Hrvatska i ove godine obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.
Obilježavanje tog događaja potvrđeno je u Europskom parlamentu Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009., a slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglašava 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u Republici Hrvatskoj.
Europski parlament tada je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi datum, vrijeme i način obilježavanja sjećanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se time pridružila Estoniji, Latviji, Sloveniji i Švedskoj koje obilježavaju 23. kolovoza. Druge su zemlje to obilježavanje spojile s Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, čiji su krivci upravo nacisocijalistički političari iz Njemačke koji su provodili progon.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i poštovanja temeljnih prava.
Hrvatski sabor 2006. donio je Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., u kojoj se navodi da su totalitarni komunistički režimi bili bez iznimke označeni masovnim povredama ljudskih prava. Broj žrtva komunizma u svijetu procjenjuje se na 80 do 100 milijuna ljudi.
Broj stradalih u holokaustu je gotovo 17 milijuna ljudi, od kojih je ubijeno šest milijuna Židova, a ostalih 11 milijuna žrtava bili su Romi, građani Sovjetskog Saveza, Poljaci, Srbi, invalidi, homoseksualci i drugi…