Pratite nas

Kronika

Dragovoljci iz Dubrave priredili Zrin za hodočašće

Objavljeno

na

Prošli tjedan na poziv hrvatskih branitelja iz zagrebačke Dubrave održala se radna akcija čuvanja hrvatske baštine pod sloganom Banovina – junačko srce Hrvatske, kojom su dragovoljci zagrebačke Dubrave očistili slavnu utvrdu Zrin, uoči tradicionalnog godišnjeg misnog slavlja, predviđenog za 14. rujna.

Dok su se mnogi hodočasnici Zagreba pripremali na put prema Udbini, spomen-mjestu hrvatskih mučenika, mala četa dragovoljaca krenula je u pravcu Banovine, do odredišta utvrde Zrin, slavne po rođenju više naraštaja knezova Zrinskih.

Zrin je i mjesto nepoznavanja povijesti, mjesto tuge i prisilnog zaborava, na slavnu povijest, ulogu i značaj Zrinskih, ali i na strašan genocidni zločin iz Drugog svjetskog rata, jezovitog stradanja Hrvata u rujnu 1943.

Zrin-akcija-2014-04-150x150Zrin-akcija-2014-05-150x150Zrin-akcija-2014-081-150x150

Dragovoljci iz Dubrave, kao zaštitari hrvatske kulturne i povijesne baštine imali su namjeru urediti Zrin, očistiti ga od bujnog raslinja za tradicionalno godišnje misno slavlje, koje će se u Zrinu održati u nedjelju 14. rujna. Cijeli dan napornog rada i to samo za pripremiti najvažnije, očistiti okoliš oko križa i temelja župne crkve Našašća sv. Križa, mjesta misnog slavlja, kao i očistiti okoliš Crkve sv. Magdalene.

Za urediti cijelo mjesto, potrebno bi bilo puno više radnika i puno više dana. Rad u prirodi, ručak u prirodi, molitva kod križa, paljenje svijeća u znak na stradale Zrinjane 1943., sve to ostaje u sjećanju do iduće godine, na dar vlastitoj savjesti prema Domovini i na spomen braniteljima iz slavne prošlosti.

Zrin-akcija-2014-09-150x150Zrin-akcija-2014-10-150x150Zrin-akcija-2014-17-150x150

Po završetku dana, poslije napornog rada, orila se pjesma “Oj, hrvatska mati, nemoj tugovati…”, a u dragovoljačkoj postrojbi čuvara baštine bilo je i mlađeg naraštaja. Oni su radeći marljivo i učili: o potrebi čuvanja prirode i baštine; o potrebi zajedništva i druženja u prirodi; o potrebi čuvanja povijesnih spomenika, o uzoritoj povijesnoj važnosti Zrina; o potrebi digniteta prema predcima na Zrinskom groblju, o potrebi štovanja i očuvanja kostiju hrvatskih mučenika.Hodočašćem u Zrin u nedjelju 14. rujna, odat će se dužno poštovanje svim zrinskim žrtvama kroz povijest, odati poštovanje Domovini i nadasve muci Kristovoj. U Zrinu se se kroz povijest rađali mučenici i novi junaci, koji su časno nosili stijeg čestitosti, promicali istinu i slobodu.

NI IME MU SE NIJE SMJELO SPOMINJATI

Zrin – mjesto zločina nad Hrvatima i grad u koji im je bio zabranjen povratak

Nakon što je Sisačka biskupija prilikom arheoloških iskapanja naišla na mjesto masovne grobnice Hrvata pobijenih u drugom svjetskom ratu, kontaktirala je Ministarstvo branitelja, koje je najavilo da u rujnu počinje ekshumacija posmrtnih ostataka iz masovne grobnice u Zrinu. No, što Zrin znači za hrvatsku povijest i kakav je težak zločin u njemu i njemu počinjen za vrijeme komunizma?

Nastanak Zrina i njegovi vlasnici

Zrin-akcija-2014-09Knezovi Bribirski su starohrvatsko plemstvo iz roda Šubića, a živjeli su na prostoru između Vranskog jezera, rijeke Krke i Skradinskog buka. Njihov centar nalazio se u Bribiru i Ostrovici. Bili su vrlo utjecajni na gospodarski i politički život hrvatskog naroda, čak toliko da je njihov potomak Pavao I Šubić nosio naslov ‘bana Hrvata i gospodara Bosne’. U 14 st. kada im slabi moć u južnoj Hrvatskoj prisiljeni su predati kralju Ludoviku I anžuvincu svoj stolni grad Ostrovicu u zamjenu za posjed na Zrinskoj gori u tadašnjoj Slavoniji.

Tako je nastao utvrđeni i ponosni grad Zrin, sjedište hrvatskih plemića i domoljuba Šubića. Od tada se taj ogranak te slavne obitelji po utvrđenom gradu Zrinu naziva i Zrinski. Tu je rođen i najveći hrvatski vojni junak, borac protiv muslimanskih Osmanlija i porobljivača Europe – Nikola Šubić Zrinski.

Zločin nad Hrvatima Zrina

U tom gradiću današnje Banovine, općina Dvor počinjen je strašan zločin nad nevinim civilnim hrvatskim stanovništvom. Zločin se ističe i po tome što i danas u tom mjestu ne živi nitko, a 45 godina potomcima Zrinjana bila je zabranjena čak i posjeta rodnom mjestu, a kamoli povratak. Zrin se nije smio ni spominjati.

U doba bezumlja Drugog svjetskog rata i stradanja brojnih civila svih nacionalnosti i vjera, u zoru 9.rujna 1943 godine u selo su upale komunističke i partizanske postrojbe sastavljene od dijelova Prve, Druge i Sedme banijske brigade od oko 4500 ljudi koje su bile pod vrhovnim vodstvom Generalštaba i Josipa Broza Tita.

Branitelji Zrina u okruženju srpskih mjesta su bili njegovi stanovnici naoružani lovačkim oružjem. Nakon 16 sati borbe Zrin je pao u ruke partizana, a Glavni Štab partizanske vojske donosi odluku da se Zrin spali do temelja jer nitko od njegovih stanovnika nije bio u partizanima.

O tome svjedoči i dopis OZNE Banija od 20. Prosinca 1944: ‘Vama je dobro poznato da je GŠH odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dvije i pol godine rata nije se moglo naći ni jednoga čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima.’ Zrin je spaljen do temelja, a ubijeno je 213 stanovnika Zrina.

Najmlađa žrtva bila je stara 15 dana, a ubijeno je 12-ero malodobne djece, od koje troje mlađe od godinu dana. Treba reći da je i prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno 37 Zrinjana i to kada su odlazili iz Zrina po putevima, na rad u poljima i to uglavnom od susjednih Srba. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946 godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina.

Arheološka istraživanja i pronalazak ljudskih kostiju

Prema zahtjevu Sisačke biskupije i Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu, pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić nedavno je posjetio Zrin, u pratnji ravnatelja Zaklade mons. Marka Cvitkušića i načelnice Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu Višnje Bilić.
Sisačka biskupija je prošle godine započela arheološka istraživanja na mjestu crkve. Utvrđeno je da se ispod nje nalaze ostaci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, no pronađeni su i ostaci ispremještanih ljudskih kostiju. Analize su pokazale da je riječ o ljudima iz vremena Drugog svjetskog rata, a prema riječima Zrinjana tu je bačen jedan dio pobijenih u masakru 1943 godine.

Budući da Sisačka biskupija na toj lokaciji planira sagraditi crkvu, obratila se Ministarstvu branitelja da se istraži teren i poduzmu potrebni koraci oko iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostataka pobijenih koja bi trebal početi idući mjesec.

Za ovaj zločin nije nitko odgovarao.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari