Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak uoči početka neformalnog samita EU-a u Nikoziji da je najvažnija vijest deblokada zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, te najavio da će glavna tema današnjih razgovora biti višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Plenković o zajmu Ukrajini i razgovoru sa Zelenskim
Čelnici država ili vlada zemalja Europske unije imali su u četvrtak u sklopu neformalnog samita radnu večeru u marini Agia Napi na krajnjem jugoistoku Cipra, gdje im se pridružio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
“Imali smo vrlo kvalitetnu razmjenu mišljenja s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim”, rekao je Plenković.
“Jučer je bila najvažnija vijest da su Mađarska i Slovačka deblokirale zajam od 90 milijardi eura. To je izvrstan korak podrške Europske unije Ukrajini, 60 milijardi eura za obrambene kapacite kroz 2026. i 2027. godinu, i 30 milijardi eura za funkcioniranje države.”
Plenković je dodao da se razgovaralo i o europskoj perspektivi Ukrajine, odnosno ambicijama za članstvo te zemlje koje su dio ukupnih napora za postizanje mirovnoga sporazuma.
“Tu je vrlo važno da se Ukrajini otvoreno kaže koja su realna očekivanja u pogledu kalendara. Iz rasprave je bilo sasvim jasno da ambicija o 1. siječnju 2027. kao punopravnom članstvu na način kako je to Hrvatska danas ili bila druga članica jednostavno tehnički niti fizički nije moguće. Ali je bitno da se napravi jedna dinamika, jedan okvir o kojemu će se na razini Europskog vijeća dodatno razgovarati”, kazao je hrvatski premijer.
Bliski istok, energetika i novi europski proračun
Na radnoj večeri se razgovaralo i o situaciji na Bliskom istoku, te o paketu energetskih mjera Europske komisije.
“To je paket mjera koje imaju svoje kratkoročne, srednjoročne, ali dugoročne dimenzije. Glavna dugoročna dimenzija je pronalaženje alternative za fosilna goriva. Dakle to je ta energetska tranzicija o kojoj stalno govorimo”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je najavio da će glavna tema današnjih razgovora u Nikoziji biti višegodišnji proračun.
“Dakle to je rasprava koja je kontinuirana, da vidimo otprilike gdje smo stigli na tehničkoj razini”, rekao je Plenković, dodajući da je Europska komisija predložila “nikada veći proračun za razdoblje od 2028. do 2034.”.
“Riječ je o dva bilijuna eura. Pregovori će se voditi prije svega danas o onom poglavlju koje se odnosi na konkurentnost, a jednako tako i o pitanju prihoda, dakle kako osigurati adekvatne prihode na razini Europske unije da bi mogli financirati sve nove prioritete, sigurnost, migraciju, energetiku”, rekao je.
Hrvatski prioriteti i sastanak sa zemljama južnog susjedstva
Premijer je naglasio da je za Hrvatsku bitno imati sredstva iz europskog proračuna kao financijsku polugu za ravnomjeran razvoj.
“Tako da ćemo nastajati očuvati kohezijsku politiku, nastojati očuvati poljoprivredu, što je nama posebno bitno, ali imati prostora za ulaganja u konkurentnost gospodarstva, sigurnost, obranu, sve ovo što je danas prioritet.”
Odgovarajući na pitanje koji su najveći prijepori među državama oko višegodišnjeg financijskog okvira, Plenković je rekao da se danas očekuje prva supstantivna rasprava.
“Prijepori se odnose na to kako financirati tako veliki proračun. Dakle to je ključ.”
Nakon radnog sastanka Europskog vijeća, poslijepodne je predviđen zajednički sastanak čelnika država članica EU-a s predstavnicima zemalja tzv. južnog susjedstva, a očekuje se dolazak sirijskog predsjednika Ahmada al Šare, egipatskog predsjednika Abdela al Sisija i libanonskog predsjednika Josepha Aouna.
“Imati ćemo ručak s liderima nekoliko zemalja regije gdje želimo čuti njihovu procjenu sigurnosnog stanja nakon svih ovih zbivanja u protekla dva mjeseca”, rekao je Plenković.
Neformalnim sastankom predsjeda predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, a domaćin je predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, čija zemlja trenutačno obnaša rotirajuće predsjedništvo Europske unije.
(Hina/K)