Clark: 1995. ne bi silom reagirali na ulazak HV i Armije BiH u Banju Luku i Prijedor
Umirovljeni američki general Wesley Clark, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a, izjavio je kako nisu postojali nikakvi planovi da se silom reagira na mogući ulazak Hrvatske vojske (HV) i Armije BiH u Banju Luku tijekom ofenzive u jesen 1995. godine kada su oslobođeni veliki dijelovi BiH.
Napredovanje HV-a i HVO-a prema Banjoj Luci
Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) su tijekom operacije pod nazivom “Južni potez” u listopadu 1995. godine stigli na dvadesetak kilometara od Banje Luke dok su se pripadnici vojske bosanskih Srba panično povlačili. Istodobno su postrojbe iz sastava Armije BiH napredovale ka Prijedoru.
Obadva ta grada mogla su biti oslobođena da su operacije nastavljene no do toga ipak nije došlo jer je napredovanje prekinuto pod pritiskom američke administracije koja je bila fokusirana na stvaranje pretpostavki za pokretanje mirovnih pregovora koji su nešto kasnije organizirani u Daytonu.
Clark o američkim stavovima i Daytonu
General Clark je kao dio tima Richarda Holbrookea tada bio aktivno uključen u te pripreme a sada je u intervjuu za sarajevski portal Klix ustvrdio kako SAD nisu planirale uporabiti silu da bi zaustavili napredovanje ka Banjoj Luci i Prijedoru i oslobađanje tih gradova kako se nagađalo.
“Ne, ne bismo bombardirali te postrojbe (HV i Armije BiH) a po mom mišljenju Daytonski sporazum bi bio dodatno ojačan. No odluka o zaustavljanju (ofenzive) je donesena zato što je Federacija BiH u tom trenutku držala otprilike 51 posto (teritorija BiH), što je bilo predviđeno dogovorom. Postojala je i zabrinutost da bi srpske snage mogle pokrenuti protuofenzivu iz Srbije”, kazao je Clark.
Operacija Una i pozicija SAD-a
Tvrdi i kako kratkotrajna operacija “Una 95” iz rujna 1995. kojoj je bio cilj oslobađanje Sanskog Mosta, jedina u kojoj je Hrvatska vojska pretrpjela poraz od strane srpskih snaga u BiH, nije bila pokrenuta na zahtjev SAD-a.
“Ja sam bio na sastanku u Pentagonu na kojem je (hrvatskom ministru obrane Gojku) Šušku rečeno: Ne, nemojte to raditi. To je bilo u srpnju 1995. godine”, tvrdi Clark.
Zašto SAD nije želio intervenirati prije Daytona
Na pitanje zašto administracija tadašnjeg predsjednika Billa Clintona nije željela intervenirati radi zaustavljanja rata u BiH, Clark je odgovorio konstatacijom kako bi to bilo besmisleno prije postizanja mirovnog sporazuma.
“Bilo bi besmisleno intervenirati prije Daytona s kopnenim snagama pod mandatom UN-a. UN-ov lanac zapovijedanja bio je sputan strahom od izazivanja incidenta i stoga relativno neodgovoran prema situaciji na terenu. Osim toga, SAD nikada ne bi dopustile da američke snage u ovoj situaciji budu pod kontrolom UN-a. S druge strane, zračna kampanja može djelovati. Čak je i njena ograničena uporaba početkom rujna 1995. potaknula (predsjednika SR Jugoslavije Slobodana) Miloševića na pregovore. Znam to, jer sam bio s njim i razgovarali smo o tome dva puta”, kazao je Clark.
(Hina/Kamenjar)