Pratite nas

Razno

Dan planeta Zemlje, 22. travnja

Objavljeno

na

Brojnim događanjima usmjerenim prema zaštiti prirodnih resursa 22. travnja se diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, ove godine pod sloganom “Zaštitimo naše vrste”.

Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili 22. travnja ‘Međunarodnim danom majke Zemlje’, no počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su diljem SAD-a održani ‘nacionalni skupovi o okolišu’ tj. prvi masovni prosvjedi za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kad je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi što je bio poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.”, podsjetili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990., uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje odvija se pod sloganom “Zaštitimo naše vrste” i usmjeren je na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

“Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Naglašavaju i kako su zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene. Stoga Ministarstvo, kako kažu, provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode te u tom smislu kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi niz važnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti preko 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama.

“Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu.

WWF: Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wide Fund for Nature (WWF) kažu kako je Dan planeta Zemlje podsjetnik o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma.

WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike, podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.

Zemlja je, ističu u WWF-u, suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi, ističu u WWF-u.

Na to je, kažu, upozorio i David Attenborough, WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator Našeg planeta prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala.

“Postali smo si najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada. Kao vrsta smo se pokazali stručnjacima za rješavanje problema, no ne i u ovom slučaju. Imamo priliku za stvaranje održivog svijeta s čistim zrakom i vodama, neograničenom energijom, kao i bogatim ribljim fondovima“, rekao je Attenborough.

A kako bi pokazali da je drugačiji, održivi svijet moguć, WWF Adria je okupila partnere i predstavila njihove uspješne primjere dobre prakse predstavljene putem platforme Priroda za ljude. Svaka od tih priča je, kažu, dobra inspiracija za nove ideje, a kroz opis koraka kako je neki primjer dobre prakse postignut, lako ga se može i primijeniti.

“Prikupljanjem uspješnih primjera sinergije ljudi i prirode, dijelimo načine i korake kako su drugi došli od uspjeha, i na taj način želimo inspirirati i potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno“, rekla je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.

“Neka ovaj Dan planeta Zemlje bude prilika za promišljanje o našem odgovornom ponašanju kako bismo očuvali naš zajednički dom”, poručila je Ivanić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

CroElecto – Iako još nije službeno objavila kandidaturu Kolinda Grabar Kitarović uvjerljivo najpopularnija

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici za SDP bi glasalo 23,32%, a za vladajući i više od pola desetljeća prvi po anketama HDZ 21,20%. HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje jesu li zadovoljni Plenkovićevim vođenjem stranke. Iako je 50,56% HDZ-ovih birača odbilo odgovoriti na pitanje, nezadovoljstvo Plenkovićem iskazalo je 28,89%, dok je samo 20,56% izrazilo zadovoljstvo smjerom u kojem Plenković vodi HDZ.

Za listu Mislava Kolakušića ovoga bi mjeseca glasalo više ljudi nego za Živi zid. Kolakušić bi računao na 2,94%, a Živi zid na 2,83%. Neovisni za Hrvatsku zabilježili su 2,71%. Drugim riječima, da su iduće nedjelje izbori, u Saboru bi sjedili SDP, HDZ i nacionalne manjine jer treća, četvrta i peta stranka zajedno nemaju ni 10%.

Neodlučnih ispitanika je čak 27,68%, a stranke sa značajnim postotkom još su HKS (2,12), Most, koji je potonuo na ispod 2% (1,88%) i stranka Ivana Pernara (1,06%). Preostale brojne stranke i nezavisne liste, uključujući GLAS i IDS (po 0,94%) ne prelaze jednopostotnu marginu.

Kolinda Grabar Kitarović, iako još nije službeno objavila kandidaturu, računa u lipnju na 28,05% potpore. Loš rezultat HDZ-a zasigurno joj je naštetio, ali je ona i dalje prva te sigurno ulazi u drugi krug. Zoran Milanović računa na potporu 23,63% ispitanika, što je gotovo jednak postotak onomu SDP-a i za uspjeh u drugom krugu, u koji po lipanjskom rezultatu ulazi, trebala bi mu znatno šira potpora. Miroslav Škoro približio se svojim posotoku Milanoviću te računa na potporu 20,85% ispitanika. Mislav Kolakušić će, prema svemu sudeći, još jedno vrijeme konzumirati mandat u Europskom parlamentu jer ga podupire tek 6,15% ispitanika. Ivana Pernara podupire 2,31%, Daliju Orešković 1,06%, Tomislava Panenića 0,58%, Katarinu Peović-Vuković 0,29%, a Vlahu Orepića dosad niti jedan ispitanik, dok ih je više od 17% neodlučno ili nevoljno odrediti se.

Oleg Butković najpozitivnije je doživljen ministar u Vladi (6,53%), a nakon njega najviše preferencija zabilježili su: Gabrijela Žalac (2,69%), Tomislav Tolušić (2,50%), Zdravko Marić (2,40%) te Darko Horvat (2,11%). Vrijedi napomenuti kako su ove niske postotke ministri, osim Butkovića, uglavnom zabilježili u svojim zavičajima, dok gotovo 80% ispitanika nije imalo namjeru pozitivno izdvojiti jednoga ministra.

Negativne ministre predvodi Marko Pavić (8,07%), a smjesta iza njega je Nada Murganić (7,78%). Milan Kujundžić (3,36%), Blaženka Divjak (3,27%) i Nina Obuljen-Koržinek (2,11%) kompletiraju popis pet negativaca među ministrima iz kojega su, uslijed podnesenih ostavki, naknadno izbačeni Lovro Kuščević te Goran Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Tvrtko Milović ponovno imenovan za glavnog urednika dokumentarnog programa BHRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Upravni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine potvrdio je imenovanje novinara Tvrtka Milovića na mjesto urednika dokumentarno suvremenog programa BHT-a na novi mandat od pet godina.

Ovu informaciju je za Radio Sarajevo potvrdio i sam Milović, koji je otkrio da se “novinari koji su tužili BHRT nisu pojavili na ponovljenom natječaju.”

Milović je ovu vijest također komentirao i na društvenoj mreži Facebook:

Milović mrzi malu djecu, Milović mrzi Sarajevo, Milović mrzi Bošnjake… bla bla bla. Sve nabrojano kako bi se ublažila šokantna informacija da je Milović opet bio najbolji kandidat za urednika Dokumentarno suvremenog programa BHT1, i da je kao takav po drugi put prepoznat od Upravnog odbora.

Ono što bi u normalnim okolnostima trebalo biti zanimljivije od izmišljotina koje mi se imputiraju već dvije godine, jeste činjenica da osoba koja je godinu dana tužbom tražila ponavljanje natječaja za urednika, i dobila na sudu – se uopće nije pojavila na ponovljenom natječaju!

I da ne pričam sad još stotinu stvari koje su se događale u pozadini… neki bi mogli izgubiti povjerenje u državne institucije, napisao je Milović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari