Slučajno ili ne, dan obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma (23. kolovoza) poklapa se s datumom potpisivanja „Sporazuma o prijateljstvu, nenapadanju i državnim granicama“ koji su 23. kolovoza 1939. godine u Moskvi potpisali ministri vanjskih poslova nacionalsocijalističke Njemačke i komunističkog Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republike (SSSR) Joachim von Ribbentrop i Vjačeslav Mihailovič Molotov. Tada je, prisjetimo se, Staljin u Kremlju nazdravljao „bratskom nacističkom Trećem Reichu“, a Adolf Hitler je komunističkom Sovjetskom Savezu odzdravljao iz Berlina.
No „ljubav“ Moskve i Berlina trajala je do 22. lipnja 1941. kada je „Operacijom Barbarossa“ , bez najave, nacistički Treći Reich napao SSSR. I taj „Sporazum“ je trenutačno postao mrtvo slovo na papiru.
U samom nazivu – Europski dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – u redoslijedu nabrajanja totalitarizama u samom nazivu Dana postoji kronološka nedosljednost. Naime, prvo se pojavio Lenjinov/Staljinov komunizam 1917. godine (Listopadska odnosno Oktobarska komunistička-boljševička revolucija, koja je dovela do stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika), potom se u Italiji pojavio fašizam 1922. godine na čelu s Benitom Mussolinijem (koji je u svojim formativnim godinama, a koje su prethodile njegovoj transformaciji u desničara te osvajanju vlasti u Italiji, bio uvjereni marksist, socijalist, ljevičar!), te naposljetku nacizam 1933. godine pod vodstvom Adolfa Hitlera.
Dakle, preciznije bi bilo da se 23. kolovoza obilježava Europski dana sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – komunizma, fašizma i nacizma. Broj (evidentiranih) ljudskih žrtava koje su prouzročila ova tri totalitarizma, prema više izvora, mjeri se u više od 100 milijuna!
Preporuka Europskog parlamenta
Bilo kako bilo, kako se navodi na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve, navodi se na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora.
Akademik Željko Reiner u ime Hrvatskog sabora govori u Maclju
Također, iz Hrvatskog sabora izvijestili su da će ove godine, u ponedjeljak 23. kolovoza 2021., na komemoraciji u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma koja će tradicionalno biti upriličena u Maclju sudjelovati potpredsjednik Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, koji će se obratiti prigodnim riječima.
Iz Vlade Republike Hrvatske izvijestili su u nedjelju 22. kolovoza da će njihovi predstavnici, ministri, i ove godine sudjelovati u obilježavanju ovoga dana budući da su „totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika“, navodi se na mrežnim stranicama Vlade RH, uz dodatak: „Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti“.
Potpredsjednici Vlade RH i ministri sudjeluju u obilježavanju ovoga dana
U skladu s tim, u obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma u ponedjeljak 23. kolovoza 2021. godine, kao izaslanici predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved upalit će svijeću kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, s početkom u 8 sati, na Gradskom groblju Mirogoj. Potom će, u 11 sati, nazočiti posljednjem ispraćaju i pokopu ekshumiranih žrtava iz grobišta s područja Grada Gospića.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sudjelovat će na obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u Maclju, s početkom u 9.45.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković položit će vijenac i zapaliti svijeću u 10 sati kod Spomen ploče Vlade Republike Hrvatske i zatočenika logora na otoku Sveti Grgur, a u 11 sati kod Spomen ploče Vlade Republike Hrvatske na Golom otoku.
Udruga Macelj 1945. organizira tradicionalnu komemoraciju u Maclju
u Maclju će se u organizaciji Udruge Macelj 1945. na grobnici uz spomen-crkvu Muke Isusove održati tradicionalna komemoracija s početkom u 9.45.
Udruga Macelj 1945. u svome popratnom priopćenju od petka 20. kolovoza ističe da je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2020., dan 23. kolovoza postaje Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, te je tako dobio svoj sveopći društveni značaj.
„Utvrđeno je da je komunizam od svih totalitarnih režima ostavio za sobom apsolutno najveći broj žrtava, kako u svijetu tako i u hrvatskom narodu. Gubitak hrvatskog naroda, prema popisu pučanstva 1931. i 1948., u razdoblju prije i poslije Drugog svjetskog rata, iznosi 1,459.040 osoba. Prema izjavama svjedoka zlokobnog poslijeratnog vremena u Macelju, svoj je život izgubilo više od desetak tisuća žrtava (12-13 tisuća). Bili su to razvojačeni zarobljenici, civili, žene i djeca. Macelj je mjesto organiziranog skupnog smaknuća 21 svećenika i bogoslova. Sva smaknuća u Maceljskoj šumi učinjena su potajice i bez ikakvih sudskih presuda“.
„Najveći pokop ikada održan u Hrvata, dogodio se 22. listopada 2005. godine kad je u jednom danu pokopano 1.163 ljudskih žrtava. No, to nije bila udarna vijest dana za hrvatske medije. Na Macelju su 6. lipnja 2021. pokopane još 84 žrtve, ekshumirane u proljeće 2020. Ni to nije bila vijest dana za hrvatske medije“, navodi se u priopćenju Udruge Macelj 1945.
„Macelj je mjesto monstruoznog zločina poslije Drugog svjetskog rata, najveće na tlu Republike Hrvatske, po točno utvrđenom broju 1247 pronađenih, istraženih i dostojanstveno pokopanih žrtava, stoga i najuzvišenije žrtvoslovno mjesto za izražavanje svehrvatskog pijeteta i sjećanja na žrtve zločinačkog komunističkog režima“, zaključuje se u priopćenju Udruge Macelj 1945.