Na današnji dan 22. lipnja 1593. dogodila se pokraj Siska najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima.
Ova pobjeda okrenula je tijek ratovanja na stranu Hrvata i od tada Turci polaganu gube svoja uporišta u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da je bitka bilo točno 100 godina nakon velikog poraza Hrvata na Krbavskom polju!
Do tog vremena muslimanski Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijećući se čak i u susjednu Sloveniju.
Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević, osvajač tada hrvatskog i katoličkog grada Bihaća. Rođen je u Bosni pod imenom Niko Predojević, ali je poput tisuća tadašnje kršćanske djece, katoličke i pravoslavne, otet od muslimana, odgajan i novačen u jurišne muslimanske postrojbe – janjičare – koje su napadale svoj narod i postajale njegove ubojice.
Često su prema svojim sunarodnjacima upravo janjičari, rođenjem kršćani i odgojeni kao muslimani, bili najratoborniji i najsuroviji.
Janjičarske postrojbe su bile vrlo ratoborne i vojno sposobne. Poznate su po svojim podvizima janjičarske postrojbe Beograda, Soluna i Trapezunta na obali Crnog mora. Njihova visoka vojna naobrazba premašivala je znanja lokalnih paša i često bila presudna u odsudnom trenutku.
Bitka kod Siska
Hasan paša Predojević je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i od tamo pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.
Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu.
Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga.
Na današnji dan 22. lipnja došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi.
Zvono Katedrale u 14 sati – i danas podsjeća Hrvate na slavnu pobjedu
Bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.
Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda kršćanskih snaga protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II.
Sve do danas, kao znak zahvale za pobjedu u bitci kod Siska, malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se svakoga dana u 14 sati.