Pratite nas

Hrvatska

Diplomatski skandal – Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu!

Objavljeno

na

U jeku vrlo žučnih rasprava o istraživanju nafte i plina u Jadranu, zaobilazi se činjenica da su naši južni susjedi Crnogorci odredili dio istražnih i proizvodnih blokova ugljikovodika u našim morskim i podmorskim prostorima!?

Oni računaju na čak 2020 kvadratnih kilometara u hrvatskom teritorijalnom moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) i epikontinentskom pojasu, odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a čija je pravna sljednica Crna Gora od 2006, piše Slobodna Dalmacija.

Prof. dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta u Splitu, i glavna urednica pomorskih karata Valerija Filipović, mag. ing. geod. iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, istražile su da je protokol iz 2002., kojim je povučena crta razgraničenja u Bokokotorskom zaljevu i koji je na snazi do konačnog utvrđivanja granice, prekršen odlukom vlade Crne Gore iz 2011., a što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i prije preuzetim međunarodnim obvezama.

Ravna crta

No, da bi sve bilo jasnije, moramo se vratiti u poratne godine kada su na Prevlaci još bile stacionirane snage UN-a ili popularne “plave kacige”.- Protokolom iz 2002. utvrđeno je da razgraničenje morskih i podmorskih prostora u Bokokotorskom zaljevu između dviju država počinje od krajnje točke kopnene granica koja izbija na morsku obalu, a to je rt Konfin.

Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zaljevu povučena je ravna crta od točke na rtu Konfin, do točke koja je udaljena 3 kabela (555,6 metara) od rta Oštra i nalazi se na spojnici rt Oštra – rt Veslo – tumači nam profesorica Barić Punda, koja je značajan dio znanstvene karijere posvetila upravo granicama na moru.

[ad id=”68099″]Ravna crta koja spaja rtove Konfin i Oštra i tako čini privremenu lateralnu morsku granicu prema Crnoj Gori, nastavlja se i privremenom crtom razgraničenja teritorijalnih mora Hrvatske i Crne Gore, i to ravnom crtom 12 nautičkih milja azimutom 206 stupnjeva do otvorenog mora.

Hrvatska je strana 2002. prihvatila ovo rješenje kao privremeno kako bi se konačno demilitariziralo područje Prevlake i pristala pri tome na značajne ustupke na svoju štetu. Morski prostor uz hrvatsku obalu ovim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim.

Hrvatska je protokolom iz 2002. odstupila od kriterija crte sredine/ekvidistancije. Tako smo Crnogorcima privremeno, do konačnog utvrđivanja granice, ustupili 52,3 kvadratna kilometara teritorijalnog mora, što otprilike odgovara površini otoka Ugljana.

– Novi problemi stižu 2011., kada je vlada Crne Gore donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, čija lateralna granica prema Hrvatskoj značajno odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. jer ne ide azimutom 206 stupnjeva, već ima novi smjer prema Hrvatskoj koji ide azimutom 231 stupanj – navodi profesorica Barić Punda.

Morski i podmorski prostori Crne Gore na taj se način uvećavaju na štetu Hrvatske za ukupno 2020 kvadratnih kilometara.

granica_crna_gora-1

Prosvjedna nota

Hrvatska je 2011. uputila prosvjednu notu Veleposlanstvu Crne Gore u Zagrebu u kojoj je upozorila susjede na pogrešno prikazanu crtu granice i nepravilan prikaz smjera lateralne granice na moru, prema Hrvatskoj.

Da je smjer određivanja lateralne granice crnogorskih istražnih i proizvodnih blokova prema Hrvatskoj pogrešno prikazan i da je različit od crte razgraničenja, potvrđeno je 30. listopada 2014., kada je vlada Crne Gore ipak donijela odluku o izmjeni odluke iz 2011.

– Prema toj odluci, Crna Gora odustaje od raspisivanja tendera za davanje koncesije, ali samo na dijelu morskog i podmorskog prostora koji je neprijeporno hrvatsko teritorijalno more Republike Hrvatske. Tom je korekcijom obuhvaćena vrlo mala površina morskog prostora pa se tako Hrvatskoj ipak “vraća” njezinih 128 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora.

Međutim, Crna Gora i dalje računa na naša 1892 kvadratna kilometra, bez obzira što je po protokolu iz 2002., koji je na snazi, to nedvojbeno hrvatski ZERP i epikontinentski pojas – pojašnjava profesorica Vesna Barić Punda.

Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu Hrvatska objavljuje 27. ožujka 2014. ili tri godine nakon Crne Gore. Određeno je 29 istražnih prostora, čija je lateralna granica upravo ona granica iz protokola iz 2002. i ide azimutom 206 stupnjeva. Hrvatska se strogo pridržavala dogovorenog smjera lateralne granice na moru.

Naši istražni prostori ugljikovodika, zbog kršenja protokola iz 2002. od strane Crne Gore, sada se poklapaju s onima koje je odredila vlada Crne Gore u onom prostoru od 1892 kvadratna kilometra. Vrlo brzo stiže diplomatska reakcija naših susjeda?! Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore 2. srpnja 2014. uputilo je Glavnom tajništvu UN-a protestnu notu.

U njoj upozoravaju na: “Aktivnosti Republike Hrvatske koje su u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. i drugim međunarodnim ugovorima na snazi, jer je blokove 27, 28 i 29 odlučila postaviti u cijelosti ili u jednom dijelu unutar prostora koji je za Crnu Goru sporan. Crna Gora je postupak Republike Hrvatske ocijenila jednostranim aktom koji je u suprotnosti s međunarodnim obvezama prema protokolu iz 2002.”

Puno pitanja

Na koncu se postavlja pitanje zašto hrvatska javnost dovoljno ne zna o svemu? Kriju li se možda baš u “spornom” prostoru značajne količine nafte i plina i hoće li kompanije za bušenje koje angažira vlada Crne Gore, ako se u Hrvatskoj zbog protivljenja istraživanjima odustane od eksploatacije nafte i plina, postaviti platforme na našoj strani Jadrana? Tko će platiti odštetu kompanijama za istraživanje ugljikovodika ako im Hrvatska i Crna Gora “iznajme” ista istražna polja?

Crnogorci, koji su u istraživanja nafte i plina u Jadranu krenuli puno prije od nas, nesumnjivo su u prednosti, iako je Hrvatska “na papiru” u pravu, no to se toliko puta u bilateralnim odnosima na jugoistoku Europe pokazalo nevažnim.

 

I Ina bi bušila

Za koncesije u Crnoj Gori vlada velik interes, javilo se čak 18 kompanija. Zainteresirani su, među ostalim i ruski Gazprom, francuski Total, Statoil iz Norveške, talijanski ENI. Pismo namjere dostavila je i naša Ina.

Najpoželjniji

Ekološke organizacije i aktvisti u Crnoj Gori upozoravaju da je njihova vlada otvorila poziv zainteresiranima za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave. I u Crnoj Gori podvlače da “nafta i turizam” ne idu ruku pod ruku, naglašavajući da je Crna Gora, kao prva ekološka država na svijetu, prema Forbesovoj listi najpoželjnija primorska turistička destinacija u 2015.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Gradonačelnik Dumbović: Petrinja uskratila građevinsku dozvolu za azilantski centar

Objavljeno

na

Objavio

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović izjavio je u petak novinarima da je Grad odbio zahtjev MUP-a za građevinsku dozvolu za prihvatni centar za azilante u nekadašnjem prognaničkom naselju Maloj Gorici te je istaknuo kako se na području Petrinje ne može graditi nešto što nije prihvatljivo za grad.

Danas nakon odlaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović iz Petrinje, gradonačelnik Dumbović (Reformisti) je novinarima na upit o izgradnji azilantskog prihvatnog centra rekao kako je Grad odbio zahtjev MUP-a za građevinsku dozvolu za taj centar.

“Jutros sam dobio informaciju od svoje pročelnice da zahtjev za građevinskom dozvolom nije potpun i mi smo taj zahtjev odbili“, rekao je Dumbović.

Na pitanje hoće li grad Petrinja naknadno ipak izdati građevinsku dozvolu, kada se kompletira, Dumbović je odgovorio: “Država može rješenjem ministra donijeti građevinsku dozvolu, može to učiniti i županija, no svima želim dati do znanja da se na području Petrinje ne može nešto graditi što nije prihvatljivo za grad.”

Rekao je kako on kao čovjek i bivši prognanik suosjeća s prognanicima koji dolaze u Hrvatsku. “Ipak, ne može Petrinja biti hrvatska destinacija za sve probleme, najprije prognanike, a zatim i odlagalište nuklearnog otpada. Proganici u Hrvatsku dolaze bez reda, bez dokumenata. Mi ne želimo da kroz Petrinju ide taj vlak bez voznog reda, ako netko ispadne iz njega, ostane ovdje”, istaknuo je Dumbović i dodao kako žele vlak s voznim redom, da znaju tko dolazi i zašto dolazi.

Ponovio je kako “osobno nema ništa protiv nikoga” i da je Petrinja otvoreni grad. “No, problem je u tome što im nam kažu da će netko doći k nama, a tko, zašto i koliko će ostati, ništa o tome ne znamo”, dodao je.

“Moja slika je izašla na svim portalima sa slikom mudžahedina. Mene su unuci pitali: ‘Deda, jel’ ti to dovodiš mudžahedine?’ To za mene nije prihvatljivo jer se stvara slika da o prognanicima u Petrinji odlučuje gradonačelnik, a ne odlučuje ama baš ništa”, rekao je novinarima gradonačelnik Dumbović.

Istaknuo je kako želi da o izgradnji prihvatilišta za azilante na području Petrinje odluče Petrinjci, da se njih pita.

“Petrinja je u Domovinskom ratu platila golemu cijenu i nećemo nikome dopustiti da se prema našem gradu vodi politika ‘daleko od oka, daleko od srca’, da netko po karti pokaže prstom i kaže: tu će biti prognaničko naselje, bez da se nas pita. Nas Petrinjce treba se pitati o tome”, zaključio je Darinko Dumbović.

U petrinjskim oporbenim krugovima zamjerili su gradonačelniku Dumboviću da se navodno građanima iza leđa s državom dogovarao o projektu migrantskog naselja, a zbog iznesenih optužbi, Dumbović je podnio jednu kaznenu prijavu za klevetu.

Samostalni sektor MUP-a za schengensku koordinaciju i fondove EU donio je u srpnju odluku o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta ‘Uspostava infrastrukture i jačanje kapaciteta Prihvatilišta za tražitelje azila u Maloj Gorici u okviru Fonda za azil, migraciju i integraciju’, objavio je današnji “Jutarnji list”.

(Hina)

 

Hrvoje Zekanović: Tisuće migranata sutra u Petrinji!?

 

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari