Ovog je tjedna demokratski predsjedniÄki kandidat Joe Biden konaÄno imenovao s kim Äe ātrÄatiā protiv Trumpa na izborima u studenom. Izbor je pao na Kamalu Harris, 55-godiÅ”nju odvjetnicu i senatoricu iz Kalifornije.
Premda su bolje obavijeÅ”teni izvori tvrdili kako je ta odluka donesena joÅ” proÅ”le godine, sa samim imenovanjem Harris se neobiÄno dugo kasnilo. RijeÄ je o klasiÄnoj marketinÅ”koj predstavi u kojoj se odlaganjem neke odluke kod publike stvara osjeÄaj neizvjesnosti, kako bi se odluci dalo na težini i prikazalo ju kao neÅ”to senzacionalno.
U tome se u dobroj mjeri i uspjelo, pa je tako izbor Harris za Bidenovu zamjenicu bila udarna vijest u svim medijima. To je neobiÄno, jer sama funkcija zamjenika predsjednika u ameriÄkom sustavu i nema neki znaÄaj.
Potpredsjednici su ljudi Äija je uloga zamiÅ”ljena tako da predstavljaju vjernu sjenu predsjednika, na kojemu je pak sav fokus. Njih se imenuje kao nekoga tko Äe zamijeniti predsjednika u sluÄaju da se dogodi neÅ”to Å”to nitko ne želi, naime, da predsjednik umre ili bude smijenjen. Dotle su nevidljivi i bez utjecaja.
UobiÄajeni razlog zbog kojeg se u izbornoj utrci imenuje kandidat za zamjenika predsjednika jest da predsjedniÄkom kandidatu donese glasove države iz koje dolazi. Kako je ameriÄki izborni sustav elektorski, u kojem se izbori odluÄuju pobjedom u svega nekoliko āneodluÄnihā država, vezanih uglavnom za tzv. pojas hrÄe, tako najÄeÅ”Äe i kandidati za potpredsjednika dolaze iz tih država. MeÄutim, Kamala Harris se ne uklapa u ovaj obrazac, jer dolazi iz države koja je i inaÄe jaka demokratska utvrda, tako da njezin izbor neÄe pomoÄi Bidenu oko pridobijanja glasova bijele radniÄke klase sa Srednjeg zapada.
Zbog toga su krenule razliÄite spekulacije o tome zaÅ”to je izbor pao baÅ” na senatoricu Harris, jer ona nije baÅ” omiljena meÄu razliÄitim ciljnim skupinama. TeÅ”ko bi se moglo reÄi da Äe osoba sa Å”armom Å”alterske službenice osvojiti velike simpatije kod bilo koga. Na jednu osobu koja ju voli dolazi njih pet koje ju ne mogu smisliti. Svoj otresit karakter je pokazala i na debatama, zbog Äega je i ispala iz utrke joÅ” u ranoj fazi. Svi se sjeÄamo kako je oÅ”tro napala Bidena zbog njegove segregacionistiÄke proÅ”losti, pa je utoliko Äudnije da upravo nju sada bira kao osobu od najveÄeg povjerenja.
Kamala Harris ni privatno ni profesionalno nije kandidatkinja koja bi mogla pobuditi veliki entuzijazam kod glasaÄa. Lijevo krilo demokrata ju ne voli jer za njih ona predstavlja kandidata Silicijske doline, iako se pretpostavlja kako Äe te veze donijeti novac kampanji.
MeÄu afroameriÄkom zajednicom je, pak, poznata kao javna tužiteljica koja ih je nemilosrdno trpala u zatvor. Kako je karijeru gradila pod zaÅ”titom moÄnog gradonaÄelnika San Franscica, Willija Browna, s kojim je godinama bila u ljubavnoj vezi, pretpostavlja se da tu ima puno kostura u ormanu, koji Äe poÄeti ispadati sada kada je zaigrala u ānacionalnoj ligiā.
Prema pisanju New York Timesa, pored Harris, u užem krugu izbora za Bidenovu zamjenicu naÅ”le su se joÅ” tri kandidatkinje ā senatorica Elizabeth Warren, guvernerka Michigana Gretchen Whitmer i bivÅ”a Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost, Susan Rice. Rice je navodno otpala zbog toga Å”to nema politiÄkog iskustva, iako je dugo suraÄivala s Bidenom. Warren bi donijela glasove lijevih radikala, ali je otpala zbog svojih godina (71) i boje kože. Whitmer bi vjerojatno osigurala Bidenu Michigan, ali je i za nju hendikep predstavljalo to Å”to je bjelkinja.
Kamala Harris je, navodno, zadovoljavala sve zadane kriterije za izbor. Tako je njen izbor komentirao bivÅ”i voÄa demokrata u senatu, Harry Reid, izjavivÅ”i kako je āna Bidenovu odluku odluÄujuÄi utjecaj imalo pitanje raseā. Zato se teba prisjetiti upravo njenog neugodnog napada na Bidena za rasizam. Iako nekome može zvuÄati licemjerno da mu sada pristaje biti zamjenica, njen pristanak se može tumaÄiti i kao davanje oprosta Bidenu za rasistiÄku proÅ”lost. Taj njezin napad na Bidena bio je dio programirane pripreme za njenu sadaÅ”nju nominaciju.
Bidenu je za zamjenicu izabrana obojena žena koja je spremna oprostiti mu njegove grijehe. Prenesena na veliko platno, ta slika nam prikazuje Bidena kao staru Ameriku na izdisaju, dok je Harris simbol nove Amerike, koja Äe zamijeniti staru i dati joj oprost za njenu rasistiÄku proÅ”lost. Za veÄinu ljudi ovakva slika Amerike nema puno smisla, ali za poklonike progresivistiÄkog kulta ona ima magijsku moÄ. U srediÅ”tu tog kulta je rasno pitanje. To je i razlog zbog kojeg je pri izboru Bidenove zamjenice odluÄilo to pitanje, a ne racionalna politiÄka kalkulacija.
Svaki Äe napad na Kamalu Harris biti protumaÄen kao izraz rasizma ili seksizma. Glavna poruka kampanje bit Äe: āako izaberete nas prestat Äe rasni nemiri koje sada izazivamo na ulicama ameriÄkih gradova, koji su podijelili zemlju; jedino tako može doÄi do iscjeljenja duÅ”e nacijeā. Oprost Äe, jasno, dobiti samo oni koji svoj glas povjere demokratima. Pitanje je, meÄutim, koliko Äe Amerikanaca pristati na tu vrstu moralne ucjene i povjerovati u politiÄki igrokaz u režiji ljudi koji sami predstavljaju opreku onome Å”to navodno promoviraju.
A ako se po jutru dan poznaje, možda ima neke simbolike u tome Å”to je ta āvizijaā nove Amerike pod vodstvom Bidena i Harris na njihovom prvom zajedniÄkom skupu u Delawareu popraÄena ā nestankom struje.
Borislav RistiÄ/VL