Pratite nas

Politika

Bošnjaković o promjenama koje nastupaju s Istanbulskom konvencijom

Objavljeno

na

Ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, gostovao je na N1 studiju uživo i komentirao stupanje na snagu Istanbulske konvencije, kao i druge aktualne teme.

Što se mijenja od danas po pitanju Istanbulske konvencije? Hoće li ona ostati mrtvo slovo na papiru?

Naravno neće ostati Istanbulska konvencija ostati mrtvo slovo na papiru, ja bih rekao da smo mi puno prije ratifikacije Istanbuilske konvencije neke zakone mijenjali, neke nove donijeli, koji sadržavaju mjere i standarde koje konvencija propisuje. U Ministarstvu pravosuđa smo počeli s time još 2011. godine. Prošle godine smo donijeli snažne izmjene Zakona o kaznenom postupku, koji jasno definiraju položaj žrtve nasilja u obitelji i koji propisuju visoke standarde zaštite tih žrtava. U postupku suočavanja žrtve s nasilnikom opet žrtvi stvara stresove pa smo uredili procesom da žrtva ne bude u izravnom kontaktu s nasilnikom.

Hoće li se još toga mijenjati?

Naravno, bit će potrebe mijenjati zakone, ali ključ je u dobrim praksama. Morat ćemo osigurati više skloništa, službi za pružanje psihosocijalne pomoći, ali što se tiče samih izmjena zakona, one bez dobre prakse ne znače ništa. Mi smo već dio zakona i promijenili, od 1. siječnja je u primjeni novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, to je potpuno novi zakon koji je donesen prije Istanbulske konvencije, a primjenjuje sve standarde koje ona zahtijeva od nas. U ministarstvu je osnovano i povjerenstvo koje prati primjenu tog zakona i krajem godine će donijeti izvješće i analizu.

Jeste li svjesni da su sudovi najveći problem? Imamo dobre zakone, ali kad dođe do sudova, tu nastaju problemi.

Povjerenstvo radi i za ovu godinu će sastaviti analizu i vidjet ćemo koji su segmenti gdje trebamo napraviti bolje iskorake. Ne bih se složio s vama, ne na način da želim izbjeći odgovornost sudova, sporo sudovanje i slično. Stvar dođe na sud kad se nasilje dogodilo, a najvažnija je stvar prevencija. Što se kaznene politike tiče, teško je pričati, jer svaki je predmet priča za sebe. Sudac u okviru spoznaja otegnotnih i olakotnih okolnosti stvara presudu. Što se tiče nasilja, važna je brzina, ali ne samo u suđenju, nego u djelovanju svih tijela kad se žrtva javi, i tu mora biti promptna reakcija.

Ističete važnost prevencije, postoji li akcijski plan za primjenu Konvencije?

Mi imamo komunikaciju među resorima i gledamo koji resor u kojem segmentu treba bolje reagirati. Važno je što imamo povjerenstvo unutar ministarstva koje će to proučiti. Onda ćemo u suradnji s drugim ministarstvima multidisciplinarno nastupiti i poduzeti korake za praktične mjere koje će dovesti do boljih stanja. Nasilje je nešto što se ne isplati, ne rješava nikakav problem i proizvodi dodatne probleme. Ono je i odraz lošeg stanja u društvu i situacija u kojima se ljudi nalaze. Postoje neke emotivne veze gdje je nemoguće intervenirati i ući u odnose dvoje ljudi, stvar eksplodira i dogodi se nasilje.

Planirate li organiziranu edukaciju i službenika u centrima za socijalnu skrb, sudaca, državnih odvjetnika, policajaca?

Da, imamo pravosudnu akademiju kao neovisnu ustanovu koja se bavi cjeloživotnom edukacijom naših sudaca i tu stavljamo teme koje su zanimljive i koje imaju prioritet. Ove i idućih godina imat će na dnevnom redu teme koje će raditi sa sucima koji su specijalizirani za tu materiju i promatrati praksu zemalja koje su otišle puno dalje u svemu tome.

Istanbulska konvencija podrazumijeva i financijsku pomoć žrtvama, a Hrvatska je postavila rezervu po pitanju isplate novca. Zašto?

Želimo da to bude vezano uz ono što se dogodilo na našem prostoru i za naše građane, a ne da bi mi platili naknadu štete za nešto s čime hrvatski građani nemaju veze.

Žrtve će moći dobiti financijsku naknadu?

Da, moći će je dobiti. Postavit će zahtjev u postupku, gdje će nadležno tijelo odlučiti o tome.

Bivša premijerka Jadranka Kosor gostovala je u Novom danu i komentirala primjenu Istanbulske konvencije kroz prizmu hrvatske politike i rekla je da se ništa osobito nije promijenilo. Spomenula je i slučaj župana Tomaševića. Je li to dovoljno?

Nažalost, po jednom događaju ne možemo mjeriti sustav, imamo poprilično dobro izgrađen normativni sustav i u budućnosti, kad stvari budu bolje funkcionirale, uvijek ćemo moći izvući konkretan primjer i reći da nismo reagirali. Ovdje je doista situacija takva, znamo kakva su pravila u odabiru župana, kad se može razriješiti, a ovdje se HDZ očitovao tako što je isključio njega iz stranke. Tu postupak još uvijek nije završen, i u tom slučaju bilo je različitih izjava.

Protivnici Istanbulske konvencije navodili su kao glavni problem gubljenje suvereniteta GREVIO kao naddržavno tijelo, koje će tjerati da provode Konvenciju?

To nije točno. Mi sve mjere koje radimo, napravili smo mnoge i većinu njih i prije ratifikacije, zato što sve radimo radi nas samih, želimo biti bolje i kvalitetnije društvo. GREVIO je međunarodno tijelo, koje će u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju, dati izvješća gdje smo, što treba poboljšati, kakve mjere donijeti da bismo bili još uspješniji. Svaka njihova preporuka je dobrodošla, svaki njihov prijedlog je dobrodošao, ali priča da smo zbog GREVIO-a izgubili suverenitet je besmislica.

Istanbulska konvencija u Saboru izglasana je uz pomoć oporbe. Koliko je to opasno za razdore u HDZ-u?

Ovo je pitanje koje smo prošli i koje je društvo dosta podijelilo, jer u srži Istanbulske konvencije je zaštita od nasilja nad ženama, zaštita od nasilja u obitelji. To je temelj. Iz toga su se izvukle priče da će doći neka nova ideologija i slično.

Hoće li i kod zakona o pobačaju u HDZ-u biti dopušteno glasanje po savjesti?

Ja to ne mogu znati.

Kakav zakon očekujete?

To ćemo vidjeti, postupak je pred nama, potrebno je provesti savjetovanje, stručnjaci trebaju dati svoje mišljenje, Ustavni sud je dao, treba dati vremenu da vidimo što će biti.

Kako komentirate ovo curenje informacija u aferi SMS? Kako vozač može znati koga se prisluškuje?

Brine me. Mislim da je to pojava koja dosta ugrožava sustav sigurnosti i tu je potrebno poduzeti neke mjere. Nije dobro da netko unutar sustava ima komunikaciju s drugim miljeom i da ta komunikacija zaprečava našem sustavu da može raditi svoj posao. To nije u redu, ali to su stvari koje se događaju ispod stola i teško im je ući u trag. Provjere tih ljudi moraju biti sustavnije. Ovo je jedan od primjera gdje se pokazuje da to nije dobro funkcioniralo.

Jesu li se lažni SMS-ovi koristili u obračunima unutar HDZ-a?

Ja to ne znam, to je stvar sudskog postupka. To je dosta slatka tema za medije gledati i izvještavati da su veliki i snažni potresi unutar HDZ-a, ali sve važne odluke u HDZ-u donose se jednoglasno. Brkić je potpredsjednik Sabora, dobro obavlja svoj posao, a na institucijama je također da rade svoj posao.

Hrvoje Zovko dobio je otkaz na javnom servisu, jer je proveo verbalno nasilje nad urednicom i vikao na nju. Kako to komentirate?

Ne znam same činjenice, ali tko god je dobio otkaz, mnogi ljudi u Hrvatskoj dobivaju otkaz, ali svima je otvoren postupak zaštite radnih prava. Ako je razlog povišena rasprava povišenih tonova, ne može biti razlog za otkaz, osim ako se nisu prešle neke granice, ali ne znam konkretne informacije o slučaju.

Kako komentirate napad na Milorada Pupovca?

To najoštrije osuđujem i vjerujem da će policija pronaći počinitelje i da će se izvesti sankcije da se nešto događa. Možemo se slagati i imati stavove ovakve i onakve. Hrvatska može biti primjer za standarde poštivanja prava nacionalnih manjina i ovakvi pojedinci bace sjenu na sve to. Treba razvijati toleranciju i duh. Možda je dobro da smo kao javnost senzibilizirani na ovakve situacije, kako bismo kritizirali i poslali poruku nedopustivosti jednoga takvog ponašanja.

Kako komentirate činjenicu da će se u Vukovaru održati prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina?

To je teško reći. To su vrlo teška i složena kaznena djela ratnih zločina gdje počinitelja nekad nema području Republike Hrvatske, gdje su svjedoci na drugim prostorima. Što se prosvjeda tiče, mi smo demokratska zemlja i svatko može u ovkviru prosvjeda istaknuti svoje mišljenje.

Nedovoljno se procesuiraju i zločini počinjeni s hrvatske strane.

I s jedne i s druge strane ima kritika, ali u povijesti ratovanja ne postoji situacija u kojoj je apsolutno sve riješeno.

Državni vrh pozdravio je Mirka Norca, koji je osuđen za ratni zločin.

On je odslužio kaznu, stvar je pojedinaca. Ako je odslužio kaznu i prošao proces rehabilitacije, to je smisao kazne, da se počinitelj rehabilitira u društvo.

Znači li to da i Vojislav Šešelj u Srbiji može biti poželjan član društva? Aleksandar Vučić također je izrekao neprihvatljive stvari o Hrvatskoj.

To je stvar njihovog pravosuđa, ali oni će morati na putu u Europsku uniju riješiti problem uloge i agresije na Hrvatsku. Ako misle s tom retorikom i stavovima biti punopravna članica Europske unije, to nije samo pitanje Hrvatske nego i svih drugih članica kojima je to neprihvatljivo.

Kad je u pitanju Ovršni zakon, kako komentirate da će biti omogućena zatvorska kazna umjesto ovrhe?

Takve stvari postoje i danas, postojale su i prije, ali Ovršni zakon tek je u nacrtu, imali smo okrugli stol gdje smo razgovarali sa stručnjacima, imat ćemo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, prvo i drugo čitanje i onda ćemo proći sve točke. Ne zvuči humano, ali sva zakonodavstva to imaju. Mislim da je rješenje bolja zaposlenost. Ovrhe i blokade nisu posljedica Ovršnog zakona, nego toga što ljudi nemaju novca za plaćanje obaveza koje su potpisali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić naglasila važnost reforme izbornog zakona u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska šefica diplomacije izrazila je u ponedjeljak svojim kolegama iz Europske unije zabrinutost činjenicom da je Hrvatima u BiH, treći put od potpisivanja Daytonskog sporazuma, onemogućeno da izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Marija Pejčinović-Burić sudjelovala je na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Luxembourgu na kojem je svojim kolegama iz EU naglasila važnost reforme izbornog zakona u BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, koji bi zajamčio jednakost triju konstitutivnih naroda u BiH i osigurao izbor legitimnih predstavnika na svim razinama.

Zbog važnosti ovog pitanja predložila je da se ova tema u najkraćem roku stavi na dnevni red Vijeća za vanjske poslove, stoji u priopćenju.

Ministri su razgovarali i o situaciji u Libiji uz fokus na politički proces i stvaranje pretpostavki za održavanje izbora te ukupnu stabilizaciju zemlje.

S UN-ovim visokim povjerenikom za izbjeglice Filippom Grandijem i glavnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije Antonijom Vitorinom ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o vanjskim aspektima migracija. Ministrica Pejčinović Burić kazala je kako se Hrvatska zalaže za strateški, sveobuhvatni i integrirani pristup Europske unije u odgovoru na izazov migracija.

Uslijed kontinuiranog pogoršavanja situacije u Srednjoafričkoj Republici tema razgovora bio je i daljnji pristup i angažman EU-a u potpori stabilnosti, miru i razvoju ove zemlje.

Ministri su razgovarali i o daljnjem pogoršanju situacije u Venezueli te učincima tamošnje krize na širu regiju, posebno u svjetlu pojačanih migracijskih pritisaka na države u okruženju. Razmotrene su i mogućnosti pružanja humanitarne potpore kao i pomoć u otvaranju puta za politički proces, stoji u priopćenju.

Nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove, Pejčinović Burić je sudjelovala i na ministarskom sastanku Istočnog partnerstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Pokušaj zataškavanja i moralnog opravdavanja zločina

Objavljeno

na

Objavio

Pobjednici, pogotovo kada trijumfiraju na izborima, euforično slave pobjedu. U izbornom stožeru Željka Komšića, nakon što je postalo jasno da će on uvjerljivo pobjediti Dragana Čovića, bar na osnovu onog što se vidjelo na ekranu za vrijeme njegovog televizijskog obraćanja, ne samo da nije bilo euforije, već se uopće nije slavilo. Što više vladala je komorna atmosfera dok se “pobjednik obraćao javnosti”.- Nemate razloga brinuti se, ja ću biti i vaš predsjednik, bez obzira što vi niste glasali za mene, poručio je Komšić svojim sunarodnjacima, dok je iza njeg stajao Hrvatofob Reuf Bajrović jedan od arhitekata Komšićevog uspijeha temeljenog na mržnji prema Hrvatima i sotoniziranje Čovića. Iz obraćanja kojeg mu je, vjerojatno koncipirao dvojac Bajrović- Suljagić, nedvosimsleno  se može isčitati Komšićevo priznanje kako je on nametnut Hrvatima, s kojima osim imena nema ničeg zajedničkog.

Iz onog što se vidjelo na televizijskim ekranima stekao se dojam kao da su i on sam i njegovi sljedbenici bili zatečeni, bolje reći zaprapašteni izbornom “pobjedom”. Kao da su se pitali što uradismo, ili tko ovo uradi? Kako što se pita zločinac, nakon što iz mržnje usmrti žrtvu, ili organizira ubojstvo. Zatečenost “uspjehom” Željka Komšića, razumnjiva je zbog činjenice kako je po broju osvojenih glasova, njegov “izborni trijumf” višestruko nadmašio rezultat njegove Demokratske fronte. Što će reći kako je “u zločinu” netko sa strane imao prste, presudio žrtvi.

U isto vrijeme kolone automobila sa zalenim zastavama su trubile ulicama Sarajeva slaveći pobjedu Stranke demokratske akcije, dok je lider ove stranke pravdao preglasavanje Hrvata u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći kako je Komšićeva pobjeda u skladu s ustavom i zakonom, te da se u ovom zemlji “neće raditi po željama Dragana Čovića”. S kolikim brojem glasova je SDA sudjelovala u prljavoj raboti nametanja Komšića Hrvatima, teško je reći, ali izjave Bakira Izetbegovića u izbornoj noći i tijekom predizborne kampanju, jasno ukazuju- sigurno ne mala.

Dvostruka igra

Poglavar Islamske zajednice reis-ul-lema Husein efendija Kavazović nekoliko dana prije izbora u intervju Večernjem listu poručio je, međutim, kako “nije dobro da jedan narod bira zastupnike iz drugog naroda”.

Ta njegova izjava među Hrvatima u BiH dočekana je s odobravanjem i olakašenjem. Znatan dio Hrvata vjerovao je kako će resova izjava muslimanske vjernike odvratiti od namjere da Hrvatima određuju tko će ih predstavljati. Efendijine riječi, istovremeno su, na Hrvate djelovale apaurinski, kao i kampanja HDZ BiH, kojom se “prijateljima Bošnjacima pružala ruka”, klelo u ljubav prema Domovini”, kako bi se omekšala odioznost koju su Komšić, i njegovi politički i medijski pomagači stvarala prema Čoviću i HDZ-u. Zbog toga je, uz ostalo, izostao masovni izlazak Hrvata na birališta, kako bi spriječili majorizaciju. Uljujani su bili u uvjerenje, kako se ovaj (treći) put to neće dogoditi.

Oni koji su sumnjali u iskrenost reisovih riječi, ispostavilo se, bili su u pravu, nakon što su mediji objavili da su imami na džumama vjernicima preporučivali da glasaju za Džaferovića i za Komšića.- Pa, ako su u porodici tri člana s pravom glasa, neka dva glasa idu Džaferoviću, a jedan Komšiću”, glasio je, prema medijskim objavama, naputak imama vjernicima.Jesu li oni to radili bez znanja reisa Kavazovića, ili po njegovoj instrukciji, ostaje da nagađamo?

Zataškavanje i moralno opravdavanje zločina

Nakon tjedan dana šutnje političkog i medijskog Sarajeva, tjedan u kojem su hrvatski mediuji i političari iskazivali ogorčenost nametanjem Komšića, uslijedit će “kontranapad iz Sarajeva- “zataškavanje i moralno opravdavanaje zločina”. Kada izgovaramo zločin obično mislimo na onaj najgori- ubojstvo čovjeka, lišavanje života. No, kada razložimo tu riječ, vidjet ćemo njezino jasno zanačenje: zlo-činiti. A zlo činiti, nedvojbeno znači i drugima oduzimati prava. Nema sumnje kako je odzimati pravo Hrvatima da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih, zlo-učinjeno, ili učinjen zločin prema jednom narodu.

Novinarka Dženana Karup Druško, koja je stekla slavu medijskim istraživanjima zločina kojeg su počinili pripadnici HVO-a nad Armijom BiH, ne i višesruko brojnijih zločina ARBiH nad Hrvatima, likujući zbog pobjede Komšića koji je, “pomeo Čovića” pokušala je moralno opravdati gaženje izborne volje Hrvata tvrdnjom “kako su za Komšića glasali građani, dok Čović nema legitimitet predstavljati Hrvate, jer većina Hrvata za njega nije glasovala”. Piscu ovih redaka nedavno je novinar u dopisništvu BHRT-a u Mostaru prenio pitanje urednice iz Sarajeva, “kako komentiram to što je Komšić pobjedio u urbanim sredinama, dok su za Čovića glasali Srbi”? Izbjegavanje spominjanja nacionalnog određenja Komšićevih glasača i osporavanje uvjerljive pobjede Čovića, među hrvatskim biračima, nije ništa drugo do pribavljanje alibija za učinjeni zločin.

Na isti način se može tumačiti i tvrdnja kako će Komšić u tročlanom Predsjedništvu BiH u kojem po Ustavu trebaju sjediti Bošnjak, Hrvat i Srbin, predstavljati građane, dok će Džaferović, i Dodik predstavljati Bošnjake i Srbe. Na tu tvrdnju dužnosnika DF-a izrečenu u emisiji Zabranjeni forum, Nove bh televizije (bivša Pink BiH) izostalo je logično pitanje, a tko će onda predstavljati Hrvate? I tko im to pravo oduze?

No, pobornici zločina majorizacije Hrvata i na to imaju lakonski odgovor: “Sve je po Ustavu i zakonu”.

Tko god pažljivo pročita Ustav jasno mu je kako su ustavotvorci, potpisnici Daytonskog sporazuma, predvidjeli da će Hrvata, Bošnjaka i Srbina, birati Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Nametnutim Izbornim zakonom, to što u Ustavu nije jasno definirano, omogućeno je da se zloupotrijebi, odrednicom da se iz, izvorno, hrvatsko bošnjačke Federacije, kao jedne izborene jedinice s višestruko brojnijim Bošnjacima, biraju dva člana Predsjedništva, jedan iz reda Bošnjaka i jedan iz reda Hrvata- u Predsjedništvo BiH.

To što pisac ovih redova, ili bilo tko drugi, tvrdi kako je nešto neustavno, nema, međutim, nikakvu pravnu snagu. To treba reći Ustavni sud BiH, kao vrhovni tumač Ustava, i zato je neobično važno uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH, da ocjeni ustavnost odredbe Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jer je očito da ona omogućava gaženje prava jednog naroda.

Jedanako tako i tvdnja kako je izbor Željka Komšića u skladu sa zakonom, ne znači kako je to ispravno i dobro. Jer, kao što reče premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić i masovna pogubljenja Židova, Roma i drugih obavljana su po zakonima nacističke Njemačke, pa nitko normalan neće reći kako to nije zločin, samo zato jer je činjen u skladu sa zakonom.

Osim moralnog opravdavanju zločina, pobornici majorizacije Hrvata idu korak dalje, pa oduzimanje prava Hrvatima u političkom zastupanju, njihovim preglasavanjem, nastoje predstaviti kao moralni imperativ “građana i patriota”, svaljivanjem krivnje za to na Čovića i HDZ.

Kažu Čović se grlio s ratnim zločincem (Dariom Kordićem) i slavio udruženi zločinački podhvat ( obljetnice uspostave HR HB). Zato smo mi, hoće reći,  zahvaljujući našoj brojnosti i moralnoj superiorniji, preglasali vas fašiste. Oduzeli vam pravo birati, jer vi to ne zaslužujete. Čisti nacizam.

To je tipično obrazloženje nasilnika, koji za premlaćivanje ili ubojstvo žene, nastoji opravdati zločin prebacujući krivnju za svoj postupak na žrtvu: “Pa, sama je to tražila”. “Ona je kriva zato što sam ju ubio.” Usput govoreći jedan od arhitekata Komšiševog uspijeha- Emir Suljagić, kakve li slučajnosti, i jeste obiteljski nasilnik- čovjek koji je tukao vlastitu suprugu.

Zlo činiti- a dobru se nadati?

Bošnjaci koji su glasajući za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, oduzeli Hrvatima pravo izabari svog predstavnika u najviši organ države BiH, trebali bi se zapitati, kako bi se osjećali kada bi Hrvati, kao, hipotetski govoreći, brojniji narod u FBiH, izabrali Fikreta Abdića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uz objašnjenje da su Bošnjaci sami zato krivi, ili drugi kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer su odavali počast ratnom zločincu Rasimu Deliću i slavili zločine Armije RBiH nad Hrvatima, kao vojne pobjede.

Da zaključimo. Nametanjem Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, suprotno većinskoj izbornoj volji Hrvata, Hrvatima su oduzeta prava političkog predstavljanja. Zlo je učinjeno i zlo se ne može opravdati. Na narodna mudrost kaže- ne može se zlo činiti, a dobru se nadati.

Milan Šutalo/hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari