Pratite nas

Razno

Dan planeta Zemlje, 22. travnja

Objavljeno

na

Brojnim događanjima usmjerenim prema zaštiti prirodnih resursa 22. travnja se diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, ove godine pod sloganom “Zaštitimo naše vrste”.

Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili 22. travnja ‘Međunarodnim danom majke Zemlje’, no počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su diljem SAD-a održani ‘nacionalni skupovi o okolišu’ tj. prvi masovni prosvjedi za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kad je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi što je bio poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.”, podsjetili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990., uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje odvija se pod sloganom “Zaštitimo naše vrste” i usmjeren je na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

“Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Naglašavaju i kako su zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene. Stoga Ministarstvo, kako kažu, provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode te u tom smislu kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi niz važnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti preko 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama.

“Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu.

WWF: Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wide Fund for Nature (WWF) kažu kako je Dan planeta Zemlje podsjetnik o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma.

WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike, podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.

Zemlja je, ističu u WWF-u, suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi, ističu u WWF-u.

Na to je, kažu, upozorio i David Attenborough, WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator Našeg planeta prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala.

“Postali smo si najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada. Kao vrsta smo se pokazali stručnjacima za rješavanje problema, no ne i u ovom slučaju. Imamo priliku za stvaranje održivog svijeta s čistim zrakom i vodama, neograničenom energijom, kao i bogatim ribljim fondovima“, rekao je Attenborough.

A kako bi pokazali da je drugačiji, održivi svijet moguć, WWF Adria je okupila partnere i predstavila njihove uspješne primjere dobre prakse predstavljene putem platforme Priroda za ljude. Svaka od tih priča je, kažu, dobra inspiracija za nove ideje, a kroz opis koraka kako je neki primjer dobre prakse postignut, lako ga se može i primijeniti.

“Prikupljanjem uspješnih primjera sinergije ljudi i prirode, dijelimo načine i korake kako su drugi došli od uspjeha, i na taj način želimo inspirirati i potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno“, rekla je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.

“Neka ovaj Dan planeta Zemlje bude prilika za promišljanje o našem odgovornom ponašanju kako bismo očuvali naš zajednički dom”, poručila je Ivanić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Milijan Brkić: Na Bleiburgu sam svake godine, došao sam kao hodočasnik

Objavljeno

na

Objavio

Premda je potpredsjednik Sabora Milijan Brkić od samog početka procesije koračao s predstavnicima državnog vrha, Večernji list doznaje kako nije pristigao u štićenoj koloni iz Zagreba, te da se dužnosnicima pridružio tek kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu.

Ondje ih je, naime, dočekao te im se pridružio u hodnji. Za komentar smo ga zamolili nakon završetka komemoracije na Lojbaškom polju, koju je promatrao iz prvog reda. Najprije je izbjegavao odgovor, odbijajući izravno odgovoriti na pitanje je li stigao u sklopu službenog protokola ili ipak u privatnom aranžmanu, kako je najavljivao, piše Večernji list

– Ovdje sam svake godine – ponavljao je, pa je tek na treći upit odgovorio:

– Došao sam kao hodočasnik, ali ne može se pobrisati činjenica da obnašam dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora – kazao je Milijan Brkić za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Maja Sever nova predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Novinarka Hrvatske radiotelevizije (HRT) Maja Sever, izabrana je u subotu za predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske (SNH) te na toj dužnosti zamjenjuje dosadašnjeg predsjednika Antona Filića iz Večernjeg lista.

Nova predsjednica, koja je na skupštini SNH-a u subotu dobila četverogodišnji mandat, najavila je borbu za kolektivne ugovore u medijskim kućama te za granski kolektivni ugovor kojim bi bila regulirana prava novinara na nacionalnoj razini.

Kad netko u medijima uspije izboriti kolektivi ugovor to je događaj, rekla je Sever. Poručila je kako novinari i drugi medijski djelatnici nemaju izbora, osim zajedno se boriti, jače se angažirati i zauzimati za se svoja prava.

“Puno se može promijeniti budemo li se aktivno zalagali za svoje interese”, rekla je Sever, koja je ujedno dobila i priznanje SHN-a “Povjerenik/ca godine”.

Novinari i drugi medijski djelatnici su, po njezinim riječima, često krivci za sve i to treba promijeniti.

Posebno je upozorila na stanje u lokalnim medijima, uz ocjenu da se u njima krše Zakon o radu i ugovorna pravila.

Dosadašnji predsjednik Anton Filić među najvažnije izazove svoga, ali i mandata svoje nasljednice, ubrojio je borbu protiv zloporabe institucije slobodnih novinara i honoraraca. Te oblike rada po njegovim riječima treba zadržati samo za one novinare koji to žele, a ne, kao što je sada, uz pomoć tih modela prikrivati stalni radni odnos koji bi trebao biti zasnovan na temelju ugovora o radu.

Filić je istaknuo da i dalje treba nastojati sklopiti nacionalni kolektivni ugovor, ne isključujući kao sredstvo pritiska opći štrajk u medijima, podsjetivši pritom da se velika većina članova SNH-a izjasnila za opći štrajk zbog nesklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora.

Povjerenici SNH-a u medijskim kućama u svojim su raspravama pored ostalog upozorili na zloporabu evidencije radnog vremena za novinare i tehničare koji rade na terenu, te na silne poteškoće kako bi uopće započeli pregovore za sklapanje kolektivnih ugovora.

Na skupštini SHN-a dodijeljena su i tri “krumpirka” za najgorega medijskog poslodavca i to HRT-u zbog, kako su objasnili predlagatelji, tužbi protiv vlastitih radnika koji žele bolji program i ignoriranja jednog reprezentativnog sindikata, Novom listu, zbog ponude ponižavajućeg ugovora o radu fotografu u 62. godini života i gotovo 40 godina radnog staža te Večernjem listu, zbog zbog smanjivanja radničkih prava, ukidanja dodataka na radni staž i diskriminacije sindikalnih povjerenika. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari