Državni zavod za statistiku (DZS) bi, osim podataka, trebao davati i preporuke na temelju kojih bi državni dužnosnici mogli djelovati, kazao je u petak premijer Andrej Plenković povodom 150.obljetnice DZS-a.
”Stručnost ljudi koji rade, vas petsto, ogromni je rasadnik pameti, znanja i iskustva. Mislim da moramo pojačati preporuke. Nemojte nam davati samo sirove podatke, iskoristite svoje znanje i recite što o njima mislite, kakvi će bit trendovi, što su nam svojevrsne alarmne lampice na koje mi kao dužnosnici moramo biti senzibilizirani te sukladno tome djelovati”, kazao je Plenković na svečanosti obilježavanja 150 godina hrvatske statistike.
DZS osnovan je 1875.godine u vrijeme bana Mažuranića, kao Zemaljski statistički ured. Od 2013.godine član je europskog statističkog sustava (Eurostat), a u lipnju prošle godine donesena je oduka u punopravnom članstvu u Odboru za statistiku i statističku politiku OECD-a.
“Jako mi je drago da smo u procesu pristupanja OECD-u dobili izvrsne ocjene za rad DZS-a, za pouzdanost, točnost i pravovremenost vaših podataka što je još jedna međunarodna legitimacija vašeg rada”, poručio je premijer.
Ravnateljica Lidija Brković istaknula je da će DZS i dalje biti institucija koja brzo i kvalitetno udovoljava potrebama svojih korisnika te koja prati inovacije digitalnog doba
“Digitalna transformacija statističkog sustava nije samo pitanje tehnologije, ona uključuje i zajedničku predanost kvaliteti, etici i povjerenju. Upravo to su temelji na kojima gradimo sljedeće poglavlje naše priče. Korak po korak, osigurat ćemo da službena statistika ostane temelj za donošenje kvalitetnih odluka”, rekla je Brković.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i politički sustav Ivan Malenica naglasio je važnost DZS-a u vremenu kada su informacije često izložene manipulacijama.
“Upravo vi osiguravate da javni prostor počiva na činjenicama, a na pretpostavkama. Ovo nije samo obljetnica jedne institucije, već obljetnica znanja, odgovornosti i služenja javnom interesu”, kazao je.
Posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić podsjetio je na knjigu Rudolfa Bičanića ”Kako živi narod” iz 1930-ih godina, ocijenivši ju kao najpoznatije djelo sociološke analize.
“Dok je Rudolf putovao i brojao koliko narod ima kreveta i kolika je smrtnost djece, danas imamo instituciju koja to radi i koja nam pomaže razumjeti društvo. Zadaća svih nas koji se bavimo javnom politikom je koristiti ideju koju smo dobili, uzeti u obzir podatke koje imamo i pažljivo je primijeniti na okruženje u kojem djelujemo”, poručio je Mačkić.
