Pratite nas

Hrvatska

Diplomatski skandal – Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu!

Objavljeno

na

U jeku vrlo žučnih rasprava o istraživanju nafte i plina u Jadranu, zaobilazi se činjenica da su naši južni susjedi Crnogorci odredili dio istražnih i proizvodnih blokova ugljikovodika u našim morskim i podmorskim prostorima!?

Oni računaju na čak 2020 kvadratnih kilometara u hrvatskom teritorijalnom moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) i epikontinentskom pojasu, odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a čija je pravna sljednica Crna Gora od 2006, piše Slobodna Dalmacija.

Prof. dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta u Splitu, i glavna urednica pomorskih karata Valerija Filipović, mag. ing. geod. iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, istražile su da je protokol iz 2002., kojim je povučena crta razgraničenja u Bokokotorskom zaljevu i koji je na snazi do konačnog utvrđivanja granice, prekršen odlukom vlade Crne Gore iz 2011., a što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i prije preuzetim međunarodnim obvezama.

Ravna crta

No, da bi sve bilo jasnije, moramo se vratiti u poratne godine kada su na Prevlaci još bile stacionirane snage UN-a ili popularne “plave kacige”.- Protokolom iz 2002. utvrđeno je da razgraničenje morskih i podmorskih prostora u Bokokotorskom zaljevu između dviju država počinje od krajnje točke kopnene granica koja izbija na morsku obalu, a to je rt Konfin.

Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zaljevu povučena je ravna crta od točke na rtu Konfin, do točke koja je udaljena 3 kabela (555,6 metara) od rta Oštra i nalazi se na spojnici rt Oštra – rt Veslo – tumači nam profesorica Barić Punda, koja je značajan dio znanstvene karijere posvetila upravo granicama na moru.

[ad id=”68099″]Ravna crta koja spaja rtove Konfin i Oštra i tako čini privremenu lateralnu morsku granicu prema Crnoj Gori, nastavlja se i privremenom crtom razgraničenja teritorijalnih mora Hrvatske i Crne Gore, i to ravnom crtom 12 nautičkih milja azimutom 206 stupnjeva do otvorenog mora.

Hrvatska je strana 2002. prihvatila ovo rješenje kao privremeno kako bi se konačno demilitariziralo područje Prevlake i pristala pri tome na značajne ustupke na svoju štetu. Morski prostor uz hrvatsku obalu ovim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim.

Hrvatska je protokolom iz 2002. odstupila od kriterija crte sredine/ekvidistancije. Tako smo Crnogorcima privremeno, do konačnog utvrđivanja granice, ustupili 52,3 kvadratna kilometara teritorijalnog mora, što otprilike odgovara površini otoka Ugljana.

– Novi problemi stižu 2011., kada je vlada Crne Gore donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, čija lateralna granica prema Hrvatskoj značajno odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. jer ne ide azimutom 206 stupnjeva, već ima novi smjer prema Hrvatskoj koji ide azimutom 231 stupanj – navodi profesorica Barić Punda.

Morski i podmorski prostori Crne Gore na taj se način uvećavaju na štetu Hrvatske za ukupno 2020 kvadratnih kilometara.

granica_crna_gora-1

Prosvjedna nota

Hrvatska je 2011. uputila prosvjednu notu Veleposlanstvu Crne Gore u Zagrebu u kojoj je upozorila susjede na pogrešno prikazanu crtu granice i nepravilan prikaz smjera lateralne granice na moru, prema Hrvatskoj.

Da je smjer određivanja lateralne granice crnogorskih istražnih i proizvodnih blokova prema Hrvatskoj pogrešno prikazan i da je različit od crte razgraničenja, potvrđeno je 30. listopada 2014., kada je vlada Crne Gore ipak donijela odluku o izmjeni odluke iz 2011.

– Prema toj odluci, Crna Gora odustaje od raspisivanja tendera za davanje koncesije, ali samo na dijelu morskog i podmorskog prostora koji je neprijeporno hrvatsko teritorijalno more Republike Hrvatske. Tom je korekcijom obuhvaćena vrlo mala površina morskog prostora pa se tako Hrvatskoj ipak “vraća” njezinih 128 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora.

Međutim, Crna Gora i dalje računa na naša 1892 kvadratna kilometra, bez obzira što je po protokolu iz 2002., koji je na snazi, to nedvojbeno hrvatski ZERP i epikontinentski pojas – pojašnjava profesorica Vesna Barić Punda.

Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu Hrvatska objavljuje 27. ožujka 2014. ili tri godine nakon Crne Gore. Određeno je 29 istražnih prostora, čija je lateralna granica upravo ona granica iz protokola iz 2002. i ide azimutom 206 stupnjeva. Hrvatska se strogo pridržavala dogovorenog smjera lateralne granice na moru.

Naši istražni prostori ugljikovodika, zbog kršenja protokola iz 2002. od strane Crne Gore, sada se poklapaju s onima koje je odredila vlada Crne Gore u onom prostoru od 1892 kvadratna kilometra. Vrlo brzo stiže diplomatska reakcija naših susjeda?! Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore 2. srpnja 2014. uputilo je Glavnom tajništvu UN-a protestnu notu.

U njoj upozoravaju na: “Aktivnosti Republike Hrvatske koje su u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. i drugim međunarodnim ugovorima na snazi, jer je blokove 27, 28 i 29 odlučila postaviti u cijelosti ili u jednom dijelu unutar prostora koji je za Crnu Goru sporan. Crna Gora je postupak Republike Hrvatske ocijenila jednostranim aktom koji je u suprotnosti s međunarodnim obvezama prema protokolu iz 2002.”

Puno pitanja

Na koncu se postavlja pitanje zašto hrvatska javnost dovoljno ne zna o svemu? Kriju li se možda baš u “spornom” prostoru značajne količine nafte i plina i hoće li kompanije za bušenje koje angažira vlada Crne Gore, ako se u Hrvatskoj zbog protivljenja istraživanjima odustane od eksploatacije nafte i plina, postaviti platforme na našoj strani Jadrana? Tko će platiti odštetu kompanijama za istraživanje ugljikovodika ako im Hrvatska i Crna Gora “iznajme” ista istražna polja?

Crnogorci, koji su u istraživanja nafte i plina u Jadranu krenuli puno prije od nas, nesumnjivo su u prednosti, iako je Hrvatska “na papiru” u pravu, no to se toliko puta u bilateralnim odnosima na jugoistoku Europe pokazalo nevažnim.

 

I Ina bi bušila

Za koncesije u Crnoj Gori vlada velik interes, javilo se čak 18 kompanija. Zainteresirani su, među ostalim i ruski Gazprom, francuski Total, Statoil iz Norveške, talijanski ENI. Pismo namjere dostavila je i naša Ina.

Najpoželjniji

Ekološke organizacije i aktvisti u Crnoj Gori upozoravaju da je njihova vlada otvorila poziv zainteresiranima za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave. I u Crnoj Gori podvlače da “nafta i turizam” ne idu ruku pod ruku, naglašavajući da je Crna Gora, kao prva ekološka država na svijetu, prema Forbesovoj listi najpoželjnija primorska turistička destinacija u 2015.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

30. obljetnica Prvog općeg sabora HDZ-a. – Plenković: HDZ mora biti predvodnik u iskorjenjivanju korupcije i kriminala

Objavljeno

na

Objavio

HDZ - Hrvatska demokratska zajednica

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak kako ta stranka mora biti predvodnik u iskorjenjivanju korupcije jer je to jedino jamstvo da Hrvatska bude uspješna i razvijena država.

“To je izrazito važno i ono što naši ljudi očekuju, žele da se iskorijeni korupcija, da se borimo protiv kriminala. Tu HDZ mora i treba biti predvodnik, to je jedino jamstvo da budemo uspješna i razvijena država upravo onakva kakvu su sanjali naši utemeljitelji i svi oni koji su dali najviše za Hrvatsku, a to su hrvatski branitelji”, rekao je Plenković na 30. obljetnici Prvog općeg sabora HDZ-a, u središnjici na Trgu žrtava fašizma.

Naglasio je kako je hrvatsko pitanje u budućnosti demografska revitalizacija, veća društvena solidarnost, gospodarski razvoj, praćenje trendova četvrte industrijske revolucije, ulaganje u obrazovanje i znanost, ulaganje u mlade te njegovanje obiteljskih vrijednosti.

“Jer one su temelj svakoga naroda i svake države. Vodeći o tome računa biti ćemo brzi u prilagodbi novim okolnostima, jer samo tako moći ćemo osigurati kvalitetniji život svih hrvatskih ljudi. I zato vjerujem da ćemo nastaviti našu politiku”, kazao je Plenković.

Dodao je kako se ovom obljetnicom zaokružuje godina obljetnica te kako je uvjeren da će i 2020. godina ostati upamćena zbog jedne bitne promjene. “I stavljanja stvari na svoje mjesto, na inicijativu naše Vlade, Sabor je vratio Dan državnosti na 30. svibnja”, ustvrdio je.

“Ta poruka je važna i mi ćemo ga kao država dostojno obilježiti ovoga 30. svibnja. Dobro je prisjetiti se što je bilo hrvatsko pitanje prije 30. godina i prisjetiti se da je predsjednik Tuđman zaista ulovio taj ‘Kairosov čuperak’ kada su nastajale tektonske promjene u svijetu i u Europi, pad Berlinskog zida, rušenje komunističkih totalitarnih sustava i otvaranje jednoga novoga vremena za zemlje koje nisu živjele u demokraciji od Drugog svjetskog rata”, poručio je Plenković.

Istaknuo je da HDZ kao stranka čvrsto uspijeva održavati političku stabilnost koja je preduvjet bilo kakvog gospodarskog rasta, povećanja zapošljavanja, povećanja plaća. “Sva ta postignuća koja smo učinili, napravili smo na način da nismo zaboravili naše temelje”, dodao je.

HDZ državotvoran, domoljuban, narodnjački, demokršćanski

Kao temelje koji su vezani za Hrvatsku naveo je vrijednosti Domovinskog rata, dignitet hrvatskih branitelja te jačanje hrvatske vojske i policije.

“Vrijeme koje je pred nama, vrijeme unutarstranačkih izbora, treba biti vrijeme da razmećemo te neistinite informacije, te pokušaje izvrtanja činjenica, nastojanja korištenja retorike nama oporbenih stranaka. U ovom periodu koji je ispred nas moramo biti jasni, vrlo čvrsti i vrlo odlučni. HDZ stoji upravo tamo gdje treba biti, državotvoran, domoljuban, narodnjački, demokršćanski, poštujući sve humanističke univerzalne vrijednosti i štiteći nacionalni interes”, istaknuo je Plenković.

Jedan od osnivača HDZ-a Vladimir Šeks u govoru je istaknuo kako je osnivanjem HDZ-a stavljena točka na ‘i’ nakon čega se provela demokratska revolucija u borbi za slobodu i nezavisnost, a da do sada niti jedna politička stranka nije uspjela okruniti svoj politički put pobjedom na parlamentarnim izborima, pobjedom u izgradnji demokratskog pokreta, pobjedom u obrani zemlje, kao što je to učinio HDZ.

“To je HDZ učinio jer je osjetio bilo svojeg hrvatskog naroda. To bilo hrvatskog naroda je predsjednik Tuđman kao arhitekt HDZ-a, i Hrvatske države je uobličio u Tuđmanovu doktrinu, koja je osigurala da Hrvatska pobijedi u Domovinskom ratu i postane respektirani član EU-a i postane dio slobodnog demokratskog svijeta”, kazao je Šeks. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Počasno-zaštitna bojna proslavila 26. obljetnicu osnutka i djelovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dodjelom crvenih beretki te odlikovanja i promaknuća pripadnicima Počasno-zaštitne bojne u ponedjeljak je, uz sudjelovanje predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, obilježena 26. obljetnica osnutka te bojne i Dan vojne kapelanije „Sveti Valentin“.

Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OS, zadužena za izvršavanje počasno-ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika.

Postrojba broji 300-tinjak pripadnika, nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora, svoj dan obilježava 25. veljače i u javnosti je poznata po svojoj Počasnoj satniji odnosno ceremoniji velike smjene straže na Trgu sv. Marka.

Riječ je o elitnoj postrojbi što je na svečanosti u Vojarni „1. Hrvatski gardijski zbor“ na Tuškancu istaknuo i predsjednik Milanović koji je pripadnicima Bojne na svečanosti u vojarni 1. hrvatskog gardijskog zbora na Tuškancu poručio da su u postrojbu izabrani po vrlo jasnim i mjerljivim kriterijima po kojima su, kako je rekao, bolji od ostalih.

“Ostali su dobri, a vi ste po svim kriterijima, koji su jasni, transparentni i svima poznati, bolji. I ostanite elita”, rekao je.

Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton

Pritom je duhovito podsjetio na svoje u javnosti poznato skakanje s vojnog vozila “Patria” u petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” 2013. godine, kojom prilikom je pri doskoku pao.

“Elita se u vašem slučaju ne stječe rođenjem, porijeklom, nego samo radom i učenjem i to je ono što sam rekao u nastupnom govoru da ću zagovarati, poticati i promicati – profesionalnost, patriotizam. Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton. Patriotizam je nešto drugo. Prema tome, to s poruke koje ja vama u ovome trenutku imam za uputiti i ništa puno više”, rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo jer pripadnici Bojne nose kacige i puške koje su hrvatski proizvod.

“Volio bih da proizvodimo i avione… Brodove ćemo proizvoditi, za to ću se zalagati, da budemo vidljivi koliko možemo, moramo i hoćemo. Tu ćemo voditi svoju politiku, i politiku NATO i saveznika, ali i svoju politiku”, poručio je.

Zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su 1991. branili Hrvatsku, podsjetivši na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla – koji je britanskim pilotima koji su branili Britaniju prilikom napada njemačkih zrakoplovnih snaga 1940. godine, u zahvali rekao da nikada u povijesti čovječanstva tako velik broj ljudi nije bio toliko dužan tako malom broju ljudi.

“Ne znam kada je u novijoj povijesti toliki broj ljudi dugovao toliko mnogo jednom jako malom broju ljudi hrvatskih branitelja 1991 godine, koji nisu bili na otoku, koji nisu bili iz bogate države, nego iz relativno siromašne, razoružane i opljačkane države. Tu govorimo o nekoliko tisuća ljudi koji su držali Hrvatsku u to vrijeme. Vječna im slava i hvala, naročito onima koji su poginuli, koji su ranjeni. Njihovim obiteljima vječna zahvala”, rekao je hrvatski predsjednik.

Pripadnicima Bojne njihov su dan čestitali i izaslanik premijera i ministra obrane Tomislav Ivić, načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, a nazočne je u ime Bojne pozdravio njezin zapovjednik brigadir Elvis Burčul.

Redom hrvatskog pletera na svečanosti je odlikovan pukovnik u mirovini Zoran Hemetek, a pripadnici Bojne, kao i njihovi gosti – austrijska Garda, izveli su prigodnu vojnu-akrobatsku vježbu, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio zbor Osnovne škole Jabukovac. (Hina)

Na današnji dan 1994. ustrojen 1. Hrvatski gardijski zdrug

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari