Pratite nas

BiH

Čin upućivanja migranata u kamp Salakovac je neprihvatljiv

Objavljeno

na

Današnji pokušaj upućivanja ilegalnih imigranata iz Sarajeva u Readmisijski centar Salakovac u Mostaru učinjen je bez odluka Vijeća ministara BiH i bez prethodne suglasnosti i informiranja službenih tijela Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovakav postupak smatramo nezakonitim, bez obzira tko ga je i kako dogovarao, sve do trenutka dok jedino ovlašteno tijelo državne vlasti, Vijeće ministara, uz suglasnost županijskih i gradskih vlasti ne donese odluku o tom pitanju.

Kamp Salakovac, koliko nam je poznato nije azilanski centar, niti je kao takav verificiran od strane nadležnih tijela. Čin upućivanja migranata na to područje još je neprihvatljiviji jer je sasvim razvidno da bez odluke nadležnih državnih tijela, bez koordinacije i konzultacija s lokalnim i županijskim vlastima i njihove suglasnosti, takav dolazak ilegalnih imigranata pokazuje kako je riječ o samovoljnim odlukama neodgovornih pojedinaca iz Ministarstva sigurnosti i Ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba BiH i da je kao takav smišljeni scenarij za destabilizaciju ovog područja.

Problem ilegalnih imigranata ne može se rješavati parcijalno, taj problem potrebno je žurno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz potpunu koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti. U protivnom ovo može prerasti u sigurnosni problem s dalekosežni nepredvidljivim posljedicama, što u konačnici može ugroziti mir, red, stabilnost i sigurnost građana u Bosni i Hercegovini.

Zbog ionako složenih političkih odnosa i svih mogućih negativnih implikacija koje se događaju u sredinama u kojima se nezakoniti migranti već nalaze, Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija ne žele biti područje u kojem bi se formirao imigrantski centar.

Naime, poznato je da ulazak imigranata u većini područja rezultira nemirom domaćeg stanovništva, povećanjem broja pljački domaćinstava i nasilnog useljavanja u prazne stambene objekte. Posebno je bitno naglasiti da Readmisijski centar Salakovac nije predviđen za prijem osoba bez utvrđenog statusa i identiteta.

Ovakav ulazak nezakonitih imigranata u Bosnu i Hercegovinu pokazuje nespremnost državnih institucija kako za njihov prihvat, tako i za osiguravanje sigurnost domaćih građana.

Vidljivo je da nadležne institucije nisu niti kapacitirane, niti tehnički osposobljene, niti imaju jasan sustav koordinacije političkih stavova države. Zbog toga Vijeće ministara BiH mora žurno reagirati, spriječiti daljnji dolazak ilegalnih imigranata i osigurati sigurne uvjete za život stanovnika Bosne i Hercegovine.

Posebno je važno naglasiti da zbog loših ekonomskih kapaciteta Bosne i Hercegovine još uvijek nije omogućen povratak ni domaćih izbjeglica, niti je osigurana obnova njihovih smještajnih objekata pa je i to pokazatelj da kao država nismo u mogućnosti prihvaćati ilegalne imigrante.

Osuđujemo jutrošnje izjave pojedinih odgovornih osoba u povodu vraćanja autobusa s nezakonitim imigranata s prostora Hercegovačko-neretvanske županije u kojima se navodi kako su ovakve radnje organizirane i dogovorene s vlastima sarajevske županije, bez koordinacije s vlastima Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara na koje bi ti migranti trebale biti smještene.

Takvim postupcima očituje se nepoštivanje ustavnih i zakonitih tijela vlasti Hercegovačko-neretvanske županije.

Ti pojedinci moraju snositi posljedice jer svojim postupcima ugrožavaju ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, stoji u priopćenju za javnost Predsjedništva ŽO HDZ-a BiH HNŽ-a i GO HDZ-a BiH Mostar.

Nakon prepucavanja političara, migranti stigli u kamp kod Mostara

Migranti, koji su više sati čekali na granici između Sarajevske i Hercergovačko-neretvanske županije (HNŽ), stigli su u petak u izbjeglički kamp kod Mostara, nakon žestokog prepucavanja političara s državne i lokalne razine oko toga tko je odobrio njihovo premještanje iz šatorskog naselja u Sarajevu.

Pet autobusa u pratnji policije HNŽ-a došlo je je iza 15 sati u kamp Salakovac koji je postao privremeni azilantski centar u koji se sada smještaju migranti koji ulaze u BiH i masovno traže azil.

Prvi ozbiljniji pokušaj vlasti u BiH da kontrolira ilegalnu migraciju i izbjeglice smjeste u pristojne uvjete izazvao je veliku političku krizu u kojoj su se političari s različitih razina vlasti međusobno optuživali za pokušaj državnog udara i uspostavu granica “trećeg entiteta”.

Skupina od oko 250 migranata koji su boravili u “divljem” šatorskom naselju u parku u središtu Sarajeva u petak je trebala biti prebačena u Salakovac prema odluci vijeća ministara BiH.

No, autobusi su po nalogu vlasti HNŽ-a zaustavljeni na pola puta, što je državni ministar sigurnosti Dragan Mektić nazvao “državnim udarom”.

Predsjednik vlade HNŽ-a Nevenko Herceg uzvratio je da je akcija dijela državnih i vlasti Sarajevske županije da nenajavljeno smjeste migrante ‘pokušaj destabiliziranja ove županije i grada Mostara’.

Voditelj Salakovca  Edin Denjo rekao je kako će izbjeglice odmah biti smještene u centar te će dobiti obrok.

“Oni su sad u nadležnosti ministarstva sigurnosti i njihovi službenici će uraditi njihovu registraciju. Nakon toga dobivaju status tražitelja azila”, rekao je Denjo novinarima.

Prema lokalnim medijima, mještani u Salakovcu uglavnom odobravaju dolazak migranata, ali istodobno izražavaju strah.

U izbjegličkom kampu Salakovcu godinama se nalazi 40 izbjeglica s područja Kosova, Moldavije i Makedonije. Oni će biti premješteni u jedan dio centra, dok će pristigli migranti biti smješteni u sedam objekata.

Zamjenik predsjedatelja vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako to državno tijelo nije donijelo nikakvu odluku o smještaju migranata u Salakovac i tvrdi da bošnjački i srpski dužnosnici iz vijeća ministara obmanjuju javnost.

Demanirao je navode predsjedavajućeg vijeća ministara Denisa Zvizdića i ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića kako je na posljednjoj sjednici donesena odluka o aktiviranju kampa Salakovac sjeverno od Mostara,.

“Oko Salakovca se nismo ništa dogovorili. To je laž”, rekao je Bevanda medijima u Mostaru.

Mektić  je na izvanrednoj konferenciji za medije u Banjoj Luci kazao je kako je očito da se “političari iživljavaju na ovim jadnim ljudima” i žele stvoriti kaos u zemlji koristeći migrantsku krizu.

Dodao je da je sve bilo pravodobno dogovoreno s policijom u Mostaru, a onda je uslijedila “ničim najavljena i tajna” akcija interventne policije HNŽ-a  koja je uz uporabu oružja presrela kolonu i pod prijetnjom sile zabranila prolazak autobusima.

Mektić tvrdi kako je službenim osobama koje su pratile migrante policija HNŽ-a prijetila oružjem i najavljuje kako će reagirati Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je sve prijavila državnom tužiteljstvu, a koje je već otvorio istragu.

Herceg, pak, tvrdi da vlada HNŽ-a i grad Mostar nisu uopće kontaktirani ni konzultirani o mogućem dolasku većeg broja osoba u izbjeglički kamp u Salakovcu.

“Tvrdimo kako je donošenje takve odluke, ma tko da je donio, eklatantan primjer neuvažavanja ustavne strukture BiH i pokušaj destabilizacije HNŽ-a, što nećemo dopustiti”, stoji u priopćenju Hercegova ureda.

Na najnoviji zaplet u migrantskoj krizi koja je pogodila BiH reagirale su i brojne političke stranke, uglavnom iz oporbe, pri čemu se se pojavile i teze o tome da se na planini Ivan gdje je zaustavljena kolona s migrantima zapravo uspostavlja granica “trećeg entiteta”.

“Činjenica da policija HNŽ-a kojom desetljećima suvereno vlada HDZ BiH može utjecati na aktivnost pod kontrolom državnih institucija dokazuje da kulminira priča o trećem entitetu i da je policija pod punom političkom kontrolom Dragana Čovića. Najveći krivac tomu je Stranka demokratske akcije (SDA) čije prepuštanje HDZ-u svega što je južno od planine Ivan sada dolazi na naplatu”, priopćila je Socijaldemokratska partija BiH.

Slično misle i u Demokratskoj fronti Željka Komšića u kojoj se slažu s ministrom Mektićem kako je zabrana prolaza migrantima čin poput državnog udara s nakanom uspostave trećeg entiteta.

“Gledamo rušenje države uživo a HDZ i Dragan Čović pod krinkom čuvanja hrvatskih nacionalnih interesa to otvoreno rade”, priopćio je DF.

U toj stranci podsjećaju kako je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ranije najavio kako neće dopustiti smještanje migranata u tom entitetu pa se iz svega da zaključiti kako Čović i Dodik u praksi pokazuju kako se već provodi “plan B”, odnosno njihovo koordinirano političko djelovanje što je prošlog tjedna najavio lider HDZ BiH.

Reagirala je i Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je Zvizdić član, “najoštrije osuđujući protuustavno djelovanje nekih policijskih i političkih struktura s područja HNŽ”.

“Svi koji su sudjelovali u ovom činu su počinili niz kaznenih djela među kojima i kazneno djelo napada na ustavni poredak BiH”, tvrde u najvećoj bošnjačkoj stranci i traže njihovo sankcioniranje.

(Hina)

Migranti zaustavljeni na putu do Mostara

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: U slučaju sukoba Srba i Bošnjaka u BiH vjerujem da bi Hrvati ostali po strani

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je kako ne isključuje mogućnost sukoba između Srba i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini a pri tom je uvjeren kako bi se u slučaju takvog scenarija Hrvati u toj zemlji držali po strani.

U intervjuu za srpsku redakciju novinske agencije Sputnjik bliske režimu Vladimira Putina objavljenom u ponedjeljak, Dodik je kazao kako vjeruje u mir i stabilnost no “nije naivan” pa “hipotetski gledano” ne isključuje mogućnost sukoba u BiH.

“Što se tiče tog eventualnog, hipotetski govorim, sukoba Bošnjaka i Srba, vjerujem da Hrvati u njemu ne bi sudjelovali ali čak i da budu zajedno RS ima mogućnost da se obrani. Naravno, ako se u to uključe neke velike sile to je već problem, ali ima nekih velikih sila koje bi možda zaštitile nas. I u tom pogledu, mi imamo očekivanja te vrste”, kazao je Dodik.

Bosnu i Hercegovinu Dodik je nazvao “oronulom i propalom zemljom” koja se tek refleksno održava na životu i to zahvaljujući intervenciji stranaca. Kazao je kako vjeruje da će se državna tijela vlasti BiH naprosto sama od sebe urušiti.

“Postoje entitetske crte i one su za nas crte naše države, svidjelo se to nekom ili ne, to je tako u svijesti našeg naroda. Mi verujemo da svaki pokušaj da se Kosovo u Ujedinjenim narodima etablira kao međunarodno priznata država stvara mogućnost da i RS potpuno legitimno to isto traži. I nitko ne treba sumnjati da se to neće dogoditi”, zaprijetio je Dodik.

Uobičajeno je hvalio Rusiju zbog načina na koji se ona angažira na Balkanu podupirući vlasti u Srbiji i bosanske Srbe a zapadne države, posebice Veliku Birtaniju, optužio je za širenje malignog utjecaja u regiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Poruka biskupa BK BiH uoči Općih izbora u listopadu 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

U Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci održano je 13. i 14. srpnja 73. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Pod predsjedanjem vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH, sudjelovali su svi članovi BK BiH te delegat Hrvatske biskupske konferencije križevački biskup Nikola Kekić i dopredsjednik Slovenske biskupske konferencije mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl.

S biskupima se susreo i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji je s pastirima mjesnih Crkava razgovarao o pronalaženju najboljih odgovora na aktualne migracijske izazove, počevši od onemogućavanja povratka prognanih i izbjeglih preko odlaska brojnih, posebno mladih ljudi u inozemstvo do sve većeg priliva migranata iz dalekih zemalja, ističe se u priopćenju sa zasjedanja.

U skladu sa smjernicama prefekta Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinala Fernanda Filonija i na prijedlog Misijske središnjice u BiH, biskupi su odlučili proglasiti Misijsku godinu koja će započeti u listopadu 2018. godine i završiti misijskim mjesecom listopadom sljedeće 2019. godine. U vezi s Misijskom godinom uputit će i svoju posebnu poslanicu.

Saslušavši izvješće predsjednika Organizacijskog odbora za pripravu Obiteljskog dana u BiH, u nedjelju 29. srpnja u župnoj crkvi Svete obitelji u Kupresu, biskupi su ponovno pozvali sve obitelji i sve druge vjernike da svojim dolaskom na to obiteljsko okupljanje iskažu zajedništvo u vjeri i molitvi.

Biskupi su saslušali i Godišnje izvješće o djelovanju Caritasa BiH i dijecezanskih Caritasa, te su informirani da je smanjen broj donacija za karitativne aktivnosti zbog sve manjeg zanimanja partnera i donatora za Bosnu i Hercegovinu. Raspravljali su i o pastoralnim izazovima u svjetlu sadašnjeg demografskog stanja Hrvata katolika u BiH te pozvali sve djelatnike u pastoralu da svojom zauzetošću pomognu vjernicima pronaći duhovni smisao i hrabrost za „ostanak na ovim prostorima jer su jedino tu svoji na svome”.

Biskupi su upoznati s odlukom Kongregacije za ustanove posvećenog života i Družbe apostolskog života da se sadašnji članovi trapističkog samostana – nekoć Opatije „Marija Zvijezda” u Banjoj Luci – povjeravaju brizi – osim Generalnog opata Trapističkog reda – također i neposrednoj brizi i nadležnosti biskupa ordinarija Banjolučke biskupije.

Biskupi su uputili poruku članovima svojih biskupijskih zajednica u vezi s listopadskim Općim izborima u Bosni i Hercegovini te pozvali sve koji se nisu registrirali za izlazak na izbore da to učine u predviđenom roku.

M.M.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori