Europska komisija pozvala je Hrvatsku da poduzme mjere kako bi iduće godine osigurala usklađenost fiskalne politike s preporukama. Poziv je upućen nakon analize proračunskih dokumenata u okviru Europskog semestra.
Komisija je objavila ocjene proračunskih planova država europodručja. Prema pravilima EU-a, Bruxelles pojačano prati proračunske politike članica eurozone kako bi se osiguralo poštivanje Pakta o stabilnosti i rastu te fiskalnih smjernica.
Države članice svake jeseni moraju dostaviti srednjoročne fiskalno-strukturne planove i nacrte proračuna za sljedeću godinu. To je dio revidiranog europskog okvira ekonomskog upravljanja.
Komisija navodi da će neto stopa rashoda Hrvatske u 2026. premašiti maksimalnu dopuštenu stopu rasta. Ta je stopa definirana preporukama Vijeća iz siječnja ove godine.
Preporuke određuju da neto rashodi ne bi smjeli rasti više od 6,4 posto u 2025., 4,9 posto u 2026., 4,1 posto u 2027. i 3,7 posto u 2028. godini. U odnosu na 2023., kumulativni rast rashoda ne bi smio prijeći 26,2 posto u 2025., 32,3 posto u 2026., 37,8 posto u 2027. i 42,9 posto u 2028. godini.
Projekcije rasta rashoda do 2026.
Jesenska ekonomska prognoza Komisije pokazuje da će se neto rashodi Hrvatske 2025. povećati za 9,6 posto, što premašuje preporučeni rast od 6,4 posto.
Za 2026. predviđa se rast rashoda od 5,6 posto, što je iznad preporučenih 4,9 posto. Kumulativno, u usporedbi s 2023., očekuje se rast od 35,7 posto, dok je maksimalno dopušteno 32,3 posto. To predstavlja odstupanje od 1,1 posto BDP-a.
Nakon primjene nacionalne klauzule o izuzeću, odstupanje u 2026. smanjuje se na 0,5 posto BDP-a. To je unutar dopuštenog praga od 0,6 posto.
Zbog povećanja obrambene potrošnje, EU je dopustila privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda od 2025. do 2028. Države koje su to zatražile mogu godišnje povećati izdvajanja za obranu do 1,5 posto, bez uključivanja tog rasta u izračun deficita.
Hrvatska je vrlo blizu maksimalno dopuštenom rastu rashoda pa Komisija preporučuje dodatni oprez. Smatra da postoji opasnost od neusklađenosti s preporukama Vijeća.
Zbog toga Bruxelles poziva Hrvatsku da unutar proračunskog procesa poduzme potrebne korake kako bi fiskalna politika 2026. bila potpuno usklađena s europskim smjernicama.
U novom europskom fiskalnom okviru ključni pokazatelj usklađenosti je putanja neto rashoda, koja ovisi o održivosti javnog duga.
Neto rashodi obuhvaćaju rashode opće države, ali bez kamata, diskrecijskih mjera na prihodnoj strani te rashoda za programe EU-a. Ne uključuju se ni cikličke promjene u naknadama za nezaposlene.
Hina/Kamenjar