Drugi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj održava se ove nedjelje, kada nešto više od 2,88 milijuna birača odlučuje tko će voditi Zagreb, Split, Rijeku i niz drugih sredina, čime završava intenzivna super izborna godina.
Drugi krug lokalnih izbora odlučuje o gradonačelnicima velikih gradova
U tri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Splitu i Rijeci – aktualni gradonačelnici Tomislav Tomašević (Možemo, SDP), Ivica Puljak (Centar) i Marko Filipović (nezavisni) pokušat će zadržati svoje pozicije. Njihovi izazivači su Marija Selak Raspudić (nezavisna), Tomislav Šuta (HDZ) i Iva Rinčić (koalicija AM-a).
Osim njih, u drugom krugu gradonačelnike biraju i Pula, Dubrovnik, Šibenik, Karlovac i Sinj. Aktualni gradonačelnici, poput Filipa Zoričića, Mate Frankovića, Željka Burića, Damira Mandića i Mire Bulja, suočavaju se s protukandidatima iz SDP-a, Možemo i HDZ-a. Posebnu pozornost privlače izbori u Zadru, gdje se susreću Šime Erlić (HDZ) i Daniel Radeta (SDP), te u Vukovaru, gdje se natječu Domagoj Bilić (DP/HDZ) i Marijan Pavliček (Suverenisti).
Napeta utrka i u 12 županija
Birači u 12 županija također odlučuju o novim županima. U nekim slučajevima pobjeda je izmaknula za svega nekoliko glasova u prvom krugu. U Varaždinskoj županiji natječu se Anđelko Stričak (HDZ) i Bruno Ister (SDP), dok je u Zagrebačkoj Kožićev izazivač Mihael Zmajlović (SDP). U Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji vodit će se tijesne borbe između dosadašnjih župana i izazivača iz redova SDP-a, Mosta ili nezavisnih lista.
Posebno se prate i utrke u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se aktualni HDZ-ov župan Boban suprotstavlja Ivani Ninčević-Lesandrić (Centar), te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje se nadmeću Blaž Pezo (HDZ) i Božo Petrov (Most).
Tehnički detalji i pravo glasa
Na glasačkom listiću birači će imati samo dvoje kandidata, poredanih prema broju glasova iz prvog kruga. Plavi listići koriste se za župane i zagrebačkog gradonačelnika, a bijeli za ostale gradonačelnike i načelnike. Pobjednik je onaj tko osvoji više glasova, a u slučaju izjednačenja moguć je i treći krug, kao što se dogodilo 2021. godine u općini Kraljevec na Sutli.
Pravo glasa imaju svi punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici gdje se izbori provode. Glasuje se isključivo u mjestu prebivališta, ne i izvan njega, uključujući inozemstvo. Zbog održavanja drugog kruga na kraju produženog vikenda, očekuje se dodatno smanjenje ionako niskog odaziva – u prvom krugu glasovalo je svega 43,5 posto birača.
Super izborna godina završava
Izbori se održavaju na 4.980 biračkih mjesta u 405 gradova i općina, a nadgledat će ih oko 5.500 promatrača. Za drugi krug tiskano je 3,291.000 glasačkih listića – znatno manje nego u prvom krugu, kada se birala i predstavnička vlast.
Ovim izborima završava super izborna godina u kojoj su hrvatski birači u travnju birali novi saziv Sabora, u lipnju europarlamentarce, u siječnju predsjednika Republike, a u svibnju novu lokalnu vlast. Sljedeći izbori očekuju se tek za tri godine.
Kamenjar.com