Saborski Odbor za ratne veterane organizirao je u četvrtak okrugli stol o „Zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu“ da bi potaknuo javnu raspravu o važnosti očuvanja i zakonske zaštite Deklaracije o Domovinskom ratu te o mogućim modelima pravne zaštite njenih temeljnih načela.
Deklaraciju o obrambenom Domovinskom ratu Hrvatski sabor donio je 2000. godine.
Sudionici okruglog stola o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu istaknuli su kako je ona temeljni državni akt, dio podržava donošenje posebnog zakona te pravne zaštite i institucionalnog vrednovanja njezinih temeljnih načela, sa sankcijama za iskrivljavanje istine o obrambenom Domovinskom ratu, dok drugi smatraju da postojeći zakoni pružaju dovoljnu zaštitu.
Iako Deklaracija jasno definira istinu o Domovinskom ratu i Deklaracija i branitelji suočavaju se s uvredama
Predsjednik saborskog Odbora Josip Đakić (HDZ) istaknuo je kako Deklaracija jasno definira istinu o Domovinskom ratu, sprječava manipulacije, učvršćuje nacionalno jedinstvo te daje smjernice državnim tijelima i diplomaciji.
No, upozorio je da su se i Deklaracija i sudionici Domovinskog rata suočavali s uvredama i omalovažavanjem, i to nikada nije doživjelo pravu osudu državnih tijela, osim one političke.
Đakić: Moguće rješenje u KZ dodati stavku da kršenje Deklaracija može biti sankcionirano
Đakić je ocijenio da Kazneni zakon više štiti okoliš nego Domovinski rat, a nakon rasprave u zaključku je naveo kako bi možda najbolje rješenje bilo u Kazneni zakon dodati stavku da kršenje Deklaracija može biti sankcionirano.
Iako Deklaracija ima snažan politički i moralni autoritet, ona nema obvezujuću pravnu snagu zbog čega se njezine temeljne odredbe postupno relativiziraju – u udžbenicima i obrazovnim materijalima, medijskom prostoru i javnim istupima, ali i u pojedinim sudskim i međunarodnim kontekstima, upozorila je predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i inicijatorica okruglog stola Zorica Gregurić.
Predložila je da Sabor razmotri donošenje Zakona o vrijednosti Deklaracije o Domovinskom ratu, odnosno Zakona o Domovinskom ratu kojim bi se utvrdila pravna odgovornost za javno poricanje, iskrivljavanje ili omalovažavanje odredbi Deklaracije, u obrazovni sustav uveo obvezni sadržaj o Domovinskom ratu u skladu s Deklaracijom i uspostavio institucionalni mehanizam nadzora nad primjenom i zaštitom vrijednosti Domovinskog rata.
“Takav zakon ne bi bio usmjeren protiv slobode mišljenja, nego bi imao za cilj zaštititi povijesnu istinu i spriječiti da se kroz relativizaciju Domovinskog rata naruši dostojanstvo RH i njezinih branitelja”, poručila je Gregurić.
Imamo propise koji štite ugled RH, ali Deklaracija nije dovoljno prepoznata u društvu
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić navela je kako je Ministarstvo otvoreno po tom pitanju i da je na društveno-političkim akterima da odluče hoće li donositi poseban zakon o Domovinskom ratu ili će njegovo vrijeđanje sankcionirati kroz prekršajno ili kazneno zakonodavstvo.
Pri tome je napomenula kako Kazneni zakon već sadrži odredbe koje štite ugled RH kroz koje se može štititi i Domovinski rat, ali i navela kako sama Deklaracija nije dovoljno prepoznata u društvu. Predložila je da se Deklaraciju učini prepoznatljivijom i vidljivijom, dodavši kako joj onda možda neće trebati dodatna zaštita.
Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža istaknuo je kako Ministarstvo podržava inicijativu da se o Deklaraciji razgovara.
Ako je cilj zakonska zaštita Deklaracije, smatra da se to se može riješiti kroz postojeće propise, no ako je cilj donijeti zakon kojim bi se Deklaracija podigla na višu razinu, istaknuo je kako je to politička odluka te da će Ministarstvo sudjelovati u radu ako do toga dođe.
I saborski zastupnici SDP-a naveli su kako postojeći zakoni već štite vrijednosti Domovinskog rata.
Arsen Bauk je rekao kako je Deklaraciju podržao i SDP prije 25 godina, ocijenivši je kvalitetnim dokumentom.
Ono što se prekrši po postojećim zakonima treba sankcionirati, poručio je, ali i dodao kako demokracija dopušta slobodu govora, pa i kritike koje dolaze od “marginalnih političkih snaga koje nemaju bitnu potporu u društvu”.
Kukavica: Zakonska zaštita je bitna
HDZ-ov Ante Deur istaknuo je kako je Deklaracija sadržajno potpuna, ali da je dobro da se o njoj razgovara.
Kao problem naveo je to što se u javnosti i u Saboru još uvijek iznose teške uvrede na račun prvog predsjednika i utemeljitelja Republike Hrvatske Franje Tuđmana i hrvatskih branitelja. Ocijenio je kako se nacionalne vrijednosti moraju kvalitetno postaviti, naglasivši da je dosta uvreda i omalovažavanja najvećeg temelja hrvatske države – Domovinskog rata.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta (DP) Ivica Kukavica ocijenio je kako je donošenje ovog zakona bitno zbog neodgovornih politika, a pri tome je naveo izjave bivše ministrice vanjskih poslova o agresiji Hrvatske na BiH čime je, dodao je, nanesena nemjerljiva šteta Hrvatskoj i interesima hrvatske države.
Također je ocijenio kako postojeći zakoni dobro pokrivaju materijalna prava branitelja, ali da nedostaje okvir za zaštitu njihovih nematerijalnih prava, odnosno vrijednosti RH u čijim je temeljima Domovinski rat.
I saborski zastupnik DP-a Predrag Mišić (NZ) također podržava ovu inicijativu za njenom zakonskom zaštitom. Mišljenja je kako je srž Deklaracije o Domovinskom ratu dobro napisana i da ona ide u smjeru savjesti svakog pojedinca.
“Smatram da ona treba ući u zakonske okvira jer smo kroz sav ovaj period vidjeli da je to jednostavno mrtvo slovo na papiru, da se branitelji nazivaju svakakvim imenima, Domovinski rat i najčasniju vojno-redarstvenu operaciju uspoređuju s Hamasom”, istaknuo je Mišić, i sam hrvatski branitelj iz Vukovara.
(Hina)