Projektom je planirana procjena brojnosti populacije prikanca, GIS mapiranje izvorišta iz kojih prikanac izlazi u sezoni mriještenja (odnosno ulazi u sezoni niskog vodostaja), te izrada Akcijskog plana za zaštitu ove vrijedne vrste.
Prvim terenskim istraživanjima počele su aktivnosti projekta “Očuvanje steno-endemske vrste prikanca (lat. Phoxinellus pseudalepidotus) na Mostarskom Blatu”. Prikanac još uvijek nedovoljno istražena vrsta, zanimljiva je za mnoge istraživače, pa tako od 2000. godine raste znanstveni interes za prikanca.
Znanstvenici Bogutskaya & Zupančič (2003.) identificirali su prikanca kao endemsku vrstu ribe u Mostarskom blatu te proveli prvu studiju o životnom vijeku, staništu, mriještenju te ostalim biološkim karakteristikama.
Prikanac živi do 4 godine, spolno sazrijeva već u prvoj godini života, a mrijesti se više puta u razdoblju većeg vodostaja na Mostarskom blatu (koje traje od kraja siječnja do kraja svibnja). Kada Mostarsko Blato nije poplavljeno živi pod zemljom. U istraživanjima koja su uslijedila znanstvenici sa Sveučilišta u Mostaru i Sarajevu zaključili da je prikanac steno-endemska vrsta, odnosno vrsta koja se nalazi isključivo na području Mostraskog blata.
Izgradnjom hidroelektrane HE Mostarsko Blato (2010.), dodatnim radovima na izgradnji ceste i ilegalnim odlaganjem smeća zatrpana su pojedina izvorišta iz kojih prinakac izlazi i ponire što je uzrokovalo uz pretjeran ulov, krivolov, smanjenje brojnost populacije. Prikanac je zbog svih ovih činjenica uvršten na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).
U cilju zaštite ove iznimno važne vrste osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF). Na projektu je angažiran prof.dr.sc. Jerko Pavličević s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je s timom znanstvenika i stručnjaka započeo aktivnosti istraživanja riba na području Mostarskog blata.
Projektom je planirana procjena brojnosti populacije prikanca, GIS mapiranje izvorišta iz kojih prikanac izlazi u sezoni mriještenja (odnosno ulazi u sezoni niskog vodostaja), te izrada Akcijskog plana za zaštitu ove vrijedne vrste.
Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušat će se procjeniti svi uzroci smanjenja populacije prikanca, te predložiti mjere zaštite kako bismo očuvali ovu vrstu, ali i sveukupnu bioraznolikost Mostarskog blata, područja koje spada u najljepše prirodne rezervate Bosne i Hercegovine. Projekt će trajati godinu dana sa završnom konferencijom organiziranom u lipnju 2021. godine. (Fena)
