Pratite nas

Razno

Brašančevo (Tjelovo)

Objavljeno

na

Tjelovo je katolički blagdan koji se slavi u četvrtak poslije nedjelje Presvetog Trojstva.

U nekim hrvatskim krajevima ovaj blagdan se zove i  Brašančevo  a potječe iz 18.stoljeća.

Riječ Brašančevo dolazi od riječi  brašno, od čega se pravi kruh a kruh u pretvorbi u sv. Misi postaje Kristovo Tijelo. Ovaj blagdan je ujedno i spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak.

 Hostijarsz Blagdan se pojavljuje u 13. stoljeću kada se augustinskoj redovnici sv. Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punog mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja.Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao jednu svetkovinu koja Crkvi nedostaje  a kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na zamolbu sv. Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji dao uvesti blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije.Sv.Julijana i njeni suvremenici širili su ideju toga blagdana  u cijeloj Crkvi.

  Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo godine 1263. u mjestu Bolseni u Italiji. Jedan je svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv.Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

  Nakon ova dva događaja tadašnji papa Urban IV.  08.09.1264. objavljuje bulu kojom ustanovljuje blagdan Tjelova (Euharistije)  želeći tu svetkovinu  proširiti na cijelu Crkvu.

No brza smrt ga je spriječila u tome.Tek u 14. st. papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

  Događaj, sličan onome u Bolseni, zbio se god. 1411. i u Hrvatskoj, u Ludbregu: Za najvažnijeg dijela sv.mise –pretvorbe-  kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo a vino u Krv Isusovu, svećenik je posumnjao u ovo čudo.

Tada je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Silno zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem, brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu. Taj događaj temeljito je ispitivao papa Julije II. (1503-1513.).Zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu ali je dozvolio javno štovanje relikvije što čini i njegov nasljednik papa Leon X.

  Svetkovina Tjelova je povezana sa procesijama. Prva Tjelovska procesija  održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća. Taj običaj se u 14. st. raširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Svojim sudjelovanjem u procesiji krenimo za Kristom,posvjedočimo svoju vjeru, sačuvajmo našu lijepu kršćansku tradiciju i običaje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

CroElecto – Iako još nije službeno objavila kandidaturu Kolinda Grabar Kitarović uvjerljivo najpopularnija

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici za SDP bi glasalo 23,32%, a za vladajući i više od pola desetljeća prvi po anketama HDZ 21,20%. HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje jesu li zadovoljni Plenkovićevim vođenjem stranke. Iako je 50,56% HDZ-ovih birača odbilo odgovoriti na pitanje, nezadovoljstvo Plenkovićem iskazalo je 28,89%, dok je samo 20,56% izrazilo zadovoljstvo smjerom u kojem Plenković vodi HDZ.

Za listu Mislava Kolakušića ovoga bi mjeseca glasalo više ljudi nego za Živi zid. Kolakušić bi računao na 2,94%, a Živi zid na 2,83%. Neovisni za Hrvatsku zabilježili su 2,71%. Drugim riječima, da su iduće nedjelje izbori, u Saboru bi sjedili SDP, HDZ i nacionalne manjine jer treća, četvrta i peta stranka zajedno nemaju ni 10%.

Neodlučnih ispitanika je čak 27,68%, a stranke sa značajnim postotkom još su HKS (2,12), Most, koji je potonuo na ispod 2% (1,88%) i stranka Ivana Pernara (1,06%). Preostale brojne stranke i nezavisne liste, uključujući GLAS i IDS (po 0,94%) ne prelaze jednopostotnu marginu.

Kolinda Grabar Kitarović, iako još nije službeno objavila kandidaturu, računa u lipnju na 28,05% potpore. Loš rezultat HDZ-a zasigurno joj je naštetio, ali je ona i dalje prva te sigurno ulazi u drugi krug. Zoran Milanović računa na potporu 23,63% ispitanika, što je gotovo jednak postotak onomu SDP-a i za uspjeh u drugom krugu, u koji po lipanjskom rezultatu ulazi, trebala bi mu znatno šira potpora. Miroslav Škoro približio se svojim posotoku Milanoviću te računa na potporu 20,85% ispitanika. Mislav Kolakušić će, prema svemu sudeći, još jedno vrijeme konzumirati mandat u Europskom parlamentu jer ga podupire tek 6,15% ispitanika. Ivana Pernara podupire 2,31%, Daliju Orešković 1,06%, Tomislava Panenića 0,58%, Katarinu Peović-Vuković 0,29%, a Vlahu Orepića dosad niti jedan ispitanik, dok ih je više od 17% neodlučno ili nevoljno odrediti se.

Oleg Butković najpozitivnije je doživljen ministar u Vladi (6,53%), a nakon njega najviše preferencija zabilježili su: Gabrijela Žalac (2,69%), Tomislav Tolušić (2,50%), Zdravko Marić (2,40%) te Darko Horvat (2,11%). Vrijedi napomenuti kako su ove niske postotke ministri, osim Butkovića, uglavnom zabilježili u svojim zavičajima, dok gotovo 80% ispitanika nije imalo namjeru pozitivno izdvojiti jednoga ministra.

Negativne ministre predvodi Marko Pavić (8,07%), a smjesta iza njega je Nada Murganić (7,78%). Milan Kujundžić (3,36%), Blaženka Divjak (3,27%) i Nina Obuljen-Koržinek (2,11%) kompletiraju popis pet negativaca među ministrima iz kojega su, uslijed podnesenih ostavki, naknadno izbačeni Lovro Kuščević te Goran Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Tvrtko Milović ponovno imenovan za glavnog urednika dokumentarnog programa BHRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Upravni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine potvrdio je imenovanje novinara Tvrtka Milovića na mjesto urednika dokumentarno suvremenog programa BHT-a na novi mandat od pet godina.

Ovu informaciju je za Radio Sarajevo potvrdio i sam Milović, koji je otkrio da se “novinari koji su tužili BHRT nisu pojavili na ponovljenom natječaju.”

Milović je ovu vijest također komentirao i na društvenoj mreži Facebook:

Milović mrzi malu djecu, Milović mrzi Sarajevo, Milović mrzi Bošnjake… bla bla bla. Sve nabrojano kako bi se ublažila šokantna informacija da je Milović opet bio najbolji kandidat za urednika Dokumentarno suvremenog programa BHT1, i da je kao takav po drugi put prepoznat od Upravnog odbora.

Ono što bi u normalnim okolnostima trebalo biti zanimljivije od izmišljotina koje mi se imputiraju već dvije godine, jeste činjenica da osoba koja je godinu dana tužbom tražila ponavljanje natječaja za urednika, i dobila na sudu – se uopće nije pojavila na ponovljenom natječaju!

I da ne pričam sad još stotinu stvari koje su se događale u pozadini… neki bi mogli izgubiti povjerenje u državne institucije, napisao je Milović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari