Pratite nas

Nebuloze

ČUDNA DONACIJA SRPSKOG ČELNIKA Knjige za učenje bunjevačkog tiskane su na ćirilici

Objavljeno

na

SUBOTICA – Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik “Hrvatska riječ”.

bunjevciTiskanje tih udžbenika “u nedostatku sredstava na sebe je preuzeo predsjednik Tomislav Nikolić”, koji se i ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca koju on prepoznaje kao “autohton južnoslavenski narod”.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentira kako je, s druge strane, hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom, što potvrđuje postojanje dvojnih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.Predsjednik Nikolić je u susretu s predstavnicima naše zajednice u siječnju ove godine odgovorio kako ne može pomoći tiskanje udžbenika na hrvatskom jer je tadašnji ministar financija “zatvorio sve slavine” proračuna Srbije, naveo Bačić.

“Zato tiskanje udžbenika za bunjevački govor od strane državnoga nakladnika i način financiranja toga posla, uz ranije izjave o Bunjevcima kao posebnom južnoslavenskom narodu i uvođenja predmeta etnokultura Bunjevaca na Pedagoškom fakultetu u Somboru, samo potvrđuju otvoreno svrstavanje državnih vlasti u identitetskim pitanjima bunjevačkih Hrvata”, dodao je Bačić.

I ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov primjećuje kako država njeguje afirmativni, djelatni i izdašno financijski odnos prema Bunjevcima nehrvatima, a s druge strane diskriminira i onemogućava ostvarivanja prava Hrvata.

“Dakle, zaokreta prema bunjevačkom pitanju u Srbiji nema! Štoviše, jačaju aktivnosti glede podjela na štetu Hrvata. Čudi i sada nijemost i pasivnost Hrvatske”, zaključuje Žigmanov.

Više od činjenice da je njihovo izlaženje osobno svojim novcem pomogao predsjednik Srbije iznenadilo je to što su udžbenici za predmet “Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture” tiskani – na ćirilici.

Slaven Bačić ističe kako takav potez otvara i niz stručnih pitanja. “Počevši od uloge srpskih lingvista u ‘vukovskim’ nastojanjima učitelja i nastavnika dosada nepoznatih kompetencija, preko apsurda da su ‘bunjevačka čitanka i gramatika’ na ćirilici, pa do političko stručnih utemeljenosti težnji prema standardizaciji novih jezika od dijalekata u Srbiji”.

U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji niječe hrvatsku pripadnost, ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.

Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata. (JL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Žalbeni sud u Beogradu odbio rehabilitirati Milana Nedića

Objavljeno

na

Objavio

Apelacijski sud u Beogradu pravomoćno je odbio rehabilitirati Milana Nedića, predsjednika vlade u Beogradu tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici tog suda.

Prethodno je 11. srpnja 2018. godine odluku o rehabilitiranju Nedića odbio Viši sud u Beogradu, razmatrajući zahtjev da se utvrdi da je general Milan Nedić uhićen bez sudačke ili administrativne odluke, kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga.

Podnositelji zahtjeva smatrali su ništavim rješenje Trećeg narodnog sreskog suda za grad Beograd od 31. siječnja 1946. godine o oduzimanju imovine generala Milana Nedića, te da su slijedom jednako tako ništave i sve pravne posljedice tog rješenja.

Nediću se pripisuje da je bio fasciniran njemačkim nacionalsocijalizmom, te da je htio urediti Srbiju po ugledu na Treći Reich i Hitlerovu Njemačku.

On je na početku Drugog svjetskog rata bio imenovan predsjednikom takozvane Vlade narodnog spasa, koja je, prema nekim povijesnim tumačenjima, bila “marionetska vlada” njemačke okupacijske vlasti.

Njezin je zadatak trebao biti da se lakše uguši ustanak u okupiranoj Srbiji.

Kao premijera srbijanske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedića se smatralo odgovornim za aktivnosti u vezi holokausta i nacističkog logora na Banjici, u kojem je ubijeno nekoliko tisuća komunista, antifašista, Židova i Roma.

Konačan broj žrtava nije poznat jer su dokazi bili sustavno uništavani, a prema dostupnim podacima kroz logor je prošlo najmanje 23.637 logoraša, dok su sačuvani podaci o ubojstvu 4.286 muškaraca, žena i djece.

Državna povjerenstvo za utvrđivanje zločina nacističkih okupatora i njihovih pomagača utvrdilo je da su nacisti u banjičkom logoru do travnja 1944. ubili 8.756 logoraša.

Uz oslobođenje Srbije u Drugom svjetskom ratu Nedić se povukao s Nijemcima u Austriju, pokušavajući organizirati otpor novim komunističkim vlastima.

Кraljevska vlada u izbjeglištvu u Londonu Nedića je još u prosincu 1941. razriješila čina generala i proglasila ga suradnikom okupatora, a saveznici su ga, poslije poraza Njemačke, izručili jugoslavenskim vlastima, objavio je u utorak Apelacijski sud u obrazloženju svog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za rehabilitiranjem Milana Nedića.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica, a navodno je u pritvoru počinio samoubojstvo, ali nikada nije objavljeno gdje je pokopan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hartmann: ‘Znam tko je donio otrov u Hašku sudnicu’?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najpoznatijih protagonistkinja Haškog tribunala i njegova dugogodišnja glasnogovornica, francuska književnica i novinarka Florence Hartmann dala je intervju za Express.hr

Kao ratna reporterka uglednog francuskog lista Le Monde pratila je ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, osobito zbivanja u BiH zbog čega joj je često glava bila u torbi. Zbog svog velikog iskustva s terena Međunarodni kazneni sud u Haagu imenovao ju je glasnogovornicom. Na kraju je i sama završila na sudu zbog otkrivanja povjerljivih dokumenata u svojim knjigama koje je napisala na temu ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Rijetko tko drugi je pisao o sudjelovanju Vojske Jugoslavije u ratu u BiH. Imala sam nekoliko članaka na tu temu, čak i jedan koji se ticao pogreba pilota kojega je NATO oborio iznad Bosne. Išla sam na pogreb kako bih dokazala da su pokopani piloti Vojske Jugoslavije.

Što je značilo da lete i direktno sudjeluju u ratu u Kninskoj krajini i u BiH. Dokazi su bili čvrsti i mogli su poslužiti čak i na sudu. Dobila sam odmah pritisak, rekao mi je jedan od francuskih oficira UN-a u Sarajevu kako trebam napustiti BiH jer sam u opasnosti. Milošević me je, naprimjer, nakon tog članka izbacio iz Srbije. Znala sam da je to osjetljivo pitanje i bilo mi je jasno da je to tako dok rat traje, zbog njihovih brojnih diplomatskih kalkulacija i zbog činjenice da nemamo iste nazore, ali mi je bilo nejasno da se to nastavlja reproducirati u potpuno drugim okolnostima”, rekla je Hartmann Expressu.

Rekla je i kako nije bilo u planu suda u Haagu da Tuđman bude procesuiran.

“Što se Tuđmana i Izatbegovića tiče, nikad nije bilo ni planirano da oni budu procesuirani. Javnost ima stavove o tome na osnovu izjava pojedinaca iz Suda. Međutim, mislim da čak postoji i službeni dokument o Izetbegoviću u kojemu se Sud izjasnio kako odbija tu inicijativu. Mislim da je to bilo prije nego što sam došla u Tribunal. Ali se sud izjasnio da je razmotrio slučaj, ali da nema osnova za optužnicu. I s Tuđmanom je bilo slično”, kazala je te dodala da bi s Gotovinom rado otišla na ručak.

Odlučila je progovoriti i o smrti Slobodana Praljka.

“Zna se da je to učinila ekipa koja je ušla da prisustvuje suđenju jer on nije mogao to u pritvoru posjedovati, što svakako baca sumnju na njegov advokatski tim, eventualno nekoga iz ambasade, uglavnom nekoga tko je imao pristupa Praljku prije ulaska u sudnicu”, zaključila je Hartmann svoj intervjuu Expressu, prenosi Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari