ZAGREB, 6. rujna 2025. – Je li Dalija Orešković iznad Ustava i Zakona Republike Hrvatske? To pitanje se otvorilo nakon izjave saborske zastupnice, koja je molitelje koje naziva “klečavci’ na zagrebačkom trgu povezala s najbrutalnijim kaznenim djelima i ustvrdila da je vlast suodgovorna za ubijenu i raskomadanu ženu.
Orešković protiv javnog molitvenog okupljanja
Orešković je komentirala okupljanje vjernika koji svake prve subote u mjesecu mole na glavnom zagrebačkom trgu. Nazvala ih je “klečavcima” i ustvrdila da vlast koja to dopušta snosi odgovornost za najteže zločine nad ženama. Izjava je izazvala burne reakcije u javnosti, jer se radi o izravnom napadu na vjerničku praksu koja je u potpunosti zakonita.
Ustav i Kazneni zakon štite slobodu vjere
Podsjetimo, Ustav Republike Hrvatske u članku 40. jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi te slobodno javno očitovanje vjere. Osim toga, Kazneni zakon sadrži jasne odredbe koje štite vjernike:
1. Ustav Republike Hrvatske
Članak 40.: “Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.”
Kazneni zakon (KZ/11, NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 108/23)
Članak 125. – Povreda slobode vjeroispovijedi
Tko nasiljem, prijetnjom ili na drugi protupravan način spriječi ili ometa vjernika ili vjersku zajednicu u obavljanju vjerskih obreda, kaznit će se:
zatvorom do jedne godine.
Članak 325. – Javno poticanje na nasilje i mržnju
Tko javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine ljudi ili pojedinca zbog njihove vjere ili uvjerenja, kaznit će se:
zatvorom do tri godine.
Ako se to djelo počini putem medija, interneta ili na javnom skupu, kazna može biti i veća.
Članak 87. st. 21. – Definicija zločina iz mržnje
Ako je kazneno djelo počinjeno zbog vjere ili uvjerenja žrtve, to se tretira kao otežavajuća okolnost pri odmjeravanju kazne.
Pitanje jednakosti pred zakonom
Izjava Dalije Orešković otvorila je ozbiljno pitanje: može li saborska zastupnica svojim riječima dovoditi u pitanje ustavna prava građana i vjernika, a da za to ne snosi nikakve posljedice? Pravnici i dio javnosti upozoravaju da bi se ovakvi nastupi mogli tumačiti i kroz prizmu kaznenog zakona, jer se radi o diskriminaciji i poticanju netrpeljivosti prema vjernicima.
Kako ističe Stjepan Štimac, “tekst i objašnjenja su suvišni” – dovoljno je pročitati Ustav i Kazneni zakon da bude jasno kako nitko, pa ni političari, ne smiju biti iznad pravnog poretka Republike Hrvatske. Kako smo došli do toga da je Dalija Orešković iznad Ustava i Zakona RH?, pita se Štimac.
Kamenjar.com