Zakon o “Za dom spremni” ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je dovoljno jasnim, naglasivši da sudovi o svakom slučaju odlučuju pojedinačno i neovisno.
Policija prijavljuje, sudovi odlučuju
Božinović je izjavio kako policija prijavljuje povike “Za dom spremni” kada prikupi dovoljno dokaza. Dodao je da sudovi donose odluke samostalno jer ne postoje dva identična slučaja. Time se, istaknuo je, osigurava poštivanje zakonskog postupka.
Govoreći o presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, koji je 26-godišnjaka oslobodio krivnje za narušavanje javnog reda i mira, ministar je podsjetio da policija već uložila žalbu. Napomenuo je da nije primjereno komentirati odluke dok je postupak u tijeku.
Jasnoća zakona i sloboda izražavanja
Na pitanje treba li mijenjati zakon, ministar je rekao da je zakon o “Za dom spremni” dovoljno jasan. Prema njegovim riječima, uvijek će postojati nove okolnosti koje zakon ne može izričito predvidjeti. Upravo zato sudovi imaju važnu ulogu u tumačenju i odlučivanju.
Dodao je da bi, da je sudac, odluku donosio prema savjesti i okolnostima slučaja. Pritom bi razmotrio je li izjava bila prijetnja ili uvreda, ili je pak riječ o slobodi govora. Podsjetio je i da je sporni pozdrav nekima bio ratni poklič tijekom Domovinskog rata.
Rasprava o regulativi “Chat Control”
Božinović se osvrnuo i na kritike SDP-a zbog europske regulative “Chat Control”. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je da ta regulativa ugrožava privatnost građana. Ministar je to odbacio, naglasivši da odluka još nije donesena i da se razgovori vode na stručnoj razini.
Objasnio je da većina država, uključujući Hrvatsku, smatra nužnim regulirati online sadržaj zbog porasta slučajeva seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Prema njegovim podacima, u Hrvatskoj se godišnje prijavi između 400 i 500 takvih kaznenih djela, a stvarni broj je i veći.
Hrvatska traži ravnotežu između sigurnosti i prava
Prema Božinovićevim riječima, cilj je pronaći rješenje koje će zaštititi djecu, ali i očuvati temeljna prava građana. Dok neke zemlje poput Mađarske, Poljske i Bugarske otvoreno odbijaju regulativu, većina država podupire nastavak razgovora.
Božinović je zaključio da Hrvatska želi ostati odgovorna i odlučna u zaštiti djece na internetu, ali i u očuvanju slobode pojedinca. Naglasio je da je riječ o ozbiljnom pitanju koje traži ravnotežu, a ne populističke rasprave.
Hina/Kamenjar.com
Industrija ustaša – kako od povijesnog pojma napraviti strašilo za mase
