Pratite nas

Pregled

Četiri moguća scenarija za Zapadni Balkan

Objavljeno

na

Nedovoljno brz proces proširenja EU mogao bi, ukoliko se ne poduzmu koraci u Bruxellesu i samim državama regiona, rezultirati negativnim scenarijima, koji bi ugrozili proces demokratizacije i ekonomskog razvoja, upozoreno je u analizi koju su zajednički uradili Europski fond za Balkan i Centar za istraživanje Jugoistočne Europe iz Graza.

 

Western_Balkans

Analiza, pod naslovom “Neispunjeno obećanje: proširenje EU na Balkan”, koja je danas predstavljena u Beogradu, predviđa četiri moguća scenarija kada je riječ o nastavku približavanja zemalja regiona EU, a čak tri imaju manje ili više negativne posljedice po sam region.

“Ovo istraživanje je dokument koji može da posluži za novo ozbiljno promišljanje procesa proširenja na Zapadni Balkan… Zaključili smo da se nalazimo u dobrom procesu koji, međutim, mora da se reformira, jer ako se to ne učini pravovremeno to može dovesti do neželjenog razvoja situacije”, rekla je na konferenciji za novinare izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan Hedvig Morvai.

Prvi scenarij, nazvan “Standardni pristup”, podrazumijeva nastavak postepenog i sporog priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU, a to podrazumijeva pooštrene uvjete za članstvo kojima mnoge države nisu u stanju da odgovore, kao i nastavak toleriranja bilateralnih razloga za blokadu eurointegracija u pojedinim zemljama.

“Regija se suočava s nikad težim uvjetima za članstvo u EU za koje nije bio spreman i možda još nije spreman. Ovaj pristup nema mogućnost da pomogne nekim zemljama koje su u potpunoj blokadi, kao što su BiH, Makedonija ili Kosovo. Ovaj pristup zemlje dovodi do zida i ne omogućuje im da napreduju”, objasnio je istraživač Centra za istraživanje jugoistočne Europe iz Graza Marko Kmezić.

Drugi scenarij, nazvan “Stopama Turske”, podrazumijeva nastavak procesa pregovora ali bez značajnijih pomaka, čime bi i političkim elitama u regionu i građanima postalo jasno da je mogućnost ulaska u članstvo EU vrlo mala, međutim, za razliku od Turske, koja je okrećući se sebi uspjela da razvije samoodrživu ekonomiju, zemlje Zapadnog Balkana bi u ovakvoj situaciji bile osuđene na nazadovanje.

Kmezić je objasnio da je takav scenarij najmanje izvjestan za Crnu Goru i Srbiju i da ugrožava demokraciju u nekim zemljama stvarajući zid između država regiona i produžujući negativnih kretanja u ekonomskom i socijalno-ekonomskom smislu.

Treći scenarij podrazumijeva odustajanje od proširenja EU i stvaranje novih neizvjesnosti na Zapadnom Balkanu, a tvorci analize ga nazivaju i “ukrajinskim scenarijem”.

Kontinuirane krize u EU i otpor prema daljem proširenju bi, prema ovom scenariju, mogli da dovedu do angažiranja drugih globalnih aktera u regionu, poput Rusije ili Turske, čime bi Balkan mogao da postane kolateralna žrtva nadmetanja na svjetskoj političkoj sceni.

“Okretanje ka drugim akterima nije samo po sebi loše jer donosi kratkoročne ekonomske beneficije, ali dugoročno okretanje od EU ne može da donese dugoročnu ekonomsku, političku i demokratsku stabilnost”, smatra Kmezić.

Samo četvrti scenarij predviđa novu dinamiku proširenja EU na zapadni Balkan, ali je on, bez promjene politike Bruxellesa koji u ovom trenutku poručuje da neće biti prečica za nove članice, malo vjerojatan.

Prema tom scenariju bi svim državama Zapadnog Balkana koje imaju ambiciju da postanu članice EU bili hitno otvoreni pristupni pregovori, a politička i druga teška uvjetovanja bi trebalo s početka pregovora prebaciti na njihov kraj.

“Kriza u Ukrajini je šansa za Zapadni Balkan i poželjno je da se lekcije koje su naučene iz primjera Ukrajine primjene na Zapadnom Balkanu. Ovim pristupom bi se izbjeglo stvaranje novih granica na Zapadnom Balkanu što bi stvorilo i potencijal za nove konflikte i međuetničke tenzije”, naveo je Kmezić.

Zabrinutost, međutim, prema mišljenju autora analize, izaziva to što je u EU trenutno 53 posto građana protiv daljeg proširenja, a samo 36 posto podržavan proširenje, što neminovno obeshrabruje političke aktere u Bruxellesu da poduzmu odlučnije korake u pravcu integriranja država Zapadnog Balkana.

Direktor Centra za istraživanje jugoistočne Europe Florian Bieber je, sumirajući analizu, naveo kako će nova Europska komisija morati da ima i novu strategiju i plan za dalje proširenje, a cilj ove publikacije je da se za Bruxelles i države regije naprave preporuke kojima bi se eurointegracije učinile što efikasnijim.

“Treba što prije početi pregovore sa svim zemljama regiona, a uvjete s početka treba premjestiti na kraj pregovora, jer sami pregovori imaju potencijal da riješe neka unutarnja pitanja u zemljama kandidatima. Potreban je i zajednički pristup rješavanju bilateralnih sporova koji mogu da blokiraju proces proširenja u slučaju nekih zemlja”, poručio je Bieber.

Natjecanje u reformama među zemljama regiona je, prema njegovom uvjerenju, ključ za bolju dinamiku napretka ka EU, no to se može dogoditi samo ukoliko se i u političkoj praksi potvrdi izvjesnost članstva, prenosi Tanjug.

Fena

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvoje Zekanović podnio prijavu za ugrožavanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvoje Zekanović, Hrastov zastupnik u Saboru, podnio je prije desetak dana prijavu Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) i Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti kroz sprječavanje i kontroliranje informacija, osobito na društvenim mrežama.

Zekanović tako u svojoj prijavi piše da su od 29. studenog, dakle od presude Hrvatskoj šestorci u Hagu, na društvenim mrežama u Hrvatskoj zabilježeni dosada najveći cyber napadi koji predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem.

Nakon donošenja presude ‘Hrvatskoj šestorki’ u Haagu gotovo sve objave koje su korisnici društvenih mreža postavili na svoje profile, a ticale su se gore navedenih, bile su na udaru nepoznatog/ih cyber napadača.

Teško je točno procijeniti koliko je korisnika društvenih mreža bilo na udaru cyber napadača, ali s obzirom na važnost događanja u Haagu i na broj korisnika društvenih mreža pretpostavljam da se radi o stotinama tisuća – istaknuo je Zekanović.

Uloga interneta, piše, danas postaje sve važnija u kreiranju društvenih i sigurnosnih procesa, s obzirom na ovisnost društava i pojedinaca o internetu i informacijskoj tehnologiji. Ovakvi napadi u kibernetičkom prostoru, bez obzira na motive, sve više ugrožavaju pojedince, organizacije i državu.

Republika Hrvatska je očito ovaj put bila izložena obliku hibridnog djelovanja koje sadrži elemente nekonvencionalnog, asimetričnog i kibernetičkog djelovanja s ciljem iskorištavanja ranjivosti, slabljenja hrvatskog suvereniteta i neovisnosti, potkopavanja demokratskih vrijednosti i sloboda.

Bitno je naglasiti da je ovo cyber djelovanje bilo isključivo usmjereno na objave i osobe koje su izražavale stav identičan ili sličan stavu predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske pa tako ovi napadi imaju još veću opasnost po sigurnost Hrvatske. Svako ovakvo buduće djelovanje može eskalirati do razmjera koji mogu ozbiljno ugroziti sigurnost Republike Hrvatske – smatra Hrastov saborski zastupnik.

Nadalje, izražava ozbiljnu sumnju da se radi o hibridnom napadu kojim se ugrožava nacionalna sigurnost s obzirom da je svim građanima Republike Hrvatske Ustavom zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli koja obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa te se zabranjuje cenzura, te da je nužno detektirati njegova izvorišta.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/2017) takvo djelovanje navodi kao iznimnu opasnost, te predlažem hitno postupanje, jer intezitet i broj napada sugeriraju da se radi o dobro organiziranim skupinama, zaključio je Hrvoje Zekanović

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Vlado Galić novi savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednice Republike

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović imenovala jenovog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost, priopćeno je u petak iz Ureda Kolinde Grabar-Kitarović.

Širokobriježanin Vlado Galić rođen je 1965. godine, diplomirao je 1991. godine rudarstvo na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1991. bio je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je bio pripadnik specijalnih postrojbi Oružanih snaga (OS) te djelatnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (MORH).

Završio je Ratnu školu OS “Ban Josip Jelačić”, a pohađao je NATO seminare iz područja organizacije, upravljanja i zapovijedanja.

U organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti stekao je zvanje menadžera sigurnosti iz područja poslovne i nacionalne sigurnosti.

Bio je i nastavnik u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro” za predmet Strategija nacionalne sigurnosti te je obnašao i dužnost stožernog časnika za izobrazbu u Glavnom stožeru OS.

Umirovljen je u činu pukovnika u siječnju 2007. godine.

Od lipnja 2006. godine pa do oslobađajuće presude u studenome 2012. godine bio je član odvjetničkoga tima obrane generale Ante Gotovine pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Od siječnja 2013. godine do dolaska na Pantovčak obnašao je dužnost voditelja Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnome tajništvu HDZ-a te je bio voditelj odjela za analitiku u stranačkim izbornim stožerima.

Za sudjelovanje u Domovinskome ratu i obnašanje dužnosti u MORH-u, sigurnosno-obavještajnoj zajednici te OS RH višestruko je nagrađivan i odlikovan.

U javnosti se problematiziralo njegovo djelovanje u sklopu Sigurnosno-informativne službe gdje je kao načelnik u drugoj polovici 1990-ih provodio akciju “Kameleon” tijekom koje su nadzirane neke nevladine udruge i organizacije, među njima i HHO, zbog koje je protiv njega i pokrenut stegovni postupak pod sumnjom da je narušio ugled MORH-a, a koji je pao u zastaru.

Izvori bliski Galiću kažu kako je to bila njegova zadaća prema poslovniku SIS-a, da protuobavještajno djeluju te nadziru osobe i institucije koje pokazuju interes za pripadnike Oružanih snaga.

Riječ je, dodaje isti izvor, bilo o osobama i institucijama čiji su prikupljeni podaci, primjerice o akciji “Oluja”, korišteni na suđenjima pred Haaškim sudom, a pokazali su se netočnima te ih sud uopće nije koristio kao dokazni materijal.

Galić je imenovan nakon što je dosadašnja predsjedničina savjetnica Maja Čavlović imenovana za predstojnicu Ureda za nacionalnu sigurnost. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari