Hrvatska prema planu gospodarenja otpadom do 2035. godine treba smanjiti odlaganje otpada na 10 posto i povećati recikliranje na 65 posto, a u tome značajnu ulogu treba imati 11 centara za gospodarenje otpadom, od kojih su trenutno četiri u funkciji, četiri u izgradnji a tri u fazi pripreme.
U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije navode podatke iz 2024. prema kojima je u Hrvatskoj ostvareno 51 posto odlaganja otpada i 37 posto recikliranja komunalnog otpada. Ističu i da je u razdoblju od 2010. do 2024. godišnja količina odloženog otpada smanjena sa 94 posto na 51 posto odnosno za 43 posto, a godišnje količine recikliranog otpada su povećane s četiri na 37 posto odnosno za 33 posto.
Uz četiri centra za gospodarenje otpadom (CGO) koja rade, trenutno su četiri u izgradnji, za dva je u tijeku priprema dokumentacije za izgradnju a za jedan projektne dokumentacije.
Prema Planu gospodarenja otpadom centri su sastavni dio gospodarenja otpadom u okviru kružnog gospodarstva. Nakon što se na mjestu nastanka otpada izdvoje korisne frakcije otpada, koje će se reciklirati, preostali miješani komunalni otpad se odvozi u centre za gospodarenje otpadom gdje se obrađuje te se istovremeno iz njega izdvaja iskoristivi dio otpada.
U novim centrima će se obrađivati i odvojeno sakupljene vrste otpada, pa se prilikom planiranja kapaciteta centara za svaki izrađuje studija izvedivosti u skladu s projekcijama količina otpada koja će se prihvaćati.
U funkciji su CGO Marišćina, koji je ujedno i prvi izgrađeni centar u Hrvatskoj, te CGO Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje. Vlada je u prosincu 2025. osigurala novac za nastavak izgradnje još četiri centra za gospodarenje otpadom – Lučino razdolje, Piškornica, Lećevica i Babina Gora, u Ministarstvu kažu da je donesena Odluka o modelu financiranja izgradnje za još dva regionalna centra, i to ona slavonska, Orlovnjak i Šagulje.
Za CGO Zagreb priprema se projektna dokumentacija, model financiranja još treba utvrditi
Kad je riječ o CGO Zagreb u Resniku, koji treba pokrivati područje Zagreba i Zagrebačke županije, u tijeku je priprema projektne dokumentacije te je naknadno potrebno utvrditi model financiranja izgradnje.
Procijenjena vrijednost izgradnje iznosi 150 milijuna eura, a predviđeni kapacitet 180 tisuća tona godišnje, kažu u Ministarstvu. Projekt obuhvaća i izgradnju sedam pretovarnih stanica u gradovima Jastrebarskom, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Dugom Selu.
Za Primorsko-goransku županiju u funkciji je od 2017. CGO Marišćina, u općini Viškovo, s pretovarnim stanicama u Delnicama, Novom Vinodolskom, Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju, kapaciteta 100.000 tona godišnje, vrijednosti 36,8 milijuna eura.
Od 2018. u funkciji je i CGO Kaštijun za Istarsku županiju u Puli, s pretovarnim stanicama u Labinu, Pazinu, Buzetu, Umagu, Poreču i Rovinju, kapaciteta 90.000 tona godišnje, vrijednosti 36,8 milijuna eura.
O 1. siječnja 2023. radi i CGO Bikarac u Šibeniku za Šibensko-kninsku županiju s pretovarnim stanicama u Biskupiji i Pirovcu. Kapacitet mu je 40.000 tona godišnje a vrijednost 26,31 milijun eura.
Od studenog prošle godine u funkciji je i CGO Biljane Donje za Zadarsku i dio Ličko-senjske županije, s tri pretovarne stanice u Zadarskoj županiji: Biograd na moru, Pag i Gračac te jednom u Ličko-senjskoj županiji – Rakitovac u Gospiću. Kapacitet mu je 75.000 tona godišnje, vrijednost 66,42 milijuna eura.
CGO Babina Gora počinje raditi ove godine, a Lučino razdolje i Piškornica 2027.
Izgradnja četiri nova centra za gospodarenje otpadom također će se sufinancirati iz EU fondova. U izgradnji je CGO Babina Gora za Karlovačku županiju te za dio Sisačko-moslavačke i dio Ličko-senjske županije, a predviđeno je da počne raditi u ovoj godini. Bit će u Karlovcu, s pretovarnim stanicama u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Otočcu, kapaciteta 30.000 tona godišnje, procijenjene vrijednosti 64,25 milijuna eura.
CGO Lučino razdolje za Dubrovačko-neretvansku županiju također je fazirani projekt i u izgradnji, predviđeno je da počne raditi u 2027.. Bit će u Općini Dubrovačko primorje, s pretovarnim stanicama u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Pelješcu, Lastovu i Korčuli, kapaciteta 40.000 tona godišnje i procijenjene vrijednosti 82,73 milijuna eura.
Također se gradi CGO Piškornica za Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, a u drugoj fazi Bjelovarsko-bilogorsku županiju. S radom bi trebao početi u 2027.. Nalazit će se u Koprivničkom Ivancu, s pretovarnim stanicama u Zaboku i Varaždinu. Kapacitet će biti 100.000 tona godišnje a vrijednost 120,13 milijuna eura.
U 2028. bi trebao proraditi CGO Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju, s pretovarnim stanicama u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču. Kapacitet je 110.000 tona godišnje, a procijenjena joj je vrijednost 124,65 milijuna eura.
Za dva CGO-a u tijeku priprema dokumentacije za izgradnju
CGO Šagulje za Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i dio Sisačko-moslavačke županije je “u visokom stupnju spremnosti” i u tijeku je priprema dokumentacije za njegovu izgradnju, navode iz Ministarstva. Bit će u Novoj Gradiški, s pretovarnim stanicama u Sisku, Slavonskom Brodu, Kutini, Požegi, Novskoj, Virovitici i Pakracu, kapaciteta 55.000 tona godišnje, procijenjene vrijednosti 111,13 milijuna eura.
I za CGO Orlovnjak za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju u tijeku je priprema dokumentacije za njegovu izgradnju u Općini Antunovac s pretovarnim stanicama u Starim Jankovcima, Đakovu, Belišću, Našicama, Županji i Belom Manastiru. Bit će kapaciteta 60.000 tona godišnje a procijenjena vrijednost je 111,17 milijuna eura.
Piše: Marina Bujan
(Hina)