Europa se boji prijeći Savu i Dunav

Europa se boji prijeći Savu i Dunav, rekao je Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Prema njegovim riječima, postoji veliko nerazumijevanje Europske komisije prema Balkanu, što, kako kaže, stvara teškoće i nepotrebne prepreke u europskim integracijama.

• Iako entitet RS nije kriva što nema dogovora o presudi “Sejdić i Finci”, zbog njenog neprovođenja snosit će jednake posljedice kao i FBiH. Kako to komentirate?
– Nesporno jest da je problem u FBiH. Ali inače su tamo problemi veći u svim segmentima. Ali nesporno je da tu ima još mnogo krivaca. Po mom viđenju, prije svega to su oni u Europskoj komisiji. Kada su nekritički rekli da je to uvjet za daljnji put BiH k EU-u, time su postavili uvjet koji jeste objektivno logičan, jer svoje akte morate uskladiti ako hoćete u EU, ali to nije moralo biti u ovoj fazi. Time smo po tko zna koji put i tko zna zašto zaustavili put BiH k EU-u.

• To nije prvi put. I kod reforme policije imali smo izjave da je to uvjet za EU. Na kraju se od toga odustalo, a BiH je izgubila godine.
– Imali smo više zastoja zbog nerazumijevanja Europske komisije ne samo u BiH, nego na prostoru cijelog Balkana. Ja mislim da oni i dalje čitav Balkan ne razumiju. Nezadovoljni su što su preko reda primili Bugarsku i Rumunjsku. Grčka im je zbog ekonomske situacije problem, iako je to stara članica. Mi ostali na Balkanu smo za njih nepoznanica u koju ne žele ući, a stalno postavljaju uvjete.

• Zašto ne žele?
– Mislim da se boje. Europa se boji prijeći Savu i Dunav. Trebali su odrediti ekipe koje će se baviti proširenjem da praktično žive na Balkanu. Ovako se dogodila obrnuta situacija. Već je 11 godina od Solunske deklaracije, kad je politički rečeno sigurno se širimo na Balkan. Za ovih 11 godina europska politika je izgubila bitku s birokracijom. Birokrati ništa nisu uradili, bez obzira na to jesu li su ovdje ili u Bruxellesu. Kada to kažem, naravno da ne amnestiram naše političke strukture od krivice.

• Je li riječ o nesposobnosti ili o tome da možda ne žele?
– I jedno i drugo izgleda nevjerojatno. Moje mišljenje je da se nitko nije ozbiljno udubio u to i da se uvjeti postavljaju s pozicije sile. A za sve to vrijeme na ovaj prostor ulaze druge sile i ne postavljaju uvjete. Dok ekipe gospodina Fülea postavljaju uvjete: zarez ovdje, točka ondje, dolaze Kinezi i kažu evo jeftini krediti, mi radimo mnogo brže. Dođu Rusi s povoljnim kreditima i energetskim razvojem, a zna se da Srbi vole Ruse. A Bošnjaci i Albanci vole Turke. Ako budu Turci dolazili s ozbiljnim investicijama, vidjet ćete, gospodo u Europi, što će se dogoditi.

• Opet se spominju rokovi za presudu “Sejdić i Finci”. Očekujete li da će ovaj tjedan to riješiti stranke u FBiH?
– Sumnjam. Kada je bio prvi veliki sastanak prije godinu dana u Bruxellesu, rekao sam da sumnjam. Pokazalo se da sam, na žalost, u pravu. Ništa suštinski nije urađeno. Čak su iz Bruxellesa pomogli da svatko ostane u svojoj busiji u BiH. Luta se. Volio bih da se to riješi jer nam je to brana da se pomaknemo. Ovo što se događa nije dobro ni za Europu, a za nas je porazno.

• Je li rano reći da smo već sada izgubili 2014?
– Reći ću vam u srijedu. Ako se u ponedjeljak i utorak dogodi pomak, što bih želio, mada sumnjam, onda možemo nešto reći o 2014. Ako se ne dogodi pomak, kompletna 2014. je propala. Do proljeća 2015. ne treba ni računati da ozbiljno razgovaramo. Prvo, nema više vremena mijenjati Ustav i zakon. Drugo, ovdje je već počela kampanja i svi smo “postali” veći Bošnjaci, Srbi i Hrvati. A treće, u Europskoj komisiji se na proljeće spremaju izbori pa ni nove komisije nema do rujna. A ovdje se dva mjeseca poslije izbora broje glasovi i gleda tko je kome uzeo i tko je koga prevario.

• Što ćemo s izborima ako ih Europa ne prizna?
– Moj stav, a i stav SNSD-a je da izbori moraju biti održani. BiH je dostigla standarde o provođenju izbora. I sada ih ne održati bio bi ogroman korak unazad. A Europljani koji su rekli da ne će priznati izbore neka o tome misle. Ja mislim da oni nemaju nikakvo pravo reći da ne će priznati izbore. Izbori su naši, u skladu s našim zakonom i trebaju biti priznati.

• Zanimljiv je odnos različitih bošnjačkih stranaka po pitanju naseljavanja Arapa u BiH. Kako Vi to vidite?
– Ima tu više problema. Prvo, pomicanje unutarbošnjačkog korpusa po pitanju vjere. Pojavljuju se selefijska i vehabijska tumačenja. I kad bi to ostalo unutar jednog vjerskog korpusa, to ne bi bio problem. Ali oni ulaze unutar civilnog korpusa, počinje priča o šerijatskom pravu, naoružava se i to postaje problem. Moram reći da Europa gleda na to kao na neki daleki problem iako je njihov centar u Beču. Drugo, jedan broj ljudi iz arapskih zemalja želi kupiti nekretnine u BiH. Ima i ideja da se prave čitava naselja, i to se zna. Zakonski, stranci ne mogu imati nekretnine u BiH. Zbog toga se neki i bune. Nije problem da ovdje nekretnine posjeduju kompanije, i toga već ima. Međutim, ako imate ovakve tendencije koje su i militarističke kod nekih vehabija, i kad to uvežete s nekim političkim strankama koje su u stanju napraviti cirkus oko popisa stanovništva, a i to je vezano s ovim, imate problem. Jer ako je netko spreman ovdje dovesti tisuće ljudi kako bi se pokazalo da netko živi ovdje, a ne živi, onda je to ozbiljan problem.

• Koje su to političke stranke?
– Imate tri stranke koje nešto znače među Bošnjacima – SDP, SDA i SBB. Bila je još jedna velika, koja to u međuvremenu više nije. SDP nije taj, oni su se jasno izjasnili o tome. U posljednje vrijeme SBB stoji i tvrđe od ovoga što ja govorim protiv. Nositelj te priče je dakle SDA.

• Spominjete militarističke elemente. S tim u svezi, imamo oružje u Tešnju, a čini se da međunarodna zajednica ne pridaje veliku pažnju. Gospodin Inzko u svom izvještaju UN-u to čak nije ni spomenuo.
– Već nekoliko godina više Inzkova izvješća ne oslikavaju stvarno stanje u BiH jer ekipa koja mu ih piše prepisuje i dopisuje nove citate Milorada Dodika, a sad spominju i mene. To nije slika stanja u BiH. Koji bi normalan analitičar zanemario toliku količinu oružja za opću klimu u BiH? Pa, nitko. A visoki predstavnik, koji je po Daytonskom sporazumu glavni lik ovdje, to ni ne spomene. Njegove izvještaje treba potpuno odbaciti. Ali, na žalost, on dva puta godišnje u Vijeću sigurnosti to prezentira i to postaje dio netočnog međunarodnog razmišljanja o BiH.

• Mogu li to oružje i ti militaristički elementi postati problem? Hoće li nam se dogoditi da jednog dana zaustave europski put BiH?
– Može se dogoditi da budemo u ozbiljnijem problemu nego sada jer oružja je sve više i više. Tome ne pridaju pažnju ni međunarodna zajednica ni dio političkih stranaka. Oni se, kao što ste primijetili, o tome ne oglašavaju. Ali ako to postane problem, to onda ne će biti samo problem za BiH. To onda postaje europski problem.

• U zadnjih nekoliko dana digla se prašina u svezi sa slučajem “Šimunić” i ćirilicom u Vukovaru. Kako Vi gledate na to?
– Naši susjedi prolaze kroz vrlo težak period, i politički, i ekonomski, i svaki drugi, i ne treba im otežavati situaciju teškim izjavama iz regije. Mi iz regije tome trebamo pristupati s oprezom. Vrlo teško popravljamo odnose i ne bi ih trebalo lako pokvariti. Ali postoje neke stvari na koje se moramo osvrnuti. Kad je ćirilica u pitanju, u Hrvatskoj su izgubile i intelektualna i politička elita jer su dozvolile da se to događa. Ćirilica je djelomično i baština hrvatskog naroda. Gora stvar je javno obznanjivanje nacističkog pozdrava, koji pravdaju čak i neki u Hrvatskoj. Pod tim nacističkim pozdravom pobijene su stotine tisuća ljudi. Ja se nadam da će mudrost političkih i intelektualnih elita u Hrvatskoj prevladati. Previše se mi bavimo prošlošću.

hrvatski fokus