Memorijalno groblje vojnika NDH ponovno je u fokusu javnosti nakon što je Domovinski pokret Grada Zagreba zatražio od gradonačelnika Tomislava Tomaševića odgovor kada će se započeti s njegovim uređenjem. Riječ je o pitanju pijeteta, kulture sjećanja i odnosa prema povijesnoj baštini.
Domovinski pokret traži odgovor od gradonačelnika
Domovinski pokret Grada Zagreba u ponedjeljak je od gradonačelnika Tomislava Tomaševića zatražio odgovor na pitanje kada će se urediti memorijalno groblje vojnika oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske iz 1941.–1945., ocijenivši da je to „civilizacijski minimum“.
„Ovdje se ne radi o ideologiji niti povijesnom revizionizmu, nego o civilizacijskom minimumu, poštovanja prema mrtvima i osnovnom pijetetu. Ako se neka groblja obnavljaju, a druga se prešućuju i zanemaruju, to nije pomirba“, rekao je član predsjedništva zagrebačkog DP-a i zastupnik u Gradskoj skupštini Vedran Černy na konferenciji za novinare.
Pozivanje na pomirbu i Domovinski rat
Kazao je kako je moderna hrvatska država nastala na Domovinskom ratu i na pomirbi djece ustaša i partizana.
„Oba groblja zaslužuju brigu i pijetet. Zato tražim jasan odgovor od gradonačelnika Tomaševića – zašto se stalo nakon predanog projekta i kada će se ovo groblje konačno dostojno urediti“, upitao je zastupnik Černy.
Projekt predan 2021., bez daljnjih pomaka
Podsjetio je kako je 2021. predan idejni projekt za uređenje i obnovu groblja ustaša i domobrana na Mirogoju, no nakon toga nije učinjeno apsolutno ništa.
„Nema radova, nema objašnjenja, nema odgovornosti“, upozorio je.
Povijesni kontekst i kultura sjećanja
Predstavnica stranačkog odbora koji se bavi zločinima počinjenima nakon Drugoga svjetskog rata, povjesničarka Vlatka Vukelić rekla je da problemi koje Hrvatska ima, pa čak i oko ovakve teme, proizlaze iz različitih sjećanja na Drugi svjetski rat.
„Totalitarni komunistički režim, koji je na hrvatskim povijesnim prostorima bio dugog trajanja, dozvoljavao je kulturu sjećanja, pravo na spomen i pijetet samo vojno-političkom establišmentu pobjedničke strane, političkoj opciji proistekloj iz Narodnooslobodilačke borbe i revolucije. Kultura sjećanja, pijetet ili pravo na spomen žrtava koje su se našle suprotstavljene tom konceptu bila je stigmatizirana, zabranjena i podložna progonu“, rekla je Vukelić.
Pitanje grobnih obilježja i zakonskih okvira
Upozorila je da je jedna od najjasnijih manifestacija ovakvog pristupa bila i „preoravanje postojećih ljudskih ostataka i spomen-obilježja pripadnika hrvatskih oružanih snaga na Mirogoju, kao njihova posljednjeg počivališta“.
Vukelić je poručila da DP zahtijeva „povratak skrbi nad vojnim grobljima u zakonske okvire“.
Kaže da ta groblja treba obilježiti onako kako je zakonom definirano, a to je da ne smiju biti obilježja koja nekoga vrijeđaju, ali i da moraju biti jasno označena imena, prezimena, datum rođenja i datum smrti.
Na pitanje znači li to da bi ta groblja trebala biti bez oznaka HOS-a, domobrana ili ustaša, rekla je da ako je to nešto što načelno nekoga vrijeđa, onda ne vidi razlog zašto bi to bilo nužno na tim grobnim oznakama.
Černy je poručio da apsolutno na svakom grobu mora pisati da je to „poginuli hrvatski vojnik“, a grbovi, odnosno ono što je zabranjeno ili što nekoga vrijeđa, ne može biti na tome.
(Hina/Kamenjar)