Pratite nas

Hrvatska

Diplomatski skandal – Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu!

Objavljeno

na

U jeku vrlo žučnih rasprava o istraživanju nafte i plina u Jadranu, zaobilazi se činjenica da su naši južni susjedi Crnogorci odredili dio istražnih i proizvodnih blokova ugljikovodika u našim morskim i podmorskim prostorima!?

Oni računaju na čak 2020 kvadratnih kilometara u hrvatskom teritorijalnom moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) i epikontinentskom pojasu, odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a čija je pravna sljednica Crna Gora od 2006, piše Slobodna Dalmacija.

Prof. dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta u Splitu, i glavna urednica pomorskih karata Valerija Filipović, mag. ing. geod. iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, istražile su da je protokol iz 2002., kojim je povučena crta razgraničenja u Bokokotorskom zaljevu i koji je na snazi do konačnog utvrđivanja granice, prekršen odlukom vlade Crne Gore iz 2011., a što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i prije preuzetim međunarodnim obvezama.

Ravna crta

No, da bi sve bilo jasnije, moramo se vratiti u poratne godine kada su na Prevlaci još bile stacionirane snage UN-a ili popularne “plave kacige”.- Protokolom iz 2002. utvrđeno je da razgraničenje morskih i podmorskih prostora u Bokokotorskom zaljevu između dviju država počinje od krajnje točke kopnene granica koja izbija na morsku obalu, a to je rt Konfin.

Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zaljevu povučena je ravna crta od točke na rtu Konfin, do točke koja je udaljena 3 kabela (555,6 metara) od rta Oštra i nalazi se na spojnici rt Oštra – rt Veslo – tumači nam profesorica Barić Punda, koja je značajan dio znanstvene karijere posvetila upravo granicama na moru.

[ad id=”68099″]Ravna crta koja spaja rtove Konfin i Oštra i tako čini privremenu lateralnu morsku granicu prema Crnoj Gori, nastavlja se i privremenom crtom razgraničenja teritorijalnih mora Hrvatske i Crne Gore, i to ravnom crtom 12 nautičkih milja azimutom 206 stupnjeva do otvorenog mora.

Hrvatska je strana 2002. prihvatila ovo rješenje kao privremeno kako bi se konačno demilitariziralo područje Prevlake i pristala pri tome na značajne ustupke na svoju štetu. Morski prostor uz hrvatsku obalu ovim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim.

Hrvatska je protokolom iz 2002. odstupila od kriterija crte sredine/ekvidistancije. Tako smo Crnogorcima privremeno, do konačnog utvrđivanja granice, ustupili 52,3 kvadratna kilometara teritorijalnog mora, što otprilike odgovara površini otoka Ugljana.

– Novi problemi stižu 2011., kada je vlada Crne Gore donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, čija lateralna granica prema Hrvatskoj značajno odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. jer ne ide azimutom 206 stupnjeva, već ima novi smjer prema Hrvatskoj koji ide azimutom 231 stupanj – navodi profesorica Barić Punda.

Morski i podmorski prostori Crne Gore na taj se način uvećavaju na štetu Hrvatske za ukupno 2020 kvadratnih kilometara.

granica_crna_gora-1

Prosvjedna nota

Hrvatska je 2011. uputila prosvjednu notu Veleposlanstvu Crne Gore u Zagrebu u kojoj je upozorila susjede na pogrešno prikazanu crtu granice i nepravilan prikaz smjera lateralne granice na moru, prema Hrvatskoj.

Da je smjer određivanja lateralne granice crnogorskih istražnih i proizvodnih blokova prema Hrvatskoj pogrešno prikazan i da je različit od crte razgraničenja, potvrđeno je 30. listopada 2014., kada je vlada Crne Gore ipak donijela odluku o izmjeni odluke iz 2011.

– Prema toj odluci, Crna Gora odustaje od raspisivanja tendera za davanje koncesije, ali samo na dijelu morskog i podmorskog prostora koji je neprijeporno hrvatsko teritorijalno more Republike Hrvatske. Tom je korekcijom obuhvaćena vrlo mala površina morskog prostora pa se tako Hrvatskoj ipak “vraća” njezinih 128 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora.

Međutim, Crna Gora i dalje računa na naša 1892 kvadratna kilometra, bez obzira što je po protokolu iz 2002., koji je na snazi, to nedvojbeno hrvatski ZERP i epikontinentski pojas – pojašnjava profesorica Vesna Barić Punda.

Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu Hrvatska objavljuje 27. ožujka 2014. ili tri godine nakon Crne Gore. Određeno je 29 istražnih prostora, čija je lateralna granica upravo ona granica iz protokola iz 2002. i ide azimutom 206 stupnjeva. Hrvatska se strogo pridržavala dogovorenog smjera lateralne granice na moru.

Naši istražni prostori ugljikovodika, zbog kršenja protokola iz 2002. od strane Crne Gore, sada se poklapaju s onima koje je odredila vlada Crne Gore u onom prostoru od 1892 kvadratna kilometra. Vrlo brzo stiže diplomatska reakcija naših susjeda?! Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore 2. srpnja 2014. uputilo je Glavnom tajništvu UN-a protestnu notu.

U njoj upozoravaju na: “Aktivnosti Republike Hrvatske koje su u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. i drugim međunarodnim ugovorima na snazi, jer je blokove 27, 28 i 29 odlučila postaviti u cijelosti ili u jednom dijelu unutar prostora koji je za Crnu Goru sporan. Crna Gora je postupak Republike Hrvatske ocijenila jednostranim aktom koji je u suprotnosti s međunarodnim obvezama prema protokolu iz 2002.”

Puno pitanja

Na koncu se postavlja pitanje zašto hrvatska javnost dovoljno ne zna o svemu? Kriju li se možda baš u “spornom” prostoru značajne količine nafte i plina i hoće li kompanije za bušenje koje angažira vlada Crne Gore, ako se u Hrvatskoj zbog protivljenja istraživanjima odustane od eksploatacije nafte i plina, postaviti platforme na našoj strani Jadrana? Tko će platiti odštetu kompanijama za istraživanje ugljikovodika ako im Hrvatska i Crna Gora “iznajme” ista istražna polja?

Crnogorci, koji su u istraživanja nafte i plina u Jadranu krenuli puno prije od nas, nesumnjivo su u prednosti, iako je Hrvatska “na papiru” u pravu, no to se toliko puta u bilateralnim odnosima na jugoistoku Europe pokazalo nevažnim.

 

I Ina bi bušila

Za koncesije u Crnoj Gori vlada velik interes, javilo se čak 18 kompanija. Zainteresirani su, među ostalim i ruski Gazprom, francuski Total, Statoil iz Norveške, talijanski ENI. Pismo namjere dostavila je i naša Ina.

Najpoželjniji

Ekološke organizacije i aktvisti u Crnoj Gori upozoravaju da je njihova vlada otvorila poziv zainteresiranima za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave. I u Crnoj Gori podvlače da “nafta i turizam” ne idu ruku pod ruku, naglašavajući da je Crna Gora, kao prva ekološka država na svijetu, prema Forbesovoj listi najpoželjnija primorska turistička destinacija u 2015.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Rasprava o Centru za azilante kod Petrinje bez rezultata

Objavljeno

na

Objavio

Ni nakon više od dva sata rasprave na petrinjskoj tribini “Humani aspekti integracije tražitelja azila u hrvatsko društvo”, na kojoj je, uz ostale, govorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, stajališta vlasti i petrinjskih građana o izgradnji Centra za azilante, nisu približena.

Jedinstven je zaključak jedino bio da građani nisu imali blagovremene i relevantne informacije o tom projektu, koji je u pripremi već više od godinu dana.

Veći broj hrvatskih branitelja, političkih stranaka udruga i drugih građana, ponajprije iz sigurnosnih razloga, protivi se izgradnji centra, a i petrinjsko Gradsko vijeće donijelo je odluku protiv njegove izgradnje.

Božinović: Humano je pomoći onima kojima treba pomoć

Foto: Hina

“Ja sam iskazao spremnost da ću dolaziti ovdje koliko god treba, kako bi poslali prave poruke i govorili o činjenicama. Vjerojatno se o tome trebalo razgovarati ranije, ali ne postoje rokovi.

Meni je najvažnije da svi skupa shvatimo o čemu se ovdje radi. Radi se o odluci da li pomoći obiteljima koje su u problemu i potrebi za međunarodnom zaštitom, da li smo spremi tu poruku poslati sebi samima, a što se tiče objekata, to je sporedno pitanje”, kazao je Božinović.

Dodao je da je hrvatska politika po pitanju migranata jasna. “Zaustavljamo ilegalne migracije i nećemo ih dopustiti, ali ono što je humano je da se pomogne onima kojima treba pomoć. Ako će građani ustrajati, poštivat ćemo njihovu odluku, ali ja ne bi donosio takve zaključke, jer vjerujem da dijalog može dovesti do rezultata”, rekao je Božinović.

Novac osiguran iz EU fondova 

Ministar je napomenuo kako je već osigurano četiri milijuna eura za izgradnju infrastrukture za budući centar te najavio i druge sadržaje. Ukupna vrijednost projekta je oko 200 milijuna, koji će se osigurati iz fondova EU.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je potvrdio kako se strah od nečeg novog pojavio već ranije, ali je dodao kako je to bilo iz neznanja.

“Mnogi od nas su bili prognanici i mi možda nismo dobrodošli u novu sredinu. Osim toga Centar za azilante u Maloj Gorici ima i pozitivne učinke, jer će podići kvalitetu života u lokalnoj zajednici”, rekao je župan.

Žinić: U protivljenju projektu ima i politikantstva

Žinić je dodao kako u protivljenu projektu ima i politikantstva, a suzdržaniji je bio petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je rekao kako će prihvatiti odluke Gradskog vijeća.

Za otvorenog razgovora s građanima, branitelji su ministru Božinoviću predočili peticiju protiv azilantskog centra s 1300 potpisa te su optužili gradsku i županijsku vlast kako su odluku u centru htjeli “progurati ispod žita”. Građani su komentirali kako je odluka o izgradnji centra već donesena, kako Petrinja s tim objektom dobiva samo nove probleme, da su građani obmanuti i slično.

Na kraju je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Tvrtko Barun građanima predstavio dvojicu azilanata iz Irana, oca i sina, koji su svjedočili o svojoj sudbini.

(Hina)

 

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

22. veljače – Dan hrvatske glagoljice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Sa zadovoljstvom sam se pridružila vrijednoj inicijativi Instituta za jezik i jezikoslovlje da se današnji dan, 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice, sa željom da se šira javnost podsjeti na važnost tog pisma i njegova udjela u izgradnji naše kulture i identiteta.

Glagoljica je pismo hrvatskog naroda u kojem se simbolično zrcali burna povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim prepletima i utjecajima. Glagoljicom su ispisani neki od naših najvažnijih, a sigurno i najstarijih kulturnih spomenika, liturgijskih knjiga i natpisa.

Današnji dan podsjeća nas stoga na važnost tog osobitog dijela našega identiteta kao poticaj korištenja glagoljice u promociji hrvatske nacionalne kulture i države, komentirala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović

O glagoljici

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

 

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari