Nakon više od 25 godina pregovora Europska unija i latinoameričke zemlje Mercosura – Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj – danas su potpisale ugovor kojim se stvara jedno od najvećih svjetskih područja slobodne trgovine.
Svečanost potpisivanja održana je u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, koji trenutačno predsjeda južnoameričkim blokom.
Ukidanjem velikog dijela carina sporazum bi trebao potaknuti europski izvoz automobila, strojeva, vina i sireva. Nasuprot tomu olakšava se uvoz južnoameričke govedine, peradi, šećera, riže, meda i soje u Europu, s bescarinskim kvotama koje smetaju pogođenim sektorima.
Kritičari stoga tvrde da će se poremetiti europska poljoprivreda zbog jeftinijih proizvoda koji možda neće ispunjavati standarde Unije. Pobornici pak vjeruju da će sporazum oživiti europsko gospodarstvo suočeno s teškoćama i poboljšati diplomatske odnose s Latinskom Amerikom.
– Ovaj sporazum pokazuje jasan i promišljen izbor. Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo omogućiti stvarnu i opipljivu korist našim narodima i tvrtkama. Povećani izvoz stvorit će radna mjesta, i ovdje i u Europi, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
– Ne bismo trebali upasti u zamku samohvale, realnost je da je mnogo vremena izgubljeno i da smo mogli dogovoriti i bolji sporazum, mogli smo postići više, ostvariti veću korist za naše narode. Stoga danas pozivam da se okrenemo budućnosti s više hrabrosti te da dodatno osnažimo naše zajedništvo. U složenom svijetu nestabilnosti, opasnosti i nesigurnosti, Europa i Južna Amerika moraju se ujediniti i pokazati da je drukčiji put moguć, rekao je predsjednik Paragvaja Santiago Peña Palacios.
Trumpova agresivna ekonomska doktrina ubrzala je sklapanje dogovora s obje strane Atlantika. Potpisani sporazum jedna je od mjera Europske unije kojom će se osigurati unosni trgovinski poslovi suprotstavljajući se tako, među ostalim, protekcionizmu i carinama SAD-a.
Nema članice Europske unije čiji poljoprivrednici nisu na ulicama prosvjedovali protiv sporazuma.
– Imamo vlastitu farmu sa 60 grla stoke i trenutačno se kao stočari jednostavno mučimo. Visoki pritisak na cijene znači da smo u lošem tržišnom položaju. Mercosur u osnovi samo dodaje ulje na vatru, rekla je Dorothee Sterz, poljoprivrednica iz Saske u Njemačkoj.
Mercosur – El Mercado Común del Sur – Južno zajedničko tržište – trgovinski je blok država Južne Amerike, osnovan 1991. Njegove su punopravne članice Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. I Venezuela, suspendirana 2016. Službeno, Bolivija je članica od 2015., ali to još moraju ratificirati parlamenti ostalih država Mercosura. Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Panama, Peru i Surinam pridružene su članice bloka. Zajedno, zemlje Mercosura šesto su najveće gospodarstvo na svijetu s ukupnom populacijom od 270 milijuna ljudi. Za razliku od europskih poljoprivrednika, južnoamerički su – oduševljeni.
– To su vrlo dobre vijesti za cijeli stočarski sektor. Meso Hilton, kako se ovdje zove, sada ćemo prodavati u Europskom uniji na nultoj carinskoj stopi za izvoz, rekao je Carlos Colombo, voditelj tržnice stoke Cañuelas u Argentini.
Razgovori o jednoj od najvećih svjetskih zona slobodne trgovine između Europske unije i Mercosura počeli su prije četvrt stoljeća.
Usprkos potpuno drugačijoj geopolitičkoj pozadini i teškim izgledima – reakcijama moćnih protekcionističkih lobija i europskih poljoprivrednika – zajednički trgovinski sporazum napokon je i formalno potpisan. Ukinut će carine za više od 90 posto bilateralne trgovine. Zajedno, blokovi čine oko 30 posto globalnog BDP-a i više od 700 milijuna potrošača.
– Sporazum EU-a i Mercosura šalje snažnu poruku, dobrodošli na najveće svjetsko tržište i najveću zonu slobodne trgovine na planetu, rekla je von der Leyen.
Sporazum EU–Mercosur zapravo donosi – novi svjetski poredak. U središtu više nije trgovina, nego geopolitičko samopotvrđivanje, prilika za novo južnoameričko pozicioniranje u svijetu. Pakt je, dakle, i strateška protuteža rastućoj dominaciji SAD-a. EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju krenuti suprotnim putem – oslanjaju se na suradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
– U trgovini, više investicija nova su radna mjesta i prilike s obje strane Atlantika. Već smo glavni dobavljači poljoprivrednih proizvoda Europskoj uniji, ali nećemo se ograničiti na vječnu ulogu izvoznika roba. Želimo proizvoditi i prodavati industrijsku robu s većom dodanom vrijednošću, rekao je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.
EU je drugi najveći partner Mercosura u trgovini robom, s udjelom od gotovo 17 posto u njegovoj ukupnoj trgovini 2024. Mercosur je, pak, deseti najveći partner EU-a u trgovini robom. 2024. trgovina EU-a s Mercosurom vrijedila je preko 111 milijardi eura – otprilike pola izvoza, pola uvoza. Preko 80% trgovinskog toka odvijalo se između EU-a i Brazila.
– Europa bi trebala biti prilika. U konačnici bi trebala biti koalicija koja omogućuje procvat poljoprivrednog sektora. Danas ova Europa igra protiv nas, rekao je Damien Greffin, predsjednik Nacionalne federacije sindikata poljoprivrednika Velike pariške regije, Republika Francuska.
Iz čisto ekonomske perspektive sporazum otkriva koliko su interesi EU-a i Mercosura različiti. Dok Južna Amerika, zahvaljujući golemim površinama, kvalitetnom zemljištu i modernoj proizvodnji, ponajprije nudi poljoprivredne proizvode, Europa isporučuje industrijsku robu – strojeve, automobile, kemikalije i farmaceutske proizvode. Ipak, Sporazum ne treba precjenjivati. Njegovi pozitivni učinci više su u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju izvoznog obujma.