Pratite nas

BiH

Bošnjačke stranke krenule sa izborom hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH

Objavljeno

na

Kroz proces kandidiranja izaslanika u Dom naroda FBiH, tzv. građanske stranke još jednom su pokazale kako žele oteti mjesta koja pripadaju legitimnim hrvatskim predstavnicima gdje god to mogu. Iako su tjednima najavljivali borbu protiv odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o načinu popune Doma naroda FBiH, upravo su tzv. građanske stranke prve u kandidiranju hrvatskih predstavnika u najviše zakonodavno tijelo Federacije BiH upravo po odluci SIP-a.

Liste kandidata za Dom naroda FBiH iz Zeničko-dobojske i Tuzlanske županije su ovjerene od strane SIP-a BiH, a kako je za Pogled.ba rekao predsjednik HDZ-a BiH u ZDŽ-u Ivo Tadić, o njima će se uskoro izjašnjavati i Skupština ove županije. Prema odluci SIP-a, iz ZDŽ-a se bira jedan hrvatski predstavnik u Dom naroda FBiH, tako da će šest hrvatskih zastupnika iz bošnjačkih stranaka izabrati tko će to biti. Tri legitimna hrvatska zastupnika iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH neće imati utjecaja na ovaj proces potvrdio je Tadić.

– Legitimnim hrvatskim predstavnicima nije ni ponuđeno da dobiju u Domu naroda FBiH pozicije koje im pripadaju. U ZDŽ-u su birani u ime hrvatskog naroda oni koji su dobili par stotina glasova ili oni koji su dobili više glasova u svojim općinama nego što u njima živi Hrvata. U oba slučaja može se reći kako su ti hrvatski predstavnici izabrani bošnjačkim glasovima, a legitimni predstavnici Hrvata koji su dobili tisuće glasova svoga naroda u ovoj županiji gurnuti su na margini i ne mogu uticati na bilo kakve odluke – rekao je Tadić.

Tzv, građanske stranke su istu proceduru pokrenule i u Tuzlanskoj županiji, odakle će Bošnjaci u ime hrvatskog naroda spremiti u Dom naroda FBiH još jednog Hrvata. Stranke HNS-a BiH su poručile kako nakon ovakvih događaja mogu biti samo još upornije u traženju promjena Izbornog zakona u pravcu koji će jamčiti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti.

Oni podsjećaju kako je Bosna i Hercegovina napravljena na temelju jednakopravnosti tri naroda, te kako zastupanje tzv. građanske opcije nije ništa više od pokušaja da se od države ili barem Federacije BiH napravi država ili entitet samo jednoga naroda. O tome najbolje svjedoče događaji u Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj, Bosansko – podrinjskoj i Unsko-sanskoj županiji gdje bošnjačka politička elita bez imalo zadrške bira predstavnike hrvatskog naroda.

Nije ništa bolje ni u Sarajevskoj županiji gdje tzv. građanske stranke nisu izabrale niti jednog Hrvata u sastav nove županijske vlade. I to jasno pokazuje da se na Hrvate u glavnom gradu BiH gleda kao na građane drugog reda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Hrvati i Srbi moraju spriječiti da djeca u BIH žive u kalifatu po šerijatskim zakonima

Objavljeno

na

Objavio

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nerijetko pozitivno govori o Hrvatima u BiH, trećem entitetu, Herceg-Bosni i neopravdanom izboru Željka Komšića vežući to za bošnjačku politiku koja bi, kako kaže Dodik, isto radila i sa Srbima ako bi bili u prilici ostvariti dominaciju i na području Republike Srpske.

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari