Pratite nas

Religija i Vjera

Blaženi Ivan Merz

Objavljeno

na

Veliki apostol – laika. Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu.

Danas slavimo blaženog Ivana Merza. Rođen je u Banjoj Luci 16. prosinca 1896., a umro na glasu svetosti u Zagrebu na današnji dan 1928. U rodnom gradu Ivan pohađa realnu gimnaziju i maturira s odličnim uspjehom. Kroz srednjoškolsko razdoblje na njega je izvanredan duhovni utjecaj ostavio profesor književnosti dr. Ljubomir Maraković.

Nakon mature Ivan polazi u Vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto gdje ostaje samo tri mjeseca. Potom na Bečkom sveučilištu upisuje studij prava, no već u ljeto iste godine, u jeku Prvoga svjetskog rata, pozvan je u vojsku. Polazi na talijansko bojište na kojem ostaje sve do svršetka rata. Boravak na ratištu, gdje je svakodnevno gledao smrti u oči, produbio je njegovu vjeru i učvrstio mu kršćanski pogled na svijet.

Godine 1919. nastavlja studij književnosti u Beču. Godinu dana kasnije odlazi u Pariz gdje nastavlja studij na Sorbonni i Katoličkom institutu. Po završetku vraća se u Zagreb i postaje profesor francuskog jezika na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Godine 1923. doktorirao je na temu ‘Utjecaj liturgije na francuske pisce’ i potom još dvije godine, pod vodstvom isusovaca, privatno studira kršćansku filozofiju, teologiju i sve važnije crkvene dokumente.

Zadnjih šest godina života i boravka u Zagrebu razvija veliku apostolsku djelatnost za mladež. Izabran je za predsjednika Hrvatskoga katoličkog omladinskog saveza. Prvi u katoličku javnost unosi ideje papinske Katoličke akcije kroz osnivanje Hrvatskog orlovskog saveza. Posebno širi ljubav i odanost prema Papi i Crkvi.

Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu, a sam živi uzornim kršćanskim životom. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu kako to svjedoči i natpis s vijenca koji su mu mladi postavili na grob: “HVALA TI, ORLE KRISTOV, ŠTO SI NAM POKAZAO PUT K SUNCU”. Posljednjih šest godina svakodnevno ide na pričest u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Blaženim ga je 22. lipnja 2003. proglasio papa Ivan Pavao II. u Ivanovoj rodnoj Banjoj Luci. Mnogi, koji su se molitvom preporučili Ivanu Merzu za zagovor bili su uslišani, o čemu svjedoče brojne zahvalnice na njegovu grobu.

Molitva bl. Ivanu Merzu

Oče nebeski, u blaženome Ivanu dao si nam divan uzor kršćanskih vrlina. Svojim svetim životom on nam je pokazao kako se uz pomoć Tvoje milosti i u laičkom staležu može postići svetost života. Pomozi nam da ohrabreni njegovom ljubavlju prema Kristu i Crkvi idemo putem svetosti i nasljedujemo njegovu apostolsku revnost u širenju Tvoga Kraljevstva. Po njegovu zagovoru udijeli mi posebnu milost za koju te sada molim… ako je to na korist mome vječnom spasenju, a Tebi na slavu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Danas je i sv. Antonin, biskup. Za njega kažu da je bio svjetionik 15. stoljeća. Rođen je 1389. u Firenzi. Do 15. godine stekao je zavidnu naobrazbu, a u 16. je ušao u red dominikanaca. Postao je prior reformnog samostana dominikanaca u blizini Firenze. Tijekom 30 godina bio je poglavar u različitim dominikanskim samostanima u Toscani.

Papa Eugen IV. imenovao ga je nadbiskupom Firenze. Kao nadbiskup ostao je jednostavan, nosio je redovničko odijelo, a u sobi je imao samo najnužnije. Svake bi godine pješice obišao cijelu nadbiskupiju. Svakome je bio na usluzi ali, unatoč mnogim obvezama, nije gubio nutarnju sabranost i vedrinu duha. Kad je nadbiskupiju pogodila kuga, sam je dvorio bolesnike. Nakon što je zavladala glad, razdijelio je gotovo cijelo imanje, a njegov je primjer potaknuo mnoge bogate. Antonin je umro 1459., a svetim ga je već sredinom 16.stoljeća proglasio papa Hadrijan VI.

https://hkm.hr/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo poziva na pomirenje u SAD-u, osuđuje rasizam i ulično nasilje

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo pozvao je u srijedu na nacionalno pomirenje u SAD-u, ističući kako su podjednako neprihvatljivi i i rasizam kao i ulično nasilje koje je izbilo u proteklim danima, opisujući ga kao “samouništavajuće”.

Sveti Otac tako se po prvi puta očitovao o napetostima u SAD-u koje traju već osam noći za redom zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca.

Papa Franjo učinio je to tijekom tjedne audijencije posvetivši ovom pitanju cijeli dio svog govora na engleskom jeziku.

Smrt Georgea Floyda nazvao je “tragičnom”, dodajući kako se moli za njegovu dušu kao i za sve one koji su ubijeni kao žrtve “grijeha rasizma”.

Papa je dodao kako je veoma uznemiren izgredima koji su uslijedili nakon Floydova ubojstva.

“Dragi prijatelji, ne možemo tolerirati niti zatvarati oči pred rasizmom ili isključivosti u bilo kojem obliku a pritom tvrditi kako branimo svetost svakog ljudskog života”, kazao je papa Franjo.

“Istodobno”, dodao je, “moramo priznati kako je nasilje tijekom proteklih noći bilo samouništavajuće. Nasiljem se ništa ne dobiva a tako puno se gubi”.

Sveti Otac je pozvao Amerikance da se mole za “nacionalno pomirenje i za mir za kojim čeznemo” te je uputio molitvu za one “koji rade u interesu mira i pravde” u Americi i diljem svijeta. (Hina)

Trump: New York su preuzeli pljačkaši, lupeži, radikalna ljevica i sve druge vrste bijednog života i ološa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua: Katedrala će se obnoviti, treba graditi onu od ‘živoga kamena’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predvodio je u nedjelju navečer središnje misno slavlje u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata i u homiliji poručio da će se Zagrebačka katedrala obnoviti i pozvao sve vjernike da grade i katedralu “od živoga kamena”.

Središnje euharistijsko slavlje u povodu proslave Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održano je na Trgu ispred Zagrebačke katedrale koja je u razornome potresu 22. ožujka pretrpjela velika oštećenja.

Svetu misu predvodio je nuncij Lingua na hrvatskome jeziku u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te s mnoštvom vjernika grada Zagreba.

Na početku misnoga slavlja kardinal Bozanić čestitao je svima blagdan Pedesetnice – slavlje silaska Duha Svetoga na prvu crkvenu zajednicu okupljenu u dvorani Posljednje večere u Jeruzalemu s kojima je, rekao je, bila i Marija, Isusova i naša majka. Stoga je , istaknuo je, sretna prigoda da ove godine na svetkovinu Duhova častimo i zaštitnicu našega grada – Majku Božju od Kamenitih vrata.

Kardinal je podsjetio kako je na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka kada su proglašene posebne mjere zbog pandemije COVID-19, osjećajući neizvjesnost, zajedno s biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, hodočastio od prvostolnice do Kamenitih vrata. Istaknuo je kako su molili poseban zagovor pred zemnim ostatcima bl. Alojzija Stepinca i pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata i preporučili grad Zagreb, domovinu Hrvatsku i svijet njihovoj pomoći i zagovoru pred Nebeskim prijestoljem,

“Nismo ni slutili da ćemo za tri dana biti pogođeni potresom koji je ostavio razorne tragove u našem gradu i okolici, a posebno u podsljemenskoj zoni, a to je bila i prva nedjelja kada su crkve u Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, zbog civilnih mjera, bile zatvorene”, dodao je kardinal. Istaknuo je kako upravo zbog toga “zahvaljujemo Bogu što nas je u tom iskušenju, jer bi u vrijeme potresa naše crkve bile ispunjene vjernicima, poštedio velikih ljudskih žrtava”.

Mariju zazivamo i danas uslijed dvostruke kušnje

Nuncij Lingua podsjetio je da je Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba u znak sjećanja na strašni požar koji je u noći između 30. i 31. svibnja 1731. uništio veći dio grada a u kojemu je čudom ostala netaknuta slika Djevice Marije koja je od tada postala znak nade, posebno u trenutcima kušnje.

“I sada to nastavljamo uslijed dvostruke kušnje – potresa od 22. ožujka i pandemije koronavirusa koja nije zahvatila sam Zagreb već i cijeli svijet, kada se više nego ikada imamo razloga obratiti Mariji kao vjerna i postojana djeca, zazivajući njezinu zaštitu”, rekao je u homiliji nuncij Lingua.

Istaknuo je kako će Zagrebačka katedrala biti obnovljena i zahvalio je svima koji su odmah krenuli na posao njezine obnove.

Ali, rekao je nuncij, “mi se prije svega želimo zaokupiti izgradnjom crkve koju niti jedan potres, bomba i pandemija ne mogu srušiti – žive zajednice kršćana koji su ujedinjeni u Isusovo ime”

“Svi trebamo biti sudionci u izgradnji katedrale od živoga kamenja,sagrađene na temeljima prethodnika koji ovdje počivaju počevši od voljenoga blaženika kardinala Stepinca, svjedoka vjere i mučenika u teškim vremenima, Sluge Božjega kardinala Kuharića pastira jasnih načela i široka srca, do uzoritoga kardinala Šepera čuvara vjere i pravovjerja u srcu, kao i svih onih znanih i manje znanih koji simbolički podržavaju ovaj prekrasan hram”, poručio je nuncij.

Okupljenim vjernicima nuncij Lingua udijelio je apostolski blagoslov pape Franje, kojemu je pak kardinal Bozanić u spomen na današnji blagdan i, kako je rekao, “spremno prihvaćanje poziva upućenoga još prije koronavirusa da na ovaj dan predslavi svetu mis”, darovao bistu kardinala Alojzija Stepinca.

Procesija drukčija od dosadašnjih

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom koju je održao kardinal Bozanić, manja skupina vjernika krenula je u procesiji noseći sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u njezino svetište na Kamenitim vratima.

Skupinu je činilo 60 vjernika, odnosno tri skupine po 20 vjernika, u prvoj su bili vjernici iz posljemenskih župa koje su najviše stradale u razornome potresu u ožujku ove godine, u drugoj 20 mladih koji su predstavljali sve one mlade koji su se trebali naći u Zagrebu na Susretu hrvatske katoličke mladeži, a koji se neće održati zbog pandemije koronavirusa. U trećoj je skupini bilo 20 vatrogasaca u ime svih svojih kolega koji su, istaknuto, nesebično pomagali građanima Zagreba u teškim trenutcima nakon potresa.

U procesiji su sudjelovali i vjernici, pridržavajući se uputa vezanih za vjerska okupljanja,

Na misi su, među ostalima, sudjelovali izaslanik premijera ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari