Pratite nas

Politika

Bošnjaković o promjenama koje nastupaju s Istanbulskom konvencijom

Objavljeno

na

Ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, gostovao je na N1 studiju uživo i komentirao stupanje na snagu Istanbulske konvencije, kao i druge aktualne teme.

Što se mijenja od danas po pitanju Istanbulske konvencije? Hoće li ona ostati mrtvo slovo na papiru?

Naravno neće ostati Istanbulska konvencija ostati mrtvo slovo na papiru, ja bih rekao da smo mi puno prije ratifikacije Istanbuilske konvencije neke zakone mijenjali, neke nove donijeli, koji sadržavaju mjere i standarde koje konvencija propisuje. U Ministarstvu pravosuđa smo počeli s time još 2011. godine. Prošle godine smo donijeli snažne izmjene Zakona o kaznenom postupku, koji jasno definiraju položaj žrtve nasilja u obitelji i koji propisuju visoke standarde zaštite tih žrtava. U postupku suočavanja žrtve s nasilnikom opet žrtvi stvara stresove pa smo uredili procesom da žrtva ne bude u izravnom kontaktu s nasilnikom.

Hoće li se još toga mijenjati?

Naravno, bit će potrebe mijenjati zakone, ali ključ je u dobrim praksama. Morat ćemo osigurati više skloništa, službi za pružanje psihosocijalne pomoći, ali što se tiče samih izmjena zakona, one bez dobre prakse ne znače ništa. Mi smo već dio zakona i promijenili, od 1. siječnja je u primjeni novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, to je potpuno novi zakon koji je donesen prije Istanbulske konvencije, a primjenjuje sve standarde koje ona zahtijeva od nas. U ministarstvu je osnovano i povjerenstvo koje prati primjenu tog zakona i krajem godine će donijeti izvješće i analizu.

Jeste li svjesni da su sudovi najveći problem? Imamo dobre zakone, ali kad dođe do sudova, tu nastaju problemi.

Povjerenstvo radi i za ovu godinu će sastaviti analizu i vidjet ćemo koji su segmenti gdje trebamo napraviti bolje iskorake. Ne bih se složio s vama, ne na način da želim izbjeći odgovornost sudova, sporo sudovanje i slično. Stvar dođe na sud kad se nasilje dogodilo, a najvažnija je stvar prevencija. Što se kaznene politike tiče, teško je pričati, jer svaki je predmet priča za sebe. Sudac u okviru spoznaja otegnotnih i olakotnih okolnosti stvara presudu. Što se tiče nasilja, važna je brzina, ali ne samo u suđenju, nego u djelovanju svih tijela kad se žrtva javi, i tu mora biti promptna reakcija.

Ističete važnost prevencije, postoji li akcijski plan za primjenu Konvencije?

Mi imamo komunikaciju među resorima i gledamo koji resor u kojem segmentu treba bolje reagirati. Važno je što imamo povjerenstvo unutar ministarstva koje će to proučiti. Onda ćemo u suradnji s drugim ministarstvima multidisciplinarno nastupiti i poduzeti korake za praktične mjere koje će dovesti do boljih stanja. Nasilje je nešto što se ne isplati, ne rješava nikakav problem i proizvodi dodatne probleme. Ono je i odraz lošeg stanja u društvu i situacija u kojima se ljudi nalaze. Postoje neke emotivne veze gdje je nemoguće intervenirati i ući u odnose dvoje ljudi, stvar eksplodira i dogodi se nasilje.

Planirate li organiziranu edukaciju i službenika u centrima za socijalnu skrb, sudaca, državnih odvjetnika, policajaca?

Da, imamo pravosudnu akademiju kao neovisnu ustanovu koja se bavi cjeloživotnom edukacijom naših sudaca i tu stavljamo teme koje su zanimljive i koje imaju prioritet. Ove i idućih godina imat će na dnevnom redu teme koje će raditi sa sucima koji su specijalizirani za tu materiju i promatrati praksu zemalja koje su otišle puno dalje u svemu tome.

Istanbulska konvencija podrazumijeva i financijsku pomoć žrtvama, a Hrvatska je postavila rezervu po pitanju isplate novca. Zašto?

Želimo da to bude vezano uz ono što se dogodilo na našem prostoru i za naše građane, a ne da bi mi platili naknadu štete za nešto s čime hrvatski građani nemaju veze.

Žrtve će moći dobiti financijsku naknadu?

Da, moći će je dobiti. Postavit će zahtjev u postupku, gdje će nadležno tijelo odlučiti o tome.

Bivša premijerka Jadranka Kosor gostovala je u Novom danu i komentirala primjenu Istanbulske konvencije kroz prizmu hrvatske politike i rekla je da se ništa osobito nije promijenilo. Spomenula je i slučaj župana Tomaševića. Je li to dovoljno?

Nažalost, po jednom događaju ne možemo mjeriti sustav, imamo poprilično dobro izgrađen normativni sustav i u budućnosti, kad stvari budu bolje funkcionirale, uvijek ćemo moći izvući konkretan primjer i reći da nismo reagirali. Ovdje je doista situacija takva, znamo kakva su pravila u odabiru župana, kad se može razriješiti, a ovdje se HDZ očitovao tako što je isključio njega iz stranke. Tu postupak još uvijek nije završen, i u tom slučaju bilo je različitih izjava.

Protivnici Istanbulske konvencije navodili su kao glavni problem gubljenje suvereniteta GREVIO kao naddržavno tijelo, koje će tjerati da provode Konvenciju?

To nije točno. Mi sve mjere koje radimo, napravili smo mnoge i većinu njih i prije ratifikacije, zato što sve radimo radi nas samih, želimo biti bolje i kvalitetnije društvo. GREVIO je međunarodno tijelo, koje će u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju, dati izvješća gdje smo, što treba poboljšati, kakve mjere donijeti da bismo bili još uspješniji. Svaka njihova preporuka je dobrodošla, svaki njihov prijedlog je dobrodošao, ali priča da smo zbog GREVIO-a izgubili suverenitet je besmislica.

Istanbulska konvencija u Saboru izglasana je uz pomoć oporbe. Koliko je to opasno za razdore u HDZ-u?

Ovo je pitanje koje smo prošli i koje je društvo dosta podijelilo, jer u srži Istanbulske konvencije je zaštita od nasilja nad ženama, zaštita od nasilja u obitelji. To je temelj. Iz toga su se izvukle priče da će doći neka nova ideologija i slično.

Hoće li i kod zakona o pobačaju u HDZ-u biti dopušteno glasanje po savjesti?

Ja to ne mogu znati.

Kakav zakon očekujete?

To ćemo vidjeti, postupak je pred nama, potrebno je provesti savjetovanje, stručnjaci trebaju dati svoje mišljenje, Ustavni sud je dao, treba dati vremenu da vidimo što će biti.

Kako komentirate ovo curenje informacija u aferi SMS? Kako vozač može znati koga se prisluškuje?

Brine me. Mislim da je to pojava koja dosta ugrožava sustav sigurnosti i tu je potrebno poduzeti neke mjere. Nije dobro da netko unutar sustava ima komunikaciju s drugim miljeom i da ta komunikacija zaprečava našem sustavu da može raditi svoj posao. To nije u redu, ali to su stvari koje se događaju ispod stola i teško im je ući u trag. Provjere tih ljudi moraju biti sustavnije. Ovo je jedan od primjera gdje se pokazuje da to nije dobro funkcioniralo.

Jesu li se lažni SMS-ovi koristili u obračunima unutar HDZ-a?

Ja to ne znam, to je stvar sudskog postupka. To je dosta slatka tema za medije gledati i izvještavati da su veliki i snažni potresi unutar HDZ-a, ali sve važne odluke u HDZ-u donose se jednoglasno. Brkić je potpredsjednik Sabora, dobro obavlja svoj posao, a na institucijama je također da rade svoj posao.

Hrvoje Zovko dobio je otkaz na javnom servisu, jer je proveo verbalno nasilje nad urednicom i vikao na nju. Kako to komentirate?

Ne znam same činjenice, ali tko god je dobio otkaz, mnogi ljudi u Hrvatskoj dobivaju otkaz, ali svima je otvoren postupak zaštite radnih prava. Ako je razlog povišena rasprava povišenih tonova, ne može biti razlog za otkaz, osim ako se nisu prešle neke granice, ali ne znam konkretne informacije o slučaju.

Kako komentirate napad na Milorada Pupovca?

To najoštrije osuđujem i vjerujem da će policija pronaći počinitelje i da će se izvesti sankcije da se nešto događa. Možemo se slagati i imati stavove ovakve i onakve. Hrvatska može biti primjer za standarde poštivanja prava nacionalnih manjina i ovakvi pojedinci bace sjenu na sve to. Treba razvijati toleranciju i duh. Možda je dobro da smo kao javnost senzibilizirani na ovakve situacije, kako bismo kritizirali i poslali poruku nedopustivosti jednoga takvog ponašanja.

Kako komentirate činjenicu da će se u Vukovaru održati prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina?

To je teško reći. To su vrlo teška i složena kaznena djela ratnih zločina gdje počinitelja nekad nema području Republike Hrvatske, gdje su svjedoci na drugim prostorima. Što se prosvjeda tiče, mi smo demokratska zemlja i svatko može u ovkviru prosvjeda istaknuti svoje mišljenje.

Nedovoljno se procesuiraju i zločini počinjeni s hrvatske strane.

I s jedne i s druge strane ima kritika, ali u povijesti ratovanja ne postoji situacija u kojoj je apsolutno sve riješeno.

Državni vrh pozdravio je Mirka Norca, koji je osuđen za ratni zločin.

On je odslužio kaznu, stvar je pojedinaca. Ako je odslužio kaznu i prošao proces rehabilitacije, to je smisao kazne, da se počinitelj rehabilitira u društvo.

Znači li to da i Vojislav Šešelj u Srbiji može biti poželjan član društva? Aleksandar Vučić također je izrekao neprihvatljive stvari o Hrvatskoj.

To je stvar njihovog pravosuđa, ali oni će morati na putu u Europsku uniju riješiti problem uloge i agresije na Hrvatsku. Ako misle s tom retorikom i stavovima biti punopravna članica Europske unije, to nije samo pitanje Hrvatske nego i svih drugih članica kojima je to neprihvatljivo.

Kad je u pitanju Ovršni zakon, kako komentirate da će biti omogućena zatvorska kazna umjesto ovrhe?

Takve stvari postoje i danas, postojale su i prije, ali Ovršni zakon tek je u nacrtu, imali smo okrugli stol gdje smo razgovarali sa stručnjacima, imat ćemo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, prvo i drugo čitanje i onda ćemo proći sve točke. Ne zvuči humano, ali sva zakonodavstva to imaju. Mislim da je rješenje bolja zaposlenost. Ovrhe i blokade nisu posljedica Ovršnog zakona, nego toga što ljudi nemaju novca za plaćanje obaveza koje su potpisali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Oporba skupila potpise za opoziv ministara Tolušića, Žalac, Kujundžića i Pavića pa čeka Plenkovićev potez

Objavljeno

na

Objavio

Zadnjega dana zasjedanja prije ustavne stanke, u ponedjeljak, Klubovi zastupnika SDP-a i Mosta napisali su i prikupili dovoljan broj potpisa za upućivanje u saborsku proceduru svoje prijedloge za opoziv nekoliko ministara.

SDP traži smjenu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac.

U planu su imali i zahtjev za opozivom ministra državne imovine Gorana Marića, ali on ih je “preduhitrio” podnošenjem neopozive ostavke. Most svojim zahtjevima želi da Vladu napusti ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.

SDP-ovac Arsen Bauk se poziva na prošlotjednu izjavu premijera Andreja Plenkovića da „kao predsjednik HDZ-a ne želi da bilo kakve insinuacije medijske, u javnom prostoru, a koje imaju bilo kakvu aluziju na neprimjerene radnje, ne dopuste da se ugrozi rad stranke, Vlade i politika HDZ-a“, pa su vođeni tim kriterijem “detektirali” ministre Tolušića, Žalac i Gorana Marića kao one koji trebaju otići iz Banskih dvora.

U zahtjevu za opozive ministara navode afere koje su otkrili mediji.
Razlozi za smjenu ministrice Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi mercedes“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem, prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.

Tolušićevu smjenu SDP-ovci traže zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.

Usto, SDP-ovci smatraju da je razlog za Tolušićev odlazak iz Vlade i to što je njegovu kuću gradila tvrtka “Građevinarstvo Horvat” koja je, dok je Tolušić bio župan, često poslovala sa Županijom, do obnove škola preko gradnje društvenog doma do doma zdravlja.

Mostovac Nikola Grmoja podsjeća da su i prije godinu dana tražili Kujundžićevu ostavku i tada su nabrojili 50 razloga zbog kojih bi, prema njima, trebao otići, a svima je zajednički nazivnik izostanak reformi u svim segmentima zdravstvenoga resora i nadležnosti ministra Kujundžića.

Pavićev odlazak, pojašnjava Grmoja, zahtijevaju zbog korištenja javnoga novca za protureferendumsku kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, a za koju je Pavić tvrdio da nije riječ o kampanji “protiv” nego o upoznavanju javnosti s dobitima koje donosi mirovinska reforma, koja je startala pet mjeseci prije nego što je on krenuo u objašnjavanje prednosti reforme.

I SDP i Most za sada ne najavljuju kada će točno u saborsku proceduru uputiti svoje prijedloge, nego taktiziraju i čekaju Plenkovićevu najavljenu rekonstrukciju Vlade, o kojoj bi se Sabor, prema trenutačno raspoloživim informacijama, mogao očitovati potkraj tjedna na izvanrednoj sjednici.

Ne bude li samo jedan od četvero navedenih ministara obuhvaćeno kadrovskim promjenama u Banskim dvorima, sasvim je sigurno da će tijekom ustavne stanke biti sazvana još jedna izvanredna sjednica Sabora.

Ustav predviđa da se zahtjev za opoziv ministra preda predsjedniku Sabora, čime se smatra automatski uvrštenim u dnevni red, i od tog trenutka počinju teći proceduralni rokovi.

Vlada se mora o tom zahtjevu očitovati u roku od osam dana, a Sabor o tome raspraviti i glasovati u razdoblju najmanje sedam, a najviše 30 dana. U tom pogledu Ustav ne prepoznaje dvomjesečnu stanku u radu parlamenta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HNS: Očekujemo učinkovitu rekonstrukciju Vlade

Objavljeno

na

Objavio

HNS je u ponedjeljak, nakon što je ministar državne uprave Goran Marić podnio ostavku, objavio kako očekuje učinkovitu rekonstrukciju Vlade.

“Nakon ostavke ministra Lovre Kušćevića i danas ministar Gorana Marića u HNS-u možemo samo ponoviti da očekujemo učinkovitu rekonstrukciju Vlade”, priopćio je HNS.

U HNS-u pritom smatraju da ona ne smije biti kozmetičke naravi, već za cilj mora imati veću efikasnost i podizanje reformskih procesa u višu brzinu.

“Kao liberali pozdravljamo i mogućnost smanjenja broja ministarstava, ali ponovno s jasnim planom i ciljem u nadolazećem razdoblju”, stoji u priopćenju HNS-a.

(Hina)

 

Goran Marić – ‘Vratio sam mobitel, nisam više dostupan – Ne prihvaćam udar na svoju obitelj’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari