Europska komisija je u srijedu predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.
Paket AccelerateEU i opskrba gorivom
Paket mjera pod nazivom “AccelerateEU” predviđa prijedlog poreznih promjena kako bi se osiguralo da porezi na električnu energiju budu manji od poreza na fosilna goriva, kao i mjere za optimizaciju raspodjele mlaznog goriva između država članica kako bi se izbjegle nestašice.
Komisija ističe da je koordinacija između zemalja članica ključna, u prvom redu koordinirano punjenje skladišta plina kako bi se izbjeglo da sve članice istodobno kupuju plin na tržištu i tako mu podižu cijenu.
Predviđa se uspostava opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva za prometni sektor u EU.
Opservatorij bi trebao omogućiti brzo prepoznavanje potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnog otpuštanja zaliha, formiranje ciljanih mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva.
Opservatorij će posebno pratiti stanje na tržištu mlaznih goriva.
Upozorenja zbog kerozina i pomoć potrošačima
U EU je sve veća zabrinutost zbog mogućih nestašica kerozina jer 20 posto europskih potreba za mlaznim gorivom prolazi kroz Hormuški tjesnac.
“Kriza s opskrbom mlaznim gorivima mogla bi doći vrlo brzo, zbog čega bi cijene zrakoplovnih karata mogle rasti i što bi moglo dovesti do otkazivanja letova”, kaže povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.
Komisija stoga poziva države članice da povećaju proizvodnju kerozina u europskim rafinerijama.
U pogledu mlaznih goriva, Komisija najavljuje da će pojasniti postojeću fleksibilnost zakona koji se odnose na zrakoplovni sektor.
Za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena energije, predviđa se mogućnost da države članice daju potpore dohotku kućanstvima, energetske vaučere i snize trošarine na električnu energiju za ranjiva kućanstva.
Komisija najavljuje da će donijeti i Privremeni okvir državnih potpora koji će nacionalnim vladama pružiti dodatnu fleksibilnost, uključujući hitne mjere za podršku najizloženijim gospodarskim sektorima.
Elektrifikacija i ulaganja do 2030.
Jedna od mjera je ubrzavanje prelaska na čistu energiju proizvedenu u EU, koja će zamijeniti naftu i plin.
Komisija najavljuje da će do ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju koji će uključivati mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.
Za elektrifikaciju je potrebna adekvatna prijenosna mreža koja bi mogla brzo prihvatiti proizvodnju iz vjetroelektrana i hidroelektrana.
Komisija najavljuje da će predstaviti zakonodavni prijedlog o mrežnim naknadama i oporezivanju, osiguravajući, između ostalog, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.
Komisija navodi da je potrebno pojačati investicije u energetsku tranziciju pri čemu države članice mogu koristiti dio sredstava iz fonda za oporavak od pandemije i kohezijska sredstva.
Komisija procjenjuje da su potrebne investicije u energetsku tranziciju u visini od 660 milijardi godišnje do 2030. godine.
To neće biti moguće osigurati javnim sredstvima, stoga će trebati mobilizirati privatni kapital.
Jørgensen o stanju na tržištu energije
Povjerenik za energiju Jørgensen prilično je pesimističan u pogledu energetske situacije u sljedećih nekoliko mjeseci.
Istaknuo je da će čak i u najboljem slučaju situacija na energetskom tržištu biti prilično loša.
Dodao je da u sljedećih nekoliko godina ne očekuje stabilizaciju tržišta ukapljenog plina.
Unatoč tome, “nećemo mijenjati naš plan o odustajanju od ruskog plina i bila bi velika pogreška da ponovno počnemo uvoziti plin iz Rusije”, rekao je Jørgensen.
(Hina/K)