Pratite nas

BiH

Čin upućivanja migranata u kamp Salakovac je neprihvatljiv

Objavljeno

na

Današnji pokušaj upućivanja ilegalnih imigranata iz Sarajeva u Readmisijski centar Salakovac u Mostaru učinjen je bez odluka Vijeća ministara BiH i bez prethodne suglasnosti i informiranja službenih tijela Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovakav postupak smatramo nezakonitim, bez obzira tko ga je i kako dogovarao, sve do trenutka dok jedino ovlašteno tijelo državne vlasti, Vijeće ministara, uz suglasnost županijskih i gradskih vlasti ne donese odluku o tom pitanju.

Kamp Salakovac, koliko nam je poznato nije azilanski centar, niti je kao takav verificiran od strane nadležnih tijela. Čin upućivanja migranata na to područje još je neprihvatljiviji jer je sasvim razvidno da bez odluke nadležnih državnih tijela, bez koordinacije i konzultacija s lokalnim i županijskim vlastima i njihove suglasnosti, takav dolazak ilegalnih imigranata pokazuje kako je riječ o samovoljnim odlukama neodgovornih pojedinaca iz Ministarstva sigurnosti i Ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba BiH i da je kao takav smišljeni scenarij za destabilizaciju ovog područja.

Problem ilegalnih imigranata ne može se rješavati parcijalno, taj problem potrebno je žurno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz potpunu koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti. U protivnom ovo može prerasti u sigurnosni problem s dalekosežni nepredvidljivim posljedicama, što u konačnici može ugroziti mir, red, stabilnost i sigurnost građana u Bosni i Hercegovini.

Zbog ionako složenih političkih odnosa i svih mogućih negativnih implikacija koje se događaju u sredinama u kojima se nezakoniti migranti već nalaze, Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija ne žele biti područje u kojem bi se formirao imigrantski centar.

Naime, poznato je da ulazak imigranata u većini područja rezultira nemirom domaćeg stanovništva, povećanjem broja pljački domaćinstava i nasilnog useljavanja u prazne stambene objekte. Posebno je bitno naglasiti da Readmisijski centar Salakovac nije predviđen za prijem osoba bez utvrđenog statusa i identiteta.

Ovakav ulazak nezakonitih imigranata u Bosnu i Hercegovinu pokazuje nespremnost državnih institucija kako za njihov prihvat, tako i za osiguravanje sigurnost domaćih građana.

Vidljivo je da nadležne institucije nisu niti kapacitirane, niti tehnički osposobljene, niti imaju jasan sustav koordinacije političkih stavova države. Zbog toga Vijeće ministara BiH mora žurno reagirati, spriječiti daljnji dolazak ilegalnih imigranata i osigurati sigurne uvjete za život stanovnika Bosne i Hercegovine.

Posebno je važno naglasiti da zbog loših ekonomskih kapaciteta Bosne i Hercegovine još uvijek nije omogućen povratak ni domaćih izbjeglica, niti je osigurana obnova njihovih smještajnih objekata pa je i to pokazatelj da kao država nismo u mogućnosti prihvaćati ilegalne imigrante.

Osuđujemo jutrošnje izjave pojedinih odgovornih osoba u povodu vraćanja autobusa s nezakonitim imigranata s prostora Hercegovačko-neretvanske županije u kojima se navodi kako su ovakve radnje organizirane i dogovorene s vlastima sarajevske županije, bez koordinacije s vlastima Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara na koje bi ti migranti trebale biti smještene.

Takvim postupcima očituje se nepoštivanje ustavnih i zakonitih tijela vlasti Hercegovačko-neretvanske županije.

Ti pojedinci moraju snositi posljedice jer svojim postupcima ugrožavaju ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, stoji u priopćenju za javnost Predsjedništva ŽO HDZ-a BiH HNŽ-a i GO HDZ-a BiH Mostar.

Nakon prepucavanja političara, migranti stigli u kamp kod Mostara

Migranti, koji su više sati čekali na granici između Sarajevske i Hercergovačko-neretvanske županije (HNŽ), stigli su u petak u izbjeglički kamp kod Mostara, nakon žestokog prepucavanja političara s državne i lokalne razine oko toga tko je odobrio njihovo premještanje iz šatorskog naselja u Sarajevu.

Pet autobusa u pratnji policije HNŽ-a došlo je je iza 15 sati u kamp Salakovac koji je postao privremeni azilantski centar u koji se sada smještaju migranti koji ulaze u BiH i masovno traže azil.

Prvi ozbiljniji pokušaj vlasti u BiH da kontrolira ilegalnu migraciju i izbjeglice smjeste u pristojne uvjete izazvao je veliku političku krizu u kojoj su se političari s različitih razina vlasti međusobno optuživali za pokušaj državnog udara i uspostavu granica “trećeg entiteta”.

Skupina od oko 250 migranata koji su boravili u “divljem” šatorskom naselju u parku u središtu Sarajeva u petak je trebala biti prebačena u Salakovac prema odluci vijeća ministara BiH.

No, autobusi su po nalogu vlasti HNŽ-a zaustavljeni na pola puta, što je državni ministar sigurnosti Dragan Mektić nazvao “državnim udarom”.

Predsjednik vlade HNŽ-a Nevenko Herceg uzvratio je da je akcija dijela državnih i vlasti Sarajevske županije da nenajavljeno smjeste migrante ‘pokušaj destabiliziranja ove županije i grada Mostara’.

Voditelj Salakovca  Edin Denjo rekao je kako će izbjeglice odmah biti smještene u centar te će dobiti obrok.

“Oni su sad u nadležnosti ministarstva sigurnosti i njihovi službenici će uraditi njihovu registraciju. Nakon toga dobivaju status tražitelja azila”, rekao je Denjo novinarima.

Prema lokalnim medijima, mještani u Salakovcu uglavnom odobravaju dolazak migranata, ali istodobno izražavaju strah.

U izbjegličkom kampu Salakovcu godinama se nalazi 40 izbjeglica s područja Kosova, Moldavije i Makedonije. Oni će biti premješteni u jedan dio centra, dok će pristigli migranti biti smješteni u sedam objekata.

Zamjenik predsjedatelja vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako to državno tijelo nije donijelo nikakvu odluku o smještaju migranata u Salakovac i tvrdi da bošnjački i srpski dužnosnici iz vijeća ministara obmanjuju javnost.

Demanirao je navode predsjedavajućeg vijeća ministara Denisa Zvizdića i ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića kako je na posljednjoj sjednici donesena odluka o aktiviranju kampa Salakovac sjeverno od Mostara,.

“Oko Salakovca se nismo ništa dogovorili. To je laž”, rekao je Bevanda medijima u Mostaru.

Mektić  je na izvanrednoj konferenciji za medije u Banjoj Luci kazao je kako je očito da se “političari iživljavaju na ovim jadnim ljudima” i žele stvoriti kaos u zemlji koristeći migrantsku krizu.

Dodao je da je sve bilo pravodobno dogovoreno s policijom u Mostaru, a onda je uslijedila “ničim najavljena i tajna” akcija interventne policije HNŽ-a  koja je uz uporabu oružja presrela kolonu i pod prijetnjom sile zabranila prolazak autobusima.

Mektić tvrdi kako je službenim osobama koje su pratile migrante policija HNŽ-a prijetila oružjem i najavljuje kako će reagirati Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je sve prijavila državnom tužiteljstvu, a koje je već otvorio istragu.

Herceg, pak, tvrdi da vlada HNŽ-a i grad Mostar nisu uopće kontaktirani ni konzultirani o mogućem dolasku većeg broja osoba u izbjeglički kamp u Salakovcu.

“Tvrdimo kako je donošenje takve odluke, ma tko da je donio, eklatantan primjer neuvažavanja ustavne strukture BiH i pokušaj destabilizacije HNŽ-a, što nećemo dopustiti”, stoji u priopćenju Hercegova ureda.

Na najnoviji zaplet u migrantskoj krizi koja je pogodila BiH reagirale su i brojne političke stranke, uglavnom iz oporbe, pri čemu se se pojavile i teze o tome da se na planini Ivan gdje je zaustavljena kolona s migrantima zapravo uspostavlja granica “trećeg entiteta”.

“Činjenica da policija HNŽ-a kojom desetljećima suvereno vlada HDZ BiH može utjecati na aktivnost pod kontrolom državnih institucija dokazuje da kulminira priča o trećem entitetu i da je policija pod punom političkom kontrolom Dragana Čovića. Najveći krivac tomu je Stranka demokratske akcije (SDA) čije prepuštanje HDZ-u svega što je južno od planine Ivan sada dolazi na naplatu”, priopćila je Socijaldemokratska partija BiH.

Slično misle i u Demokratskoj fronti Željka Komšića u kojoj se slažu s ministrom Mektićem kako je zabrana prolaza migrantima čin poput državnog udara s nakanom uspostave trećeg entiteta.

“Gledamo rušenje države uživo a HDZ i Dragan Čović pod krinkom čuvanja hrvatskih nacionalnih interesa to otvoreno rade”, priopćio je DF.

U toj stranci podsjećaju kako je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ranije najavio kako neće dopustiti smještanje migranata u tom entitetu pa se iz svega da zaključiti kako Čović i Dodik u praksi pokazuju kako se već provodi “plan B”, odnosno njihovo koordinirano političko djelovanje što je prošlog tjedna najavio lider HDZ BiH.

Reagirala je i Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je Zvizdić član, “najoštrije osuđujući protuustavno djelovanje nekih policijskih i političkih struktura s područja HNŽ”.

“Svi koji su sudjelovali u ovom činu su počinili niz kaznenih djela među kojima i kazneno djelo napada na ustavni poredak BiH”, tvrde u najvećoj bošnjačkoj stranci i traže njihovo sankcioniranje.

(Hina)

Migranti zaustavljeni na putu do Mostara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari