Boris Havel dobio je opomenu pred otkaz na Fakultetu političkih znanosti zbog objave na društvenoj mreži X, čime je ovaj slučaj prerastao u jedno od ključnih pitanja akademskih sloboda u Hrvatskoj. Stegovni postupak, pokrenut zbog satiričnog citata objavljenog izvan radnog vremena, otvorio je ozbiljnu raspravu o dvostrukim kriterijima i granicama slobode govora.
Boris Havel i stegovni postupak na FPZG-u
Fakultet političkih znanosti održao je raspravu o stegovnom postupku protiv izv. prof. dr. sc. Borisa Havela, koja je rezultirala opomenom pred otkaz. Povod je bio njegov tvit u kojem je, kako je jasno naveo, citirao satirični komentar promatrača s tzv. Marša protiv fašizma, na kojem je sudjelovala i novinarka Maja Sever.
Prema dostupnim informacijama, Havela je prijavio Klub studenata Fakulteta političkih znanosti zbog navodnog vrijeđanja i narušavanja ugleda fakulteta. Stegovno povjerenstvo zaključilo je da je objava, iako dana izvan radnog vremena, štetna za instituciju. Takvo tumačenje izazvalo je brojne reakcije u akademskoj i široj javnosti.
U objavi o „Maršu protiv fašizma“ Havel je napisao: „Vele promatrači sa strane: J*b*š skup na kojem je Maja Sever najljepša“, pri čemu je, kako je izričito naveo, citirao komentar jednog od promatrača skupa. Upravo taj citat poslužio je kao temelj za stegovni postupak.
Selektivna primjena kriterija i ideološki okvir
Kritičari postupka ističu kako slični ili čak teži javni istupi drugih profesora Fakulteta političkih znanosti nisu rezultirali stegovnim mjerama. U javnosti se podsjeća na slučajeve u kojima su pojedini profesori prenosili ili izricali teze o Hrvatskoj kao „propalom projektu“ ili o samoj ideji samostalne države kao „nakaradnoj“, bez ikakvih posljedica po njihov radni status.
Osim toga, spominju se i raniji istupi uprave fakulteta unutar samih prostorija FPZG-a, uključujući verbalne napade i ideološki obojene optužbe prema Katoličkoj Crkvi, koji također nisu bili predmet stegovnih postupaka. Takav kontekst dodatno pojačava dojam da se kriteriji ne primjenjuju jednako na sve, nego ovise o ideološkoj usklađenosti pojedinca.
Javna rasprava i političko-ideološki pritisci
Profesor Havel poznat je po zagovaranju prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te po proizraelskim stavovima u analizama bliskoistočnih sukoba. Kao takav, često je na meti različitih probošnjačkih, proarapskih i projugoslavenskih skupina. No problem, kako ističu njegovi podupiratelji, nije u tome što se ti sukobi vode na Bliskom istoku ili u Sarajevu, nego što se ideološki obračuni događaju unutar hrvatskih akademskih institucija.
Najnoviji primjer discipliniranja „nepoćudnih“ provodi se upravo nad profesorom Fakulteta političkih znanosti Borisom Havelom, kojega progoni vlastita institucija, dio kolega i studenata te spomenute ideološke skupine, i to zbog polušaljivog komentara napisanog na privatnom profilu, koji se očito nije svidio Maji Sever, jednoj od organizatorica prosvjeda pod sloganom „Ujedinjeni protiv fašizma“.
Na tom su prosvjedu, podsjećaju kritičari, dominirali komunistički simboli koji su u mnogim državama svijeta zabranjeni, a među sudionicima je bilo i više Havelovih kolega. Njihovi javno iskazani stavovi nisu bili predmet nikakvih postupaka, niti se postavljalo pitanje odgovornosti zbog veličanja totalitarnog režima ili širenja netrpeljivosti prema neistomišljenicima. Mjerila su, zaključuju, jasna i dvostruka.
Havelov stav o totalitarizmima i slobodi govora
Boris Havel poručio je da se nikada neće ispričati zbog protivljenja svim totalitarnim ideologijama. Naglasio je kako se njegov sporni tvit mora promatrati u širem kontekstu skupa na kojem su se, prema njegovim riječima, mogle čuti poruke koje dovode u pitanje ustavni poredak Republike Hrvatske.
„Oštro sam protiv protuustavnog aktivizma, pa i kada se on pojavljuje u formi političkog performansa. Satirično citiranje komentara smatram legitimnim oblikom kritike“, poručio je Havel, upozorivši da se akademska zajednica ne smije pretvoriti u prostor ideološke discipline.
„Dok se raspravlja o satiričnom citatu iz mog tvita, zanemaruje se kontekst skupa na kojem se izravno pozivalo na protuustavno djelovanje, usmjereno protiv postojanja Republike Hrvatske, a u prilog obnavljanju nekakvih balkanskih državnih saveza“, dodao je.
Povjesničarka Vlatka Vukelić ocijenila je kako problem nije u govoru, nego u tome tko govori i protiv koga. „Da je isti ili oštriji komentar, primjerice, napisao Boris Dežulović o Željki Markić ili o meni, reakcija institucija i medija potpuno bi izostala“, istaknula je.
Reakcije na odluku FPZG-a pokazuju da slučaj Boris Havel nadilazi jedan tvit i jedno stegovno povjerenstvo. Riječ je o pitanju hoće li sveučilište ostati prostor slobodnog mišljenja i kritičkog promišljanja ili će se pretvoriti u mjesto u kojem je dopušteno govoriti samo ono što je u skladu s prevladavajućom ideološkom matricom.
Kamenjar.com