Kallas: EU mora oslabiti Rusiju i snažnije pomoći Ukrajini
Europska unija ima vrlo jasan plan, a to je oslabiti Rusiju i podržati Ukrajinu, izjavila je u četvrtak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
“Pritisak mora biti na agresoru, a ne na žrtvi. Nagrađivanje agresije samo će potaknuti još više agresije. EU ima vrlo jasan plan u dvije točke, prvi je oslabiti Rusiju, a drugi podržati Ukrajinu”, rekla je Kallas nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
Reakcije na navode o američkom mirovnom planu
Ministarski sastanak održan je nakon što su procurile informacije da Sjedinjene Države navodno dogovaraju s Rusijom plan prema kojem bi Ukrajina morala odustati od dijela teritorija i smanjiti svoje oružane snage.
“Ministri su bili prilično mirni u vezi s tim jer smo viđali i ranije različite mirovne planove koji ne mogu funkcionirati ako se s njima ne slože Europljani i Ukrajinci”, poručila je Kallas.
Učinak sankcija na Rusiju
Kallas je potvrdila da su ministrima predočene informacije koje jasno pokazuju učinak sankcija na rusko gospodarstvo.
“Izvoz ruske sirove nafte pao je na najnižu razinu posljednjih mjeseci, porezni prihodi od nafte najniži su od početka rata. Sankcije snažno pogađaju Rusiju, a doći će i nove”, rekla je.
Istaknula je da je sada prioritet kažnjavanje ruske tzv. flote u sjeni, neosiguranih brodova pod stranim zastavama koji služe za zaobilaženje sankcija. EU je već uveo sankcije za 550 takvih brodova, a namjera je ubrzati proces sankcioniranja bez čekanja novih paketa.
Europski ministri odbacuju ideju o ukrajinskim ustupcima
Više ministara vanjskih poslova država članica usprotivilo se navodnom planu prema kojem bi Ukrajina morala djelomično razoružati svoje snage i predati dodatne teritorije Rusiji.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot poručio je da “mir ne može biti kapitulacija” te da Ukrajina traži pravedan mir koji poštuje suverenitet i sigurnost zemlje.
Poljski ministar Radoslaw Sikorski izjavio je da se žrtvi agresije ne smiju nametati ograničenja na njezinu sposobnost obrane.
Rasprava o zamrznutoj ruskoj imovini
Kallas je potvrdila da brojni ministri smatraju reparacijski zajam temeljen na zamrznutoj ruskoj imovini najboljim načinom pomoći Ukrajini. No, EU još nema jedinstven stav o tom pitanju.
Najveći izazov predstavlja Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio ruske zamrznute imovine. Bruxelles traži čvrsta jamstva kako financijski teret eventualnih arbitražnih odluka ne bi pao na belgijske porezne obveznike.
Kritike na uvoz iz Rusije i upozorenja na sabotaže
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Stenergard nazvala je “sramotnom” činjenicu da EU i dalje uvozi robu iz Rusije.
“Naš uvoz iz Rusije premašuje našu pomoć Ukrajini za nevjerojatnih 124 milijarde eura. To je sramota”, rekla je Stenergard.
Na sastanku se raspravljalo i o napadima na poljsku željezničku mrežu. Kallas je upozorila da “Rusija provodi državno sponzorirani terorizam” te da preko interneta novači sitne kriminalce za sabotaže diljem Europe.
“To spada u nadležnost država članica, ali važno je da razmjenjujemo dobre prakse kako bismo se učinkovito borili protiv takvih aktivnosti”, zaključila je.
(Hina/Kamenjar)