sorbonni i Katoličkom institutu. Po završetku vraća se u Zagreb i postaje profesor francuskog jezika na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Godine 1923. doktorirao je na temu ‘Utjecaj liturgije na francuske pisce’ i potom još dvije godine, pod vodstvom isusovaca, privatno studira kršćansku filozofiju, teologiju i sve važnije crkvene dokumente.

Zadnjih šest godina života i boravka u Zagrebu razvija veliku apostolsku djelatnost za mladež. Izabran je za predsjednika Hrvatskoga katoličkog omladinskog saveza. Prvi u katoličku javnost unosi ideje papinske Katoličke akcije kroz osnivanje Hrvatskog orlovskog saveza. Posebno širi ljubav i odanost prema Papi i Crkvi.

Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu, a sam živi uzornim kršćanskim životom. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu kako to svjedoči i natpis s vijenca koji su mu mladi postavili na grob: “HVALA TI, ORLE KRISTOV, ŠTO SI NAM POKAZAO PUT K SUNCU”. Posljednjih šest godina svakodnevno ide na pričest u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Blaženim ga je 22. lipnja 2003. proglasio papa Ivan Pavao II. u Ivanovoj rodnoj Banjoj Luci. Mnogi, koji su se molitvom preporučili Ivanu Merzu za zagovor bili su uslišani, o čemu svjedoče brojne zahvalnice na njegovu grobu.

Molitva bl. Ivanu Merzu

Oče nebeski, u blaženome Ivanu dao si nam divan uzor kršćanskih vrlina. Svojim svetim životom on nam je pokazao kako se uz pomoć Tvoje milosti i u laičkom staležu može postići svetost života. Pomozi nam da ohrabreni njegovom ljubavlju prema Kristu i Crkvi idemo putem svetosti i nasljedujemo njegovu apostolsku revnost u širenju Tvoga Kraljevstva. Po njegovu zagovoru udijeli mi posebnu milost za koju te sada molim… ako je to na korist mome vječnom spasenju, a Tebi na slavu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Danas je i sv. Antonin, biskup. Za njega kažu da je bio svjetionik 15. stoljeća. Rođen je 1389. u Firenzi. Do 15. godine stekao je zavidnu naobrazbu, a u 16. je ušao u red dominikanaca. Postao je prior reformnog samostana dominikanaca u blizini Firenze. Tijekom 30 godina bio je poglavar u različitim dominikanskim samostanima u Toscani.

Papa Eugen IV. imenovao ga je nadbiskupom Firenze. Kao nadbiskup ostao je jednostavan, nosio je redovničko odijelo, a u sobi je imao samo najnužnije. Svake bi godine pješice obišao cijelu nadbiskupiju. Svakome je bio na usluzi ali, unatoč mnogim obvezama, nije gubio nutarnju sabranost i vedrinu duha. Kad je nadbiskupiju pogodila kuga, sam je dvorio bolesnike. Nakon što je zavladala glad, razdijelio je gotovo cijelo imanje, a njegov je primjer potaknuo mnoge bogate. Antonin je umro 1459., a svetim ga je već sredinom 16.stoljeća proglasio papa Hadrijan VI.

https://hkm.hr/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Angelo De Donatis otvara ovogodišnji Mladifest u Međugorju

Objavljeno

na

Objavio

U Međugorju je održan još jedan pripremni sastanak za Međunarodni festival mladih – Mladifest koji se ove godine održava jubilarni trideseti put pod motom ”Idi za mnom”.

Voditelj zbora i orkestra, prevoditelji, framaši, tehničari i mnogi drugi zaduženi za organizaciju izvijestili su apostolskog vizitatora za župu Međugorje nadbiskupa Henryka Hosera i župnika fra Marinka Šakotu o dosad napravljenim pripremama i onome što još treba završiti kako bi do početka Mladifesta sve bilo spremno.

Ovogodišnji Mladifest traje od 1. do 6. kolovoza, a mons. Hoser kazao je kako odluka pape Franje o dopuštenju hodočašća u Međugorje ne znači samo da hodočasnici mogu dolaziti, nego i da biskupi i kardinali mogu slaviti svetu misu u Međugorju te najavio kako će na otvaranju Mladifesta u četvrtak, 1. kolovoza, u 19 sati misu slaviti kardinal Angelo De Donatis, papin vikar rimske biskupije, a večernju misu svečanog zatvaranja predslavit će u ponedjeljak, 5. kolovoza, u 19 sati nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju.

Mons Fisichella će imati i katehezu mladima, a kateheze će još na Mladifestu imati i misu slaviti i bivši generalni ministar franjevačkog reda, a sada tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života biskup Jose Rodriguez Carballo; nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini; mons. Dominique Rey, biskup Touluna u Francuskoj; mons. Giampaolo Crepaldi, nadbiskup Trsta; mons. Vlado Košić, sisački biskup; kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit Vrhbosanski te mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za župu Međugorje, priopćeno je internetskim stranicama Radiopostaje Mir Međugorje.

Mladifest završava misom na Križevcu u utorak, 6. kolovoza, u pet sati ujutro, a bit će prožet katehezama, svjedočanstvima, procesijama, klanjanjem, meditacijama…

Uz brojne kardinale, biskupe i svećenike, u Međugorju se početkom kolovoza očekuju deseci tisuća hodočasnika, a preko live streama na desetak svjetskih jezika program Mladifesta moći će pratiti milijuni gledatelja i slušatelja diljem svijeta.

Sve će biti snimano sa šest kamera, dva krana i jednim dronom, što i ove godine jamči vrhunsku, još bolju produkciju, a za ovogodišnji Mladifest dolazi i četrdesetak volontera iz Španjolske, prenosi radio-medjugorje.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović; Koja je bolja ili koja je u pravu: Marta ili Marija?

Objavljeno

na

Objavio

Gubitak smisla za male stvari ugušen je planetarnim željama „spašavanja“ svijeta i upravljanja svime. Zato nam nešto i poručuje zgoda susreta Marte i Marije s Isusom.

Članovi mnogih duhovnih pokreta, kako onih redovničkih – monaških, tako i laičkih, u osmišljavanju puta nasljedovanja Isusa Krista pokušavali su naći suglasje između kontemplacije i akcije, rada i molitve.

Uspostaviti ravnotežu između apostolata i pustinjačkoga stila života nije lak put. Stoga, mnogi duhovni oci navode kako je u životu teže prepoznati Božju volju nego je izvršiti.

U susretu Isusa s Martom i Marijom (Lk 10 38-42) otkriva nam se, u najvećoj mjeri, redoslijed onoga što treba činiti, što je važnije i bolje. Često ćemo biti dionicima prijepora i rasprava tko je u pravu u odnosu na izbor postupanja Marta ili Marija? No, očito je kako nije važno utvrditi činjeničnu ili nečiju krivicu.

Sporedno je što Marta hoće reći kako je njezina sestra lijena i ne mari za gosta, kao što nije presudno važno ustvrditi da je Martina predanost oko posluživanja uzaludna i promašena. Isus ne želi reći Marti kako je besmislen njezin trud, njezina zauzetost, gostoprimljivost.

On je samo htio naglasiti kako je Marija izabrala bolji dio, to znači da ni Martin nije loš, nego je Marijin bolji od njezina. To je pedagogija ljubavi koju Isusu postavlja kao standard postupanja. Nije važno drugomu reći da ima krivo, nego je važno istaknuti što je bolje, plemenitije, važnije i pozvati ga da čini tako.

Marta potpuno ocrtava sliku svoga, ali i našega vremena u kojem živimo, pa i onoga unutar Crkve. Puno je prezauzetosti, rada, nadmetanja, užurbanosti. Na mnogim područjima, pa i na duhovnome, nedostatci se pokušavaju nadomjestiti i kompenzirati prenaglašenim aktivizmom.

Čovjek kao da biva zaposjednut mišlju kako mora sve učiniti i stići, kako bez njega ne može ništa i tako živi u ozračju pomisli da je nezamjenjiv. Isusu reče: “Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno.

Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.” (Lk 10, 41-42). Dakle, radi se o klasifikaciji ljestvice vrednota i onoga što je najvažnije.

Drugim riječima kazano: Boga treba staviti na prvo mjesto ito, ne radi Njega, nego radi nas. Čovjek je tek vrijedan ukoliko je svjestan svojih granica i malenosti, te ukoliko shvaća da njegovo djelovanje ima izvor u Bogu – Riječi koja postaje u djelima vidljivom.

Marta, vođena logikom zemaljskoga, bijaše pripravna pogostiti tijelo. No, Marija sjeda do Isusovih nogu i časti svoju nutrinu, srce i dušu slušanjem riječi Gospodinovih, jer, kako Isusu reče: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.” (Mt 4,4).

U kontekstu ove biblijske poruke jasno je da na prvo mjesto mora doći molitva i kontemplacija, a tek potom, kao izvorište iz toga akcija i rad. Briga za mnogo čovjeka umara do te mjere da su odnosi i ljestvice prioriteta pobrkane.

Gubitak smisla za male stvari ugušen je planetarnim željama „spašavanja“ svijeta i upravljanja svime.

Poruke raznih „proroka“ pršte na sve strane. Prepoznati pravu poruku traži čistoću srca, ispravnost nakana i otklon od mentaliteta stalnoga materijalnoga interesa.

Marija prepoznaje svoj kairos – milosni tenutak kad sve postaje nevažno u usporedbi sa šansom čuti što Isusu poručuj. Zato se Marijin dio smatra najboljim jer je to put koji će onda i preko služenja drugima, apostolata ljubavi, polučiti plodove nadahnuća i svjedočanstva vjere.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari