Kada se dogodio nagli pad teÄaja Eura od prije mjesec dana, predvidio sam da Äe vrlo skoro doÄi joÅ” jedan sliÄan pad i to zbog QE programa EU, a koji je namijenjen gospodarskom oporavku EU. Danas su SVE svjetske burze novca zabilježile SNAŽNU deprecijaciju teÄaja Eura, dok naÅ”e tiskovine, TV postaje i radio postaje, uglavnom Å UTE o tomu! U dva dana doÅ”lo je gotovo do kolapsa teÄaja Eura prema SVIM svjetskim valutama. Tako se danas za ā¬1 dobijalo tek US$1,06!
Gotovo su izjednaÄeni teÄaj Eura i ameriÄkog Dolara, a takvo Å”to se nije dogodilo veÄ 10 godina! Osim toga za ā¬1 dobija se danas SAMO 1,07 Å”vicarskih Franaka! To drugim rijeÄima znaÄi da problem teÄajnih razlika za kreditne dužnike sa valutnom klauzulom prema Å”vicarskom Franku, sada postaje JOÅ OPASNIJI nakon āodmrzavanjaā teÄaja! Naime, deprecijacija Eura prema SVIM svjetskim valutama je ISTODOBNO i DEPRECIJACIJA Kune prema svim svjetskim valutama! Vrlo skoro Äe teÄaj ameriÄkog i kanadskog Dolara doÄi na 7 ili 8 Kuna u Hrvatskoj.
Dakle, zaÅ”to i kako je QE program doveo do ovog velikog pada teÄaja Eura i kako sam mogao to predvidjeti. QE program je program prema kojemu je SrediÅ”nja banka EU odluÄila kupiti obveznice država EU i njihovih vodeÄih korporacija od komercijalnih banaka u iznosu od preko 1.000 MILIJARDI EURA! Monetarna je to mjera koja se uobiÄajno Äini u Kanadi i SAD u svrhu pokretanja gospodarstva. S ovakvom mjerom komercijalne banke imat Äe na raspolaganju veÄe koliÄine novca za kredite. Kako bi se to struÄno reklo, uveÄani su im kreditni fondovi.
Svako uveÄanje kreditnih fondova u suÅ”tini donosi uveÄanje novÄane mase, pa se ZATO dogodio PAD teÄaja Eura! Podsjetit Äu sve u Hrvatskoj, kako sam u jednom od mojih komentara i javljanja u živo preko skype, skrenuo pozornost da svatko tko ima uÅ”teÄevinu u eurima i želi je uveÄati, treba je odmah zamjeniti u ameriÄki dolar!!!! Razlog je bio taj Å”to je EU veÄ tada ÄVRSTO ODLUÄILA uveÄati novÄanu masu, a to NEMINOVNO vodi deprecijaciji teÄaja Eura! Zbog toga sam uputio DOBRONAMJERNU poruku hrvatskim Å”tediÅ”ama Å”to im je Äiniti!
Interesanto je reÄi da se javnosti obratio guverner HNB VujÄiÄ u subotu i to poput nekakvog āPRā iz HNB-a i izrazio SLAGANJE sa DEPRECIJACIJOM Kune prema inim svjetskim valutama!? Jednostavno, zbog vezanosti Kune klauzulom za Euro, sudbina teÄaja Kune je biti deprecirana kao i teÄaj Eura!? Dakle, teÄaj Kune Äe pasti prema SVIM valutama svijeta, osim prema Euru, ali to guvernera VujÄiÄa NE zabrinjava! Doista je Å OKANTNO Å”to guverner i dalje iskazuje POTPUNU NE ZAINTERESIRANOST za Kunu i njezin teÄaj, a joÅ” viÅ”e Å”to ne pokazuje niti interes prema kreditnim dužnicima sa valutnom klauzulom prema Å”vicarskom Franku! Dakle SLOM teÄaja Eura i posljediÄno Kune za guvernera HNB je praktiÄno neÅ”to ānormalnoā i potpuno āprihvatljivoā!
InaÄe, guverner VujÄiÄ protivi se ukidanju valutne klauzule, jer tvrdi kako bi s time doÅ”lo do vrtoglave inflacije i beskonaÄnog klizanja teÄaja Kune. Usporedio je takav scenarij sa bivÅ”om državom i praktiÄno poistovjetio Hrvatsku i Jugoslaviju. Takva usporedba je najblaže reÄeno besmislica, jer gospodarstvo Hrvatske nije Jugoslavensko gospodarstvo. Jedina sliÄnost je Å”to je Hrvatska u to doba bila dio te Jugoslavije, ali sve drugo viÅ”e nije isto. No, poÅ”to je guverner ipak pomenuo Jugoslaviju i njezine devalvacije dinara, onda ih valja ipak objasniti.
Devalvacije dinara su Äinjene zato Å”to je i Jugoslavija vodila politiku NE promjenljivog teÄaja dinara! To upravo Äini i guverner VujÄiÄ!!! UnatoÄ proklamiranom ātržiÅ”nomā voÄenju gospodarstva, valutno tržiÅ”te NIJE postojalo u Jugoslaviji, pa je teÄaj dinara bio fiksiran. Problem je bio u tomu Å”to je država Jugoslavija imala svake godine sve veÄi i veÄi deficit u državnom proraÄunu i Å”to je taj deficit jednostavno pokrivan iz primarne emisije novca! Drugim rijeÄima, najobiÄnijim tiskanjem novca, isto ono Å”to predlaže NEZNALICA SinÄiÄ u svojim javnim istupima! Drugim rijeÄima, država je jednostavno zapovjedila ondaÅ”njoj NBJ tiskanje novca i davanje u državni proraÄun. HNB ne tiska novÄanice, ali odobrava kredite državi za pokriÄe proraÄunskog deficita! Stoga se i u Jugoslaviji i danas u Hrvatskoj uveÄava novÄana masa iz godine u godinu.
Å tednja u nacionalnoj valuti dinaru je postajala besmislena, baÅ” kako je i danas sa Å”tednjom u Kunama. MeÄutim, Jugoslavija je imala HIPERinflaciju, dok je kamatna stopa tobože bila ānormalnaā nekih 5%. Naravno i zadnjem bedaku je bila jasna isplativost uzimanja kredita od recimo 100 dinara na godinu dana, uz inflaciju od 50% i kamatnu stopu od 5%. Stvarna vrijednost vraÄenog novca poslije godinu dana bi bila 50 dinara i plus ona jadna kamata od 5 dinara! Tako bi banka izgubila u vrijednosti od 45 dinara nakon godinu dana za odobreni kredit od 100!
KLJUÄNI problem u gore spomenutom dogaÄanju je imala kamatna stopa! Ona je bila jednako ne promjenljiva, baÅ” kao i teÄaj, a novÄana masa, ili kako to narod raÄe voli Äuti, koliÄina novca u opticaju je beskonaÄno rasla. Dakle, cjelokupni problem je bio taj Å”to je ondaÅ”nja država pravila deficit u državnom proraÄunu iz godine u godinu, a tiskanjem novÄanica nastojala je pokriti te rastuÄe proraÄunske deficite.
Sumirano reÄeno, ispravnom politikom kamatne stope, pad teÄaja nacionalne valute NE znaÄi odmah i visoku stopu inflacije.
Dat Äu primjer Kanade koji Äe jasno opovrgnuti stajaliÅ”te hrvatskog guvernera. TeÄaj kanadskog dolara prema ameriÄkom dolaru na dan 27. kolovoza 1998. godine iznosio je svega 0,63 ameriÄkih dolara, dok je 7. studenog 2004 godine iznosio 1,1 ameriÄkih dolara! Stopa inflacije iznosila je svo vrijeme 1% do 2% godiÅ”nje! Znam, netko Äe reÄi, āali to je Kanadaā, toÄno, ali to doslovce NE znaÄi baÅ” NIÅ TA u voÄenju monetarno kreditne politike! Kanada nije bila NIKAD neka super sila bilo vojno, politiÄki, pa u konaÄnici ni ekonomski! Bila je uvijek samo u grupi razvijenih država, ali nije bila ni u toj skupini neki āsuperā predvodnik!
Ako pogledamo na Hrvatsku, imamo NE promjenjivi teÄaj Kune, baÅ” kao i dinar! RastuÄi proraÄunski deficit je nazoÄan i u Hrvatskoj, kao i Jugoslaviji!!! No, Hrvatska ne tiska novÄanice, nego uzima kredite, ali od inozemnih banaka! Sa druge strane, vlada je vodila politiku rasta poreza, tako da je gospodarstvo doslovce PROPALO!
Å to reÄi nakon svega. Guverner VujÄiÄ? Zna on sve ovo Å”to je gore napisano i NIJE uopÄe NEZNALICA! Guverner VujÄiÄ je KRAJNJE NE odgovorna osoba!
Dr. Tihomir JanjiÄek
[ad id=ā40551ā³]
