Imovinska kartica Dalije Orešković ponovno je u središtu političke i javne pozornosti nakon što je saborska zastupnica i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kažnjena novčanom kaznom zbog nepravilnosti u vlastitim prijavama imovine. Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da je riječ o osobi koja je godinama bila odgovorna za nadzor nad imovinskim karticama drugih državnih dužnosnika, što cijeli postupak čini institucionalno i politički osjetljivim. Osoba koje je bila zadužena za nadzor nad imovinskim karticama drugih nije bila u stanju ispravno ispuniti svoju, što je dovelo do javnih kritika.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je Daliji Orešković novčanu kaznu u iznosu od 530 eura zbog nepravilnosti u ispunjavanju imovinskih kartica za 2022. i 2023. godinu. Utvrđeno je da u tim prijavama nije navela primitke zastupničkog paušala, iako su ti podaci bili vidljivi u sustavu Porezne uprave, piše narod.hr
Konkretno, Povjerenstvo je utvrdilo da je uz saborsku plaću primila ukupno 18.000 kuna paušala tijekom 2022. godine te 2.369,29 eura tijekom 2023. godine. U imovinskim karticama, međutim, navela je da nema drugih prihoda osim plaće.
Unatoč višekratnim pozivima, u zadanom roku nije dostavila dokumentaciju kojom bi otklonila utvrđeni nesklad. Odluka je donesena 2. srpnja, a javno objavljena u listopadu, uz obrazloženje da je riječ o povredi Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Povjerenstvo je u obrazloženju posebno istaknulo da se radi o dugogodišnjoj obveznici Zakona, koja je od 2013. do 2018. godine bila na čelu tog tijela. Upravo zbog te činjenice, kako se navodi, obveze prijavljivanja morale su joj biti poznate, što je propust učinilo ozbiljnijim u političkom i institucionalnom smislu.
Prema trenutačno važećoj imovinskoj kartici, Dalija Orešković kao saborska zastupnica ostvaruje bruto plaću od oko 4.500 eura, odnosno približno 3.800 eura neto mjesečno, uz godišnji zastupnički paušal od oko 2.400 eura neto.
Prijavila je štednju u iznosu od 35.000 eura, stan u Zagrebu površine 51,69 četvornih metara procijenjene vrijednosti 140.000 eura, osobni automobil Peugeot 308 iz 2016. godine vrijedan oko 6.000 eura te preostali kreditni dug od 33.000 eura.
U kartici je navedeno i potraživanje od 40.000 eura po osnovi pozajmice iz 2015. godine. Identitet osobe kojoj je novac posuđen nije naveden, a Povjerenstvo se, na novinarski upit, pozvalo na zaštitu osobnih podataka.
Rad Povjerenstva u vrijeme dok ga je vodila Dalija Orešković bio je obilježen ozbiljnim političkim prijeporima. Posebno je odjeknuo slučaj bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, koji je tvrdio da je Povjerenstvo pod njezinim vodstvom djelovalo selektivno i politički pristrano. Bivši potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko tada je javno tvrdio da je Povjerenstvo pod njezinim vodstvom ”pretvoreno u instrument određenih političkih grupacija”, optužujući ga za selektivnost i političku pristranost.
Visoki upravni sud pravomoćno je poništio odluku Povjerenstva iz 2016. godine kojom je bilo tvrđeno da se Karamarko nalazio u sukobu interesa, nakon čega se povukao iz politike. Orešković je tada tvrdila da sudovi nisu osporili postojanje potencijalnog sukoba interesa, nego nadležnost Povjerenstva da o tome odlučuje.
”Nikakva isprika ne dolazi u obzir, ja se nemam razloga ispričavati. U svim relevantnim odlukama, kako upravnim sudovima tako i samog Ustavnog suda, nije osporeno to da se Karamarko nalazio u potencijalnom sukobu interesa, nego je osporeno pravo Povjerenstva da o tome odlučuje”, pravdala se Orešković nakon ove odluke Visokog upravnog suda.
Slučaj novčane kazne zbog vlastite imovinske kartice danas dodatno opterećuje politički kredibilitet Dalije Orešković i ponovno otvara pitanje standarda odgovornosti onih koji su godinama oblikovali sustav nadzora nad sukobom interesa u Hrvatskoj.