Pratite nas

Pregled

Četiri moguća scenarija za Zapadni Balkan

Objavljeno

na

Nedovoljno brz proces proširenja EU mogao bi, ukoliko se ne poduzmu koraci u Bruxellesu i samim državama regiona, rezultirati negativnim scenarijima, koji bi ugrozili proces demokratizacije i ekonomskog razvoja, upozoreno je u analizi koju su zajednički uradili Europski fond za Balkan i Centar za istraživanje Jugoistočne Europe iz Graza.

 

Western_Balkans

Analiza, pod naslovom “Neispunjeno obećanje: proširenje EU na Balkan”, koja je danas predstavljena u Beogradu, predviđa četiri moguća scenarija kada je riječ o nastavku približavanja zemalja regiona EU, a čak tri imaju manje ili više negativne posljedice po sam region.

“Ovo istraživanje je dokument koji može da posluži za novo ozbiljno promišljanje procesa proširenja na Zapadni Balkan… Zaključili smo da se nalazimo u dobrom procesu koji, međutim, mora da se reformira, jer ako se to ne učini pravovremeno to može dovesti do neželjenog razvoja situacije”, rekla je na konferenciji za novinare izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan Hedvig Morvai.

Prvi scenarij, nazvan “Standardni pristup”, podrazumijeva nastavak postepenog i sporog priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU, a to podrazumijeva pooštrene uvjete za članstvo kojima mnoge države nisu u stanju da odgovore, kao i nastavak toleriranja bilateralnih razloga za blokadu eurointegracija u pojedinim zemljama.

“Regija se suočava s nikad težim uvjetima za članstvo u EU za koje nije bio spreman i možda još nije spreman. Ovaj pristup nema mogućnost da pomogne nekim zemljama koje su u potpunoj blokadi, kao što su BiH, Makedonija ili Kosovo. Ovaj pristup zemlje dovodi do zida i ne omogućuje im da napreduju”, objasnio je istraživač Centra za istraživanje jugoistočne Europe iz Graza Marko Kmezić.

Drugi scenarij, nazvan “Stopama Turske”, podrazumijeva nastavak procesa pregovora ali bez značajnijih pomaka, čime bi i političkim elitama u regionu i građanima postalo jasno da je mogućnost ulaska u članstvo EU vrlo mala, međutim, za razliku od Turske, koja je okrećući se sebi uspjela da razvije samoodrživu ekonomiju, zemlje Zapadnog Balkana bi u ovakvoj situaciji bile osuđene na nazadovanje.

Kmezić je objasnio da je takav scenarij najmanje izvjestan za Crnu Goru i Srbiju i da ugrožava demokraciju u nekim zemljama stvarajući zid između država regiona i produžujući negativnih kretanja u ekonomskom i socijalno-ekonomskom smislu.

Treći scenarij podrazumijeva odustajanje od proširenja EU i stvaranje novih neizvjesnosti na Zapadnom Balkanu, a tvorci analize ga nazivaju i “ukrajinskim scenarijem”.

Kontinuirane krize u EU i otpor prema daljem proširenju bi, prema ovom scenariju, mogli da dovedu do angažiranja drugih globalnih aktera u regionu, poput Rusije ili Turske, čime bi Balkan mogao da postane kolateralna žrtva nadmetanja na svjetskoj političkoj sceni.

“Okretanje ka drugim akterima nije samo po sebi loše jer donosi kratkoročne ekonomske beneficije, ali dugoročno okretanje od EU ne može da donese dugoročnu ekonomsku, političku i demokratsku stabilnost”, smatra Kmezić.

Samo četvrti scenarij predviđa novu dinamiku proširenja EU na zapadni Balkan, ali je on, bez promjene politike Bruxellesa koji u ovom trenutku poručuje da neće biti prečica za nove članice, malo vjerojatan.

Prema tom scenariju bi svim državama Zapadnog Balkana koje imaju ambiciju da postanu članice EU bili hitno otvoreni pristupni pregovori, a politička i druga teška uvjetovanja bi trebalo s početka pregovora prebaciti na njihov kraj.

“Kriza u Ukrajini je šansa za Zapadni Balkan i poželjno je da se lekcije koje su naučene iz primjera Ukrajine primjene na Zapadnom Balkanu. Ovim pristupom bi se izbjeglo stvaranje novih granica na Zapadnom Balkanu što bi stvorilo i potencijal za nove konflikte i međuetničke tenzije”, naveo je Kmezić.

Zabrinutost, međutim, prema mišljenju autora analize, izaziva to što je u EU trenutno 53 posto građana protiv daljeg proširenja, a samo 36 posto podržavan proširenje, što neminovno obeshrabruje političke aktere u Bruxellesu da poduzmu odlučnije korake u pravcu integriranja država Zapadnog Balkana.

Direktor Centra za istraživanje jugoistočne Europe Florian Bieber je, sumirajući analizu, naveo kako će nova Europska komisija morati da ima i novu strategiju i plan za dalje proširenje, a cilj ove publikacije je da se za Bruxelles i države regije naprave preporuke kojima bi se eurointegracije učinile što efikasnijim.

“Treba što prije početi pregovore sa svim zemljama regiona, a uvjete s početka treba premjestiti na kraj pregovora, jer sami pregovori imaju potencijal da riješe neka unutarnja pitanja u zemljama kandidatima. Potreban je i zajednički pristup rješavanju bilateralnih sporova koji mogu da blokiraju proces proširenja u slučaju nekih zemlja”, poručio je Bieber.

Natjecanje u reformama među zemljama regiona je, prema njegovom uvjerenju, ključ za bolju dinamiku napretka ka EU, no to se može dogoditi samo ukoliko se i u političkoj praksi potvrdi izvjesnost članstva, prenosi Tanjug.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dominik Knezović i Krešimir Miletić: Narod odlučuje, Sad ili Nikad!

Objavljeno

na

Objavio

Dominik Knezović: U Švicarskoj za referendum treba 100.000 potpisa koji se prikupljaju 18 mjeseci, a u Hrvatskoj trebamo za dva tjedna prikupiti 380.000! Krešimir Miletić: Hrvatska ima 8 zastupnika nacionalnih manjina, a sve ostale države Europske unije zajedno – isto 8!

Gosti Bujice na Z1 – mladi politolog Dominik Knezović i Krešimir Miletić iz Građanske inicijative ‘Narod odlučuje’ razotkrili su para-političko djelovanje GONG-a koji sve čini kako bi pomogao elitama iz SDP-a i HDZ-a te spriječio referendum… GONG je javno izdao upute za opstrukciju kod prikupljanja potpisa, a (ne)poznati počinitelji čak su pokušali podvaliti lažni štand!

U emisiji je objavljen proglas koji su dobili mnogi Riječani, a u kojem se ‘Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju’ iz Rijeke protivi referendumu, isto kao i gradonačelnik Vojko Obersnel!

S prepunog štanda na zagrebačkom Jelačić placu uživo se u emisiju javila dr. Željka Markić, a iz Splita iznimno optimistična dr. Sanja Bilač; još ovaj vikend prikupljaju se potpisi za referendum o promjeni izbornog sustava, a prema informacijama s terena – inicijativa je vrlo blizu potrebnog broja potpisa i povijesnog uspjeha!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Održano predavanje ‘Hrvatski književni kanon’

Objavljeno

na

Objavio

TRI HRVATA - Otac biskup Vlado Košić, Slobodan Novak Prosperov i Božidar Alić u Sisku
TRI HRVATA - Otac biskup Vlado Košić, Slobodan Novak Prosperov i Božidar Alić u Sisku

Predavanje ”Hrvatski književni kanon“ održao je jučer u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak.

Kao gost odabrana djela interpretirao je glumac Božidar Alić, a predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu.

Govoreći o naslovu svog predavanja predavač je rekao da se termin kanon ne odnosi na teologiju ili značenje te riječi u starim znanostima, već na obvezna književna djela koja bi jedna sredina trebala poznavati, upozorivši kako danas u Hrvatskoj nije kanoniziran vrijednosni sustav knjiga i ideja koje bi promijenile i zamijenile onaj zastarjeli jugoslavenski, komunistički i antihrvatski.

– Mi smo danas svjedoci jedne ofenzive ljudi koji se bore protiv hrvatskog identiteta i obitelji te hrvatskog školstva. Naša zasigurno najveća boljka su institucije koje u devedesetim godinama nismo ‘resetirali’, već smo ih naslijedili iz komunizma. To su prije svega HAZU, Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Te ključne institucije u devedesetim godinama nisu se ni malo promijenile. Tadašnja Južnoslavenska akademija osnovana je u 19. stoljeću s idejom da bude način prodora njemačko-austrijske civilizacije prema istoku i rješenje slavenskog pitanja.

Ta akademija, koju je Strossmayer korigirao s katoličkim vrijednostima, preživjela je to austrijsko vrijeme i obavila je svoju funkciju. Nakon dolaska Jugoslavije akademija se ‘resetirala’ i postala je Jugoslavenska akademija, a kada je devedesetih došlo vrijeme da ona postane hrvatska ne samo imenom već i svojom strukturom i suštinom, nažalost to se nije dogodilo.

Centralistička ideja nije prodrla u Akademiju i ona nije hrvatska jer njeno središte ne misli iz svoje dubine suverenu Hrvatsku, ustvrdio je predavač te se u nastavku osvrnuo i na Maticu hrvatsku kao organizaciju koja odumire jer se nije obnovila i osmislila svoj novi prostor djelovanja te Leksikografski zavod koji se još uvijek ponaša kao da je tu zbog Tita kanonizirajući djela bez vrijednosti koja promoviraju nešto što više ne postoji.

Prosperov Novak je rekao i kako hrvatski prostor, a posebno onaj obrazovni, opterećuje i na njega se postavlja niz loših teza, izdvojivši, prema njegovom mišljenju četiri najopasnijih za razvoj našeg društva.

– Kao prvu istaknuo bih proglašavanje u Hrvatskoj opasnim svega što je je navodno nastalo na temeljima zla takozvane ustaške države. Iz tog ‘straha’ stvara se ideja koja je vidljiva u svakoj Frljićevoj predstavi ili nekoj drugoj intervenciji o kripto-ustašama. Ta ideja sve više prodire u naše kazalište, na tv programe i u domove i vrlo je razarajuća.

Druga, vrlo opasna teza, tiče se Domovinskog rata i opskuriranja svega što se dogodilo u to vrijeme u vezi s njegovim izvorima, rezultatima i ljudima koji su ga vodili. To je najvidljivije u jednoj publikaciji koja se zove Novosti Srpskog narodnog vijeća, a uređuju ga ‘janjičari’ nekadašnjeg Feral tribuna. Oni to rade na način da prikazuju našu borbu i Domovinski rat pesimistično i užasno mračno te kao nešto što se ne bi trebalo uvesti u naš obrazovni prostor.

Treća teza odnosi se na ideju da su od 1945. do 1990 godine stvorene jedna država i jedna kultura koje su dale temelj europskoj Hrvatskoj omogućivši joj razvitak i uključenje Europu. Ta ideja proizlazi iz jugoslavenskih krugova i najbolje se vidi u prosvjetnoj reformi i kurikulumu. Vidljiva je i u govorima ministrice Blaženke Divjak, Borisa Jokića, kao i u mnogim elementima koji se tiču prosvjete i odnose se na taj period.

Četvera teza povezana je s našom dijasporom. Ona pokušava nametnuti da nešto ‘smrdi’ i ne valja s hrvatskom dijasporom. Posebno se tu misli na naše iseljeništvo koje se prikazuje kao mračne sile koje štete razvitku hrvatske države. To je ono kada Puhovski kaže: ‘treća generacija ustaša’. Iseljeništvo se ponižava i radi se o cijelom kolopletu nasrtaja na hrvatski identitet, na samostalnu hrvatsku državu. Kada govorimo o obrazovanju i kurikulumu onda treba znati da su ove teme doista dio toga i da su bolno urezane u svaki govor o reformi“, rekao je Novak.

Govoreći o reformi školstva dodao je kako on ne dovodi reformu u pitanje, ali kako nisu obavljene predradnje, a one koje jesu obavljene su traljavo jer su ih odradili ljudi koji ili su nesposobni ili ne žele da se promjene dogode u pravom smjeru.

– Ministrica Divjak nije dovoljno kompetentna za to. Da bi netko proveo reformu treba imati veliku političku i društvenu moć i mora biti vizionar, a to kod nje ne vidimo. Zanimljivo da od 72 škole koje provode eksperimentalnu fazu, 15 škola je direktno povezano sa strankom koja je delegirala gospođu Divjak. To je nedopustivo.

S druge strane, kada uzmete recenzije kurikula koje su stizale onda možete vidjeti da postoje i negativne recenzije kurikula iz povijesti te kurikula iz književnosti o čemu se naravno šuti. Jednostavno nije dopustivo da stranka koja ima jedan posto glasova na izborima ima toliki utjecaj na školstvo, posebno u ovoj eksperimentalnoj fazi, zaključio je Prosperov Novak.

Na kraju, u otvorenoj raspravi dotaknuta su brojna druga pitanja posebno vezana uz odgoj i obrazovanje. Tako su između ostalog nazočni upoznali predavača s činjenicom da se u sisačkim osnovnih školama na mala vrata uvodi i nameće oblik građanskog odgoja preuzetog iz Rijeke s odabranim predavačima bliskima lijevom svjetonazoru. Profesor je ocijenio da ovaj potez sisačke gradske vlasti ima elemente za ustavnu tužbu je jer očito rezultat samovolje.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found