Pratite nas

BiH

Čin upućivanja migranata u kamp Salakovac je neprihvatljiv

Objavljeno

na

Današnji pokušaj upućivanja ilegalnih imigranata iz Sarajeva u Readmisijski centar Salakovac u Mostaru učinjen je bez odluka Vijeća ministara BiH i bez prethodne suglasnosti i informiranja službenih tijela Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovakav postupak smatramo nezakonitim, bez obzira tko ga je i kako dogovarao, sve do trenutka dok jedino ovlašteno tijelo državne vlasti, Vijeće ministara, uz suglasnost županijskih i gradskih vlasti ne donese odluku o tom pitanju.

Kamp Salakovac, koliko nam je poznato nije azilanski centar, niti je kao takav verificiran od strane nadležnih tijela. Čin upućivanja migranata na to područje još je neprihvatljiviji jer je sasvim razvidno da bez odluke nadležnih državnih tijela, bez koordinacije i konzultacija s lokalnim i županijskim vlastima i njihove suglasnosti, takav dolazak ilegalnih imigranata pokazuje kako je riječ o samovoljnim odlukama neodgovornih pojedinaca iz Ministarstva sigurnosti i Ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba BiH i da je kao takav smišljeni scenarij za destabilizaciju ovog područja.

Problem ilegalnih imigranata ne može se rješavati parcijalno, taj problem potrebno je žurno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz potpunu koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti. U protivnom ovo može prerasti u sigurnosni problem s dalekosežni nepredvidljivim posljedicama, što u konačnici može ugroziti mir, red, stabilnost i sigurnost građana u Bosni i Hercegovini.

Zbog ionako složenih političkih odnosa i svih mogućih negativnih implikacija koje se događaju u sredinama u kojima se nezakoniti migranti već nalaze, Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija ne žele biti područje u kojem bi se formirao imigrantski centar.

Naime, poznato je da ulazak imigranata u većini područja rezultira nemirom domaćeg stanovništva, povećanjem broja pljački domaćinstava i nasilnog useljavanja u prazne stambene objekte. Posebno je bitno naglasiti da Readmisijski centar Salakovac nije predviđen za prijem osoba bez utvrđenog statusa i identiteta.

Ovakav ulazak nezakonitih imigranata u Bosnu i Hercegovinu pokazuje nespremnost državnih institucija kako za njihov prihvat, tako i za osiguravanje sigurnost domaćih građana.

Vidljivo je da nadležne institucije nisu niti kapacitirane, niti tehnički osposobljene, niti imaju jasan sustav koordinacije političkih stavova države. Zbog toga Vijeće ministara BiH mora žurno reagirati, spriječiti daljnji dolazak ilegalnih imigranata i osigurati sigurne uvjete za život stanovnika Bosne i Hercegovine.

Posebno je važno naglasiti da zbog loših ekonomskih kapaciteta Bosne i Hercegovine još uvijek nije omogućen povratak ni domaćih izbjeglica, niti je osigurana obnova njihovih smještajnih objekata pa je i to pokazatelj da kao država nismo u mogućnosti prihvaćati ilegalne imigrante.

Osuđujemo jutrošnje izjave pojedinih odgovornih osoba u povodu vraćanja autobusa s nezakonitim imigranata s prostora Hercegovačko-neretvanske županije u kojima se navodi kako su ovakve radnje organizirane i dogovorene s vlastima sarajevske županije, bez koordinacije s vlastima Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara na koje bi ti migranti trebale biti smještene.

Takvim postupcima očituje se nepoštivanje ustavnih i zakonitih tijela vlasti Hercegovačko-neretvanske županije.

Ti pojedinci moraju snositi posljedice jer svojim postupcima ugrožavaju ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, stoji u priopćenju za javnost Predsjedništva ŽO HDZ-a BiH HNŽ-a i GO HDZ-a BiH Mostar.

Nakon prepucavanja političara, migranti stigli u kamp kod Mostara

Migranti, koji su više sati čekali na granici između Sarajevske i Hercergovačko-neretvanske županije (HNŽ), stigli su u petak u izbjeglički kamp kod Mostara, nakon žestokog prepucavanja političara s državne i lokalne razine oko toga tko je odobrio njihovo premještanje iz šatorskog naselja u Sarajevu.

Pet autobusa u pratnji policije HNŽ-a došlo je je iza 15 sati u kamp Salakovac koji je postao privremeni azilantski centar u koji se sada smještaju migranti koji ulaze u BiH i masovno traže azil.

Prvi ozbiljniji pokušaj vlasti u BiH da kontrolira ilegalnu migraciju i izbjeglice smjeste u pristojne uvjete izazvao je veliku političku krizu u kojoj su se političari s različitih razina vlasti međusobno optuživali za pokušaj državnog udara i uspostavu granica “trećeg entiteta”.

Skupina od oko 250 migranata koji su boravili u “divljem” šatorskom naselju u parku u središtu Sarajeva u petak je trebala biti prebačena u Salakovac prema odluci vijeća ministara BiH.

No, autobusi su po nalogu vlasti HNŽ-a zaustavljeni na pola puta, što je državni ministar sigurnosti Dragan Mektić nazvao “državnim udarom”.

Predsjednik vlade HNŽ-a Nevenko Herceg uzvratio je da je akcija dijela državnih i vlasti Sarajevske županije da nenajavljeno smjeste migrante ‘pokušaj destabiliziranja ove županije i grada Mostara’.

Voditelj Salakovca  Edin Denjo rekao je kako će izbjeglice odmah biti smještene u centar te će dobiti obrok.

“Oni su sad u nadležnosti ministarstva sigurnosti i njihovi službenici će uraditi njihovu registraciju. Nakon toga dobivaju status tražitelja azila”, rekao je Denjo novinarima.

Prema lokalnim medijima, mještani u Salakovcu uglavnom odobravaju dolazak migranata, ali istodobno izražavaju strah.

U izbjegličkom kampu Salakovcu godinama se nalazi 40 izbjeglica s područja Kosova, Moldavije i Makedonije. Oni će biti premješteni u jedan dio centra, dok će pristigli migranti biti smješteni u sedam objekata.

Zamjenik predsjedatelja vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako to državno tijelo nije donijelo nikakvu odluku o smještaju migranata u Salakovac i tvrdi da bošnjački i srpski dužnosnici iz vijeća ministara obmanjuju javnost.

Demanirao je navode predsjedavajućeg vijeća ministara Denisa Zvizdića i ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića kako je na posljednjoj sjednici donesena odluka o aktiviranju kampa Salakovac sjeverno od Mostara,.

“Oko Salakovca se nismo ništa dogovorili. To je laž”, rekao je Bevanda medijima u Mostaru.

Mektić  je na izvanrednoj konferenciji za medije u Banjoj Luci kazao je kako je očito da se “političari iživljavaju na ovim jadnim ljudima” i žele stvoriti kaos u zemlji koristeći migrantsku krizu.

Dodao je da je sve bilo pravodobno dogovoreno s policijom u Mostaru, a onda je uslijedila “ničim najavljena i tajna” akcija interventne policije HNŽ-a  koja je uz uporabu oružja presrela kolonu i pod prijetnjom sile zabranila prolazak autobusima.

Mektić tvrdi kako je službenim osobama koje su pratile migrante policija HNŽ-a prijetila oružjem i najavljuje kako će reagirati Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je sve prijavila državnom tužiteljstvu, a koje je već otvorio istragu.

Herceg, pak, tvrdi da vlada HNŽ-a i grad Mostar nisu uopće kontaktirani ni konzultirani o mogućem dolasku većeg broja osoba u izbjeglički kamp u Salakovcu.

“Tvrdimo kako je donošenje takve odluke, ma tko da je donio, eklatantan primjer neuvažavanja ustavne strukture BiH i pokušaj destabilizacije HNŽ-a, što nećemo dopustiti”, stoji u priopćenju Hercegova ureda.

Na najnoviji zaplet u migrantskoj krizi koja je pogodila BiH reagirale su i brojne političke stranke, uglavnom iz oporbe, pri čemu se se pojavile i teze o tome da se na planini Ivan gdje je zaustavljena kolona s migrantima zapravo uspostavlja granica “trećeg entiteta”.

“Činjenica da policija HNŽ-a kojom desetljećima suvereno vlada HDZ BiH može utjecati na aktivnost pod kontrolom državnih institucija dokazuje da kulminira priča o trećem entitetu i da je policija pod punom političkom kontrolom Dragana Čovića. Najveći krivac tomu je Stranka demokratske akcije (SDA) čije prepuštanje HDZ-u svega što je južno od planine Ivan sada dolazi na naplatu”, priopćila je Socijaldemokratska partija BiH.

Slično misle i u Demokratskoj fronti Željka Komšića u kojoj se slažu s ministrom Mektićem kako je zabrana prolaza migrantima čin poput državnog udara s nakanom uspostave trećeg entiteta.

“Gledamo rušenje države uživo a HDZ i Dragan Čović pod krinkom čuvanja hrvatskih nacionalnih interesa to otvoreno rade”, priopćio je DF.

U toj stranci podsjećaju kako je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ranije najavio kako neće dopustiti smještanje migranata u tom entitetu pa se iz svega da zaključiti kako Čović i Dodik u praksi pokazuju kako se već provodi “plan B”, odnosno njihovo koordinirano političko djelovanje što je prošlog tjedna najavio lider HDZ BiH.

Reagirala je i Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je Zvizdić član, “najoštrije osuđujući protuustavno djelovanje nekih policijskih i političkih struktura s područja HNŽ”.

“Svi koji su sudjelovali u ovom činu su počinili niz kaznenih djela među kojima i kazneno djelo napada na ustavni poredak BiH”, tvrde u najvećoj bošnjačkoj stranci i traže njihovo sankcioniranje.

(Hina)

Migranti zaustavljeni na putu do Mostara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od 3887 službenika samo 706 Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto.

Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991. Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Više žena

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije. Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih.

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost. I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Pitanje nadležnosti

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banje Luke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije.

Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari