Pratite nas

Povijesnice

Dan za pamćenje: 10. rujna 1994. – Papa Ivan Pavao Drugi u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Bio je to dan za pamćenje: 10. rujna 1994. papa Ivan Pavao Drugi, stupivši u Zagrebu na hrvatsko tlo, poljubio je hrvatsku zemlju.

Uz golemo mnoštvo naroda papu su dočekali zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić i predsjednik Republike doktor Franjo Tuđman. Cijela je Hrvatska svečano i s radosnim uzbuđenjem pozdravila prvog poglavara Katoličke crkve u povijesti koji je službeno, u vjerskom i državničkom posjetu, pohodio našu zemlju.

Tog predvečerja put od zračne luke do zagrebačke Prvostolnice pretvorio se u veličanstvenu dobrodošlicu mnoštva vjernika koji su izražavali svoje poštovanje Svetom Ocu i trajnu privrženost Katoličkoj crkvi. I to ne bez razloga!

U dramatičnim okolnostima velikosrpske agresije Ivan Pavao Drugi prvi je zatražio “poštivanje prava legitimnih težnji hrvatskoga naroda” za slobodom. Dok su grmljeli topovi, snagom svoga visokog moralnog autoriteta, stalno je upozoravao međunarodnu zajednicu da oružano nasilje nad Hrvatskom “obeščašćuje Europu i svijet”.

U danima najvećih hrvatskih kušnji dva je puta primio predsjednika Tuđmana. Osobito je značajan bio njihov susret u listopadu 1991. kada je Vatikan obećao da će poraditi na tome “da se postigne konsenzus što većeg broja, zemalja oko priznanja Republike Hrvatske.” Ostaje povijesno zapažena činjenica da je Sveta Stolica dva dana prije Europske zajednice priznala hrvatsku državnu samostalnost.

Nedugo poslije s Hrvatskom je uspostavila diplomatske odnose. U svemu je bio neprocjenjiv doprinos pape Ivana Pavla Drugog kojem se hrvatski narod odužio nezaboravnim dočekom, to većim što se slavila 900-ta obljetnica utemeljenja zagrebačke biskupije.

Idućeg dana na zagrebačkom je Hipodromu održano veliko euharistijsko slavlje u nazočnosti milijun vjernika, pedeset biskupa i 1500 svećenika. Papa je svoju zapaženu propovijed održao na hrvatskome jeziku, zahvalivši na kraju na “veličanstvenom susretu” u Zagrebu.

Svoju veliku privrženost Hrvatskoj Ivan Pavao Drugi pokazao je još dva puta posjetivši je 1998. i 2003. godine. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari