Najveći ratni zločin nad Hrvatima u BiH dogodio se u selu Briševo kod Prijedora, 24. i 25. srpnja 1992. godine. Ubijena su 67 civila – većinom žene, djeca i starci – u jednom od najstrašnijih pokolja Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini.
33 godine od pokolja u Briševu kod Prijedora
Danas se obilježava 33. obljetnica masakra u hrvatskom selu Briševo, četiri kilometra južno od Prijedora. Zločin su počinili pripadnici 5. Kozaračke i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske. Ubijena su 67 mještana hrvatske nacionalnosti.
Riječ je o najvećem stradanju Hrvata u jednom danu tijekom rata u BiH. Među ubijenima su članovi gotovo svih obitelji u selu: Matanović (13), Buzuk (10), Ivandić (9), Marijan (7), Mlinar i Komljen (po 5).
Među žrtvama su i Mladen Matanović te njegova dva sina: Ervin (16) i Johan (18). Najmlađa žrtva imala je 14 godina, a najstarija 81.
Zločin bez kazne i priznanja
Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini bili brutalni. Žene su prije ubojstva silovane, a muškarci mučeni – odsijecani su im nosovi, uši i spolni organi. Po brutalnosti i razmjerima, Briševo je simbol ignoriranog hrvatskog stradanja.
Iako je riječ o najmasovnijem pojedinačnom zločinu nad Hrvatima u BiH, pokolj nikada nije dobio pažnju koju zaslužuje. Nema pravne, političke ni medijske odgovornosti. Nitko do danas nije odgovarao za ovaj zločin, piše RTV HB
Medijska i politička šutnja
Trideset tri godine kasnije, bolna je spoznaja da šutnja i dalje traje. Osobito u hrvatskim medijima i institucijama. Briševo je izbrisano iz kolektivne memorije, kao da tog 24. i 25. srpnja 1992. nije ni bilo.
Dok drugi zločini – osobito nad Bošnjacima i Srbima – dobivaju institucionalnu i medijsku pozornost, žrtve Briševa ostaju izvan fokusa. Bez priznanja. Bez pravde. Bez spomen-obilježja. Bez države koja bi ih se sjećala.
Briševo ostaje rana na savjesti. Ne samo onih koji su šutjeli tada, nego i onih koji šute danas.